DILI, 06 Jullu 2026 (TATOLI) – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, partisipa iha diálogu ne’ebé dedika ba Programa Justisa Móvel, ne’ebé marka mós prezensa husi delegasaun setór judisiál brazileiru, orijen husi Rio de Janeiro.
Inisiativa ne’e halo parte iha reforsu kooperasaun legál entre Timor-Leste no Brazíl no fahe esperiénsia kona-ba modelu Justisa Móvel, ho objetivu atu garante asesu boot liu ba justisa iha komunidade ne’ebé dook no susar atu asesu.
Xefe Estadu destaka modelu brazileiru ba justisa móvel, subliña nia potensiál ba adaptasaun ba realidade timoroan nian. “Ne’e delegasaun ida husi setór judisiáriu Rio de Janeiro nian ne’ebé dezenvolve Programa Justisa Móvel. Ida-ne’e kona-ba lori justisa ba komunidade ne’ebé la fásil atu asesu ba tribunál sira”, Ramos-Horta dehan.

Nia esplika katak sistema brazileiru envolve ekipa kompletu husi majistradu sira no tékniku judisiál sira ne’ebé halo viajen iha unidade móvel sira hodi fó serbisu diretamente ba populasaun sira. “Iha Rio de Janeiro, tanba sidade nia medida no área sira ne’ebé susar atu asesu, juis, prokuradór, no advogadu sira halo viajen iha unidade móvel hodi garante asesu ba justisa”, nia akrexenta.
Prezidente mós mensiona katak esperiénsia ida-ne’e bele sai útil ba Timor-Leste, liuliu ba populasaun sira ne’ebé hela iha área rurál no foho, ne’ebé asesu ba tribunál limitadu liu. “Iha ita-nia suku sira, ema barak tenke halo viajen dook bá Suai ka Baukau hodi rezolve sira-nia problema legal”, nia subliña.
Xefe Estadu mós defende reforsu sistema judisiáriu timoroan no kriasaun Supremu Tribunál Justisa. “Ha’u asume responsabilidade ida-ne’e no ha’u fiar katak to’o fulan-Novembru tinan ne’e Supremu Tribunál Justisa bele ona inaugura. Prosesu ne’e la’o hela no iha apoiu internasionál, inklui husi Portugál,” nia deklara.
Tuir Ramos-Horta, kriasaun instánsia superiór ne’e sei hametin kualidade desizaun judisiál no garante konfiansa boot liu iha sistema justisa. “Bainhira iha desizaun primeira instánsia ne’ebé la konsidera justu, tenke iha mekanizmu rekursu ida ne’ebé forte liu”, nia dehan.
Prezidente mós alerta kona-ba dezafiu sira ne’ebé persistente iha kualifikasaun profisionál sira iha setór ne’e. “Iha nafatin difikuldade ba kualidade juis, prokuradór no advogadu balun, nune’e mós barreira linguístika ne’ebé presiza ultrapasa”, nia dehan.
Ministru Justisa, Sérgio Hornai, afirma katak vizita husi delegasaun brazileiru hakarak prepara konferénsia internasionál ho tema “Direitu Umanu no Estadu Direitu”, ne’ebé sei akontese entre loron 08 to’o 10 fulan ne’e iha Dili, ne’ebé sei halibur peritu sira, akadémiku no reprezentante institusionál sira husi Timor-Leste no Brazíl.
“Objetivu prinsipál maka atu organiza konferénsia internasionál ida ne’ebé ho tema “Direitu Umanu, Estadu Direitu Demokrátiku No Justisa”, tema ne’e iha kar’ater universál no halibur kontribuisaun husi akadémiku no peritu internasionál sira iha análize ba dezafiu no progresu iha setór justisa nian”, dehan.
Ministru hateten mós katak inisiativa ne’e hanesan rezultadu husi parseria ida entre Prezidénsia Repúblika, Ministériu Justisa no Embaixada Timor-Leste iha Brazíl, iha koordenasaun ho instituisaun judisiál sira iha Rio de Janeiro.
“Ami hakarak diskute asesu ba justisa, liuliu ba sidadaun sira ho rekursu ekonómiku menus, garante defeza husi sira-nia direitu iha Estadu nia oin”, nia afirma.
Governante ne’e hatutan katak konferénsia ne’e mós sei fó dalan atu hametin kooperasaun internasionál no fahe esperiénsia iha área formasaun jurídika no direitu umanu.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




