Top

Timor-Leste partisipa Fórum Rejionál ASEAN kona-ba buska no salvamentu emerjénsia urbana

Workshop loron lima ne'e halibur partisipante 400-resin, inklui ofisiál sira husi nasaun partisipante ARF 27, reprezentante organizasaun internasionál, Sekretariadu ASEAN no Sentru Koordenasaun ASEAN ba Asisténsia Umanitária kona-ba Jestaun Dezastre (AHA Centre). Imajen espesiál

NANNING, 18 Setembru 2026 (TATOLI) — Timor-Leste partisipa iha Workshop Fórum Rejionál ASEAN (ARF) ba datoluk kona-ba Buka no Salvamentu iha situasaun Emerjénsia Urbana, ne’ebé hala’o iha Nanning, Xina, husi 17 to’o 21 Setembru.

Workshop loron lima ne’e halibur partisipante 400-resin, inklui ofisiál sira husi nasaun partisipante ARF 27, reprezentante organizasaun internasionál, Sekretariadu ASEAN no Sentru Koordenasaun ASEAN ba Asisténsia Umanitária kona-ba Jestaun Dezastre (AHA Centre).

Xina, Laos no Malásia mak sau uma-na’in ba workshop ne’e ho tema “Intelijénsia Artifisial Haforsa Buska no Salvamentu Emerjénsia Urbana”.

Atividade ne’e foka ba prevensaun no kontrolu dezastre urbana, hadi’a kapasidade buska no salvamentu, koordenasaun transfronteirisa, no uza teknolojia foun iha resposta ba dezastre naturál

Delegasaun Timor-Leste lidera husi Diretór Nasionál Departamentu Bombeirus Autoridade Protesaun Sivil, Aníbal Paulo de Oliveira Maia, no akompaña husi membru bombeiru Cesário Silva no Victorino Lopes.

Prezidente TATOLI, Noémio Mateus Soares Falcão, no jornalista Filomeno Martins mós partisipa iha atividade ne’e nu’udar reprezentante média husi Timor-Leste.

Partisipasaun Timor-Leste iha workshop ne’e sai nu’udar parte ida husi envolvimentu Timor-Leste iha kooperasaun rejionál ARF kona-ba resposta ba emerjénsia no dezastre naturál, hafoin Timor-Leste sai membru ofisiál ASEAN iha tinan kotuk.

Aktividade husi workshop loron lima ne’e mak hanesan – reuniaun altu nível ofisiál, semináriu temátik, ezersísiu kampu multinasionál kona-ba risku oioin, ezpozisaun teknolojia inteligente ba bombeiru iha buska no salvamentu, no kompetisaun inovasaun intelijénsia artifisial iha área salva ema-nia vida.

Partisipante sira mós diskute maneira oi-oin sira atu hadi’a koordenasaun resposta ba dezastre, no fahe esperiénsia kona-ba prevensaun, mitigasaun, buka no salvamentu iha situasaun emerjénsia, no asisténsia umanitária.

Iha atividade ne’e, partisipante sira vizita ezpozisaun teknolojia inteligente ba bombeirus no operasaun buka no salvamentu iha Nanning International Convention and Exhibition Center.

Sira mós asisti ezersísiu multinasionál kona-ba risku oioin, ne’ebé envolve ekipa bombeiru Guangxi, ekipa buska no salvamentu na’in-21 husi Xina no nasaun 11 seluk.

Ezersísiu ne’e demonstra aplikasaun teknolojia, inklui robó submarinu, robó bombeirus ho forma asu no aeronave laiha tripulante ho kapasidade boot, iha operasaun resposta ba rai nakdoko, dezastre jeolójiku no salva ema iha bee.

Iha serimónia abertura, marka prezensa husi Zhou Tian, Vise-Ministru Jestaun Emerjénsia no Administradór ba Administrasaun Nasionál Bombeirus no Salvamentu Xina; Huang Rusheng, Vise-Governadór Região Autónoma Guangxi Zhuang; Khonsavanh Bounliang, Vise-Ministru Seguransa Públika Laos; no Zulkefli bin Sulaiman, Sekretáriu-Jerál Adjuntu Ministériu Inerna no Governu Lokál Malázia.

Serimónia abertura inklui mós estabelesimentu Sentru Kooperasaun Xina-ASEAN ba Jestaun Dezastre no Operasaun Salva Ema-nia Vida.

Sentru ne’e sei apoia kooperasaun entre Xina no ASEAN iha área teknolojia resposta ba emerjénsia, formasaun pesoál, ezersísiu konjuntu no koordenasaun transfronteirisa foku ba resposta ba dezastre naturál.

Sentru ne’e mos sei sai baze ba ekipa Xina Guangxi Search and Rescue no plataforma formasaun kona-ba aplikasaun intelijénsia artifisial iha operasaun bombeirus no buka no salva ema.

Ko’alia iha Reuniaun Altu Nível Ofisiál, Aníbal Maia subliña importánsia atu husi kooperasaun rejionál entre Xina no nasaun membru ASEAN sira hodi responde ba emerjénsia no dezastre.

“Kooperasaun internasionál esensiál tebes,” nia dehan.

Maia hatete katak hadi’a kapasidade Timor-Leste nian iha área buka no salvamentu emerjénsia sei nafatin sai prioridade nasionál.

“Ita-nia nasaun sei dezenvolve hela nia sistema resposta ba emerjénsia. Ita presiza kontinua hadi’a formasaun, ekipamentu, prosedimentu, komunikasaun no kapasidade espesializada iha área salvamentu ba ema-nia vida,” nia dehan.

Nia subliña nesesidade ba kooperasaun iha komandu insidente, komunikasaun emerjénsia, intervensaun médika, téknika salva ema-nia vida no jestaun dezastre.

Maia dehan katak, maski Timor-Leste nu’udar nasaun ki’ik, Governu kontinua kompromete atu hametin servisu emerjénsia no servisu hamutuk ho parseiru rejionál no internasionál.

“Bainhira dezastre boot akontese, nasaun sira tenke prontu atu ajuda malu,” nia dehan.

Workshop ARF ne’e fó plataforma ba nasaun partisipante no organizasaun internasionál atu fahe esperiénsia, dezenvolve kooperasaun prátika no esplora teknolojia foun hodi hametin preparasaun ba dezastre no kapasidade resposta ba emerjénsia iha rejiaun ASEAN.

Notísia relevante: Xina-ASEAN hametin kooperasaun iha buska no salvamentu emerjénsia urbana

TATOLI

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!