DILI, 19 Marsu 2025 (TATOLI)-Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, konsidera Universidade Katólika Timorense (UCT, sigla portugés) sai hanesan referénsia ba ensinu no peskiza ba Timoroan ne’ebé estuda iha universidade sira.
“Universidade Katólika Timorense ne’ebé harii la to’o tinan haat, sai ona hanesan referénsia ida ba ensinu no peskiza iha rai-laran”, dehan Xefe Governu iha ámbitu inaugurasaun edifísiu foun UCT iha Balide, kuarta ne’e.
Tuir nia, edukasaun ne’ebé kualidade presiza inklui ho dezenvolvimentu intelektuál no espirituál, bazeia ba prinsípiu morál, étiku no relijiaun kristaun ne’ebé forte.
“Parabéns ba atinjimentu ne’e no ha’u hein katak sira kontinua serbisu hodi fornese formasaun akadémika ho kualidade ba foinsa’e Timoroan sira”, nia hato’o.
Eis-Prezidente Repúblika ne’e hatutan: “Esensiál ba ita-nia rekursu umanu iha ferramenta sira ne’ebé adekuadu ba ita-nia realidade, hodi bele kontribui ba nasaun nia dezenvolvimentu, no mós ho forma kompetitiva ho instituisaun universitáriu sira seluk, inklui internasionál sira”.
Nia dehan, Nasaun presiza lider ne’ebé konsolida ninia independensia no dezenvolvimentu sustentável, mak sira ne’ebé komprende sira-nia responsabilidade, tanba hetan ona koñesimentu, siénsia, teknolojia no dezenvolvimentu ba sira-nia abilidade krítika, pesoál no interpesoál.
“Ha’u hein katak sira asume sira-nia misaun fundamentál iha sosiedade, hanesan sira-nia inan-aman no avó sira asume sira-nia misaun iha tinan 50 ikus ne’e, atu liberta no dezenvolve pátria, hodi tau nesesidade koletiva sira aas liu kualkér nesesidade individuál”, afirma.
Nia hatutan tan, lider loloos la lidera povu, pelu kontrariu povu mak lidera. Nune’e, Timor la’o ba oin, xavi mak rona no respeita.
“Santu Papa nia hanorin sira, ne’ebé edifísiu ne’e hanaran tuir nia, hodi repete katak esensiál atu reabilita saida mak sentidu servisu nian no saida mak sentidu bem-komún nian”, afirma.
Lider nasionál ne’e enkoraja ema hotu atu muda mentalidade submisaun nian ba moris-di’ak superfisiál ba mentalidade dignu ba identidade timoroan nian, luta nafatin ba ema hotu nia liberdade, dignidade no moris-di’ak ho fiar iha Maromak no prontu atu serbí Pátria.
Xefe Governu dehan progresu liután ba instituisaun akadémika importante ida-ne’e, maibé mós ba sistema ensinu superiór iha Timor-Leste.
“Ha’u rekoñese ho laran-haksolok, kontente hodi hili naran edifísiu ida-ne’e, Papa Francisco. Ha’u labele la aproveita oportunidade ida-ne’e atu repete ha’u-nia orasaun, atu Sua Santidade Papa Francisco kontinua saúde di’ak”, katak tan.
Xanana hatutan tan: “Ha’u hanoin ho ksolok katak, iha Setembru tinan kotuk ami simu iha Dili, vizita husi Sua Santidade Papa Francisco, ida-ne’e momentu ida ne’ebé labele haluha ba ita-nia povu, no ha’u hein katak ida-ne’e hanesan inspirasaun ida ne’ebé dura, liuliu entre ita-nia joven sira”.
Fraternidade Umana, Timor-Leste apoia unidade no valór sira dame nian, mós entre relijiaun sira, ne’ebé importante tebes atu hadi’a violénsia no funu ne’ebé halerik mundu. Ema ida-idak nia relijiaun, maski iha fiar no fiar ne’ebé la hanesan, tenke sai prátika di’ak nian. “Ha’u fiar katak ida-ne’e mak valór ida ne’ebé transmite iha instituisaun edukativa ida-ne’e, ne’ebé fó mai ita esperansa no konfiansa ba futuru ida ne’ebé di’ak liu, ne’ebé harii ho partisipasaun konxiente no kualifikada husi ita-nia foinsa’e sira”.
Reitór UCT, Joel da Costa Pinto, informa, edifísiu ida-ne’e Governu apoia miliaun $2 hodi konstrui.
“Fundu ne’ebé ami simu husi Governu Timor-Leste ba konstrusaun edifísiu ne’e hamutuk millaun $2.4. Ha’u fiar katak ida-ne’e hanesan valór ida ne’ebé transmite iha instituisaun edukativa ida-ne’e, ne’ebé fó esperansa no konfiansa ba futuru ida ne’ebé di’ak-liu, harii ho partisipasaun konsiente no kualifikada husi imi-nia joven sira”, Reitór dehan.
Padre Joel hatutan parte ida iha sorin karuk mak biblioteka, salaun ida, andar dahuluk no segundu no iha laboratóriu ba fakuldade medisina, biolojia, kímika, fízika, língua, arte, no parte ida husi mídia, imi hakarak halo vídeo ida no imi bele aproveita fatin ne’e, no andár datoluk ne’e hanesan saladeaula de’it ba fakuldade medisina nian.
Nia esplika tan, iha fakuldade siénsia no teknolojia, fakuldade saúde animál no fakuldade deontolojia no eskola ne’e iha ona fasilidade ne’ebé di’ak.
Universidade ida-ne’e hetan akreditasaun no avaliasaun hosi Ajénsia Nasionál ba Avaliasaun no Akreditasaun Akadémika (ANAAA).
Notísia relevante: UCT simu estudante estranjeiru 144 ba kursu medisina
Jornalista : Osória Marques
Editora : Rita Almeida




