Xina-ASEAN hametin kooperasaun iha buska no salvamentu emerjénsia urbana

NANNING, 18 Setembru 2026 (TATOLI) — Xina no nasaun membru Asosiasaun Nasaun Sira Sudoeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) hametin kooperasaun iha área buska no salvamentu emerjénsia urbana, prevensaun no mitigasaun dezastre naturál, inklui hametin reziliénsia urbana.
Inisiativa ne’e diskute iha workshop datoluk ASEAN Regional Forum (ARF) kona-ba buska no salvamentu emerjénsia urbana ne’ebé hahú iha Nanning, Xina, iha 18 Setembru.
Workshop ne’e sei hala’o husi 18 to’o 21 Setembru, iha marjen China-ASEAN Expo ba da-23, ho tema “Artificial Intelligence Empowering Urban Emergency Search and Rescue”.
Xina, Laos no Malázia mak sai uma-na’in hamutuk ba workshop ne’e.
Enkontru ne’e halibur partisipante besik 400, inklui autoridade sira husi área jestaun dezastre no servisu bombeiru husi nasaun 27 no entidade partisipante ARF, reprezentante organizasaun internasionál, peskizadór no peritu hosi indústria oinoin.
Membru bombeiru Timoroan na’in-tolu, hamutuk ho Prezidente Ajénsia Notisioza TATOLI, Noémio Mateus Soares Falcão, no jornalista Filomeno Martins mós partisipa iha eventu ne’e.
Partisipasaun Timor-Leste iha workshop ne’e sai nu’udar momentu importante tebes hafoin nasaun ne’e sai membru ASEAN iha tinan kotuk.
Workshop ne’e foka ba esforsu atu hadi’a kooperasaun rejionál iha prevensaun, mitigasaun no resposta ba dezastre naturál, ho foku espesiál ba uzu intelijénsia artifisiál (AI) no teknolojia foun sira iha resposta ba emerjénsia no operasaun salva-vida.
Sesaun abertura no plenária sei diskute kooperasaun rejionál iha buska no salvamentu emerjénsia, governasaun seguransa kontra ahi, no aplikasaun AI ba jestaun dezastre, inklui operasaun bombeiru no salva-vida.
Partisipante sira mós sei buka oportunidade atu dezenvolve kooperasaun prátika entre Xina no nasaun ASEAN sira hodi responde ba risku dezastre komún no hametin reziliénsia sidade sira.
Entretantu, parte importante hosi programa ne’e mak Área Expozisaun ba Ekipamentu no Teknolojia Bombeiru no Salva-Vida iha Xina-ASEAN Expo ba da-23.
Expozisaun ne’e demonstra teknolojia no ekipamentu sira ba buska no salvamentu emerjénsia urbana, monitorizasaun dezastre, sistema avizu sedu no sistema komandu no kontrolu intelijente.
Ekipamentu ne’ebé aprezenta inklui aeronave laiha pilota (UAV), robô, katarak robótiku, sistema sensorizasaun intelijente no teknolojia AI ba komandu no despasu operasaun emerjénsia.
Autoridade sira mós hala’o diskusaun kona-ba dezenvolvimentu kapasidade iha buska no salvamentu emerjénsia no mekanizmu kooperasaun internasionál.
Diskusaun sira sei avalia kapasidade no nesesidade hosi nasaun partisipante sira, no buka dalan atu hametin kooperasaun institusionál iha estrutura ARF, inklui fahe informasaun, hala’o ezersísiu konjuntu no rekoñesimentu mútu ba padraun sira.
Partisipante sira mós sei diskute posibilidade atu dezenvolve estrutura rejionál ida ba kooperasaun iha buska no salvamentu emerjénsia.
Workshop ne’e mós inklui simpóziu akadémiku haat, ne’ebé sei foka ba seguransa energia foun, monitorizasaun no avizu sedu kona-ba risku dezastre, seguransa no reziliénsia urbana, teknolojia intelijente ba bombeiru no salva-vida, no kooperasaun internasionál iha ajuda umanitária.
Peritu sira sei fahe esperiénsia kona-ba jestaun risku seguransa ne’ebé relasiona ho dezenvolvimentu lalais hosi indústria enerjia foun, no identifika área sira ne’ebé bele dezenvolve kooperasaun rejionál.
Peritu sira mós sei analiza oinsá organizasaun umanitária internasionál sira bele hadi’a koordenasaun iha resposta no ajuda ba komunidade sira afetadu hosi dezastre.
Programa ne’e sei inklui troka esperiénsia téknika no formasaun ba pesoál bombeiru no salva-vida nune’e mós ezersísiu prátiku multi-dezastre iha ambiente urbana.
Ezersísiu ne’e sei simula situasaun dezastre oioin, inklui taifúne, inundasaun, edifísiu monu, asidente tráfiku no ahi, hodi demonstra importánsia koordenasaun lalais entre ajénsia sira ne’ebé responsavel ba resposta emerjénsia.
Programa ne’e mós sei inklui kompetisaun kona-ba inovasaun iha área salva-vida ne’ebé uza AI, ho objetivu atu promove aplikasaun teknolojia, teste teknolojia iha situasaun prátika no komersializasaun rezultadu inovasaun sira.
ARF mak mekanizmu diálogu no kooperasaun multilaterál lideradu hosi ASEAN, ne’ebé reune nasaun no entidade sira hosi rejiaun Ázia-Pasífiku atu diskute dezafiu polítiku no seguransa komún.
Xina nafatin reafirma nia kompromisu atu servisu hamutuk ho nasaun membru ASEAN, inklui Timor-Leste hodi dezenvolve sistema jestaun emerjénsia rejionál ne’ebé efisiente no uza teknolojia intelijente.
Jornalista: Filomeno Martins
Editór: Evaristo Soares Martins

