iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL

“Papa Francisco fuan nakloke ba ema-hotu”

“Papa Francisco fuan nakloke ba ema-hotu”

Sarani Katólika Roma partisipa misa omenajen no memória ba Papa Francisco iha altar Santu Tasitolu, sábadu, 26 Abríl 2025.

DILI, 26 Abríl 2025 (TATOLI)-Papa Francisco durante-tinan12, loron 39 ninia pontifikadu estabelese kontaktu direta ho ema-hotu no fó atensaun espesiál ba ema sira ne’ebé hasoru difikuldade.

“Sentidu umanidade ne’ebé boot tebes, sensivel ba trajédia sira ohin loron nian, Papa Francisco fahe sofrimentu no esperansa, ho mensajen ida ne’ebé bele to’o diretamente no borus ema nia fuan, nia saran-an atu fó kmaan no enkoraja sira ne’ebé hasoru difikuldade”, Dekanu Koléjiu Kardeál sira-nian, Kardeál Giovanni Battista Re, hatete iha ninia omilia bainhira prezide misa funerál Papa Francisco nian iha Prasa Saun Pedro, sábadu, 26 Abríl 2025, tuku 10.00 oras Vatikanu, tuku 17.00 otl.

Tuir notísia Vatikanu ne’ebé TATOLI sita, Kardeál Giovanni Battista hatete karizma akollimentu Santu Padre asosiadu ho komportamentu ne ebé ho típiku ba sensibilidade, kona fuan sira, hodi hafanun enerjia morál no espirituál sira.

Selebrasaun ne’ebé partisipa hosi ko-selebrante 5000-resin, inklui bispu sira, kardeál sira no amlulik sira. Kardeál 220 maka marka prezensa.

Delegasaun 40-resin hosi reprezentante Igreja Kristaun sira no relijiaun sira seluk ne’ebé prezente iha misa funerál Pontífise nian. Delegasaun ofisiál Xefe Estadu no soberanu sira hamutuk 160 maka konfirma sira-nia prezensa.

Kardeál Giovanni Battista iha-nia omilia hatutan iha Prasa Saun Pedro ida-ne’e, Papa Francisco selebra eukaristia dalabarak no prezide enkontru boot sira iha tinan 12 liubá, ita hetan ita-nia an halibur iha orasaun, hale’u ninia restu mortál ho fuan ne’ebé triste, maibé sustenta ho serteza fiar nian, ne’ebé garante mai ita katak ezisténsia umana la ramata iha rate, maibé iha Aman ida nia uma, iha uma ksolok ne’ebé sei la hotu.

“Lori Koléjiu Kardeál sira-nia naran, ha’u kumprimenta no agradese ba ita-boot sira hotu nia prezensa. Ho emosaun boot, ha’u dirije saudasaun ho respeitu no agradesimentu manas ba Xefe Estadu, Xefe Governu no Delegasaun ofisiál barak ne’ebé mai husi rai barak hodi espresa sira-nia domin, venerasaun no estima ba Amu-Papa ne’ebé husik hela ita-hotu”, dehan nia.

Kardeál hatutan, demonstrasaun populár domin no apoiu ne’ebé ita hotu asiste depoizde nia mate husi rai ida-ne’e ba eternidade, hatudu mai ita oinsá pontifikadu intensu Papa Francisco nian book hanoin no fuan sira.

Sarani Katólika Roma partisipa misa omenajen no memória ba Papa Francisco iha altar Santu Tasitolu, sábadu, 26 Abríl 2025.

Imajen ikus kona-ba Santu Padre, Kardeál Giovanni Battista hatete sei hela iha ita-nia matan no iha ita-nia fuan, mak domingu liubá, Solenidade Páskua nian, bainhira Amu-Papa Francisco, maski iha problema saúde grave, hakarak fó bensaun husi varanda Bazílika Saun Pedro nian no hafoin hakarak tun ba prasa ida-ne’e atu kumprimenta ema lubun ne’ebé halibur iha-ne’e.

Nia dehan ho ita-nia orasaun, agora ita hakarak entrega ita-nia Pontífise doben nia klamar ba Maromak, atu Nia haraik ba nia ksolok rohan-laek.

Papa Francisco sempre fó sentralidade ba Evanjellu mizerikórdia nian, hodi subliña beibeik katak Maromak nunka baruk atu perdua ita: Nia perdua nafatin, oinsá de’it ho situasaun ema ne’ebé husu perdaun no fila fali ba dalan loos, tenik tan.

Omilia ne’e, Kardeál hatutan tan Papa hakarak Jubileu Estraordináriu Mizerikórdia nian, hodi destaka katak mizerikórdia mak “Evanjellu nia fuan”. Mizerikórdia no ksolok Evanjellu nian mak liafuan xave rua Papa Francisco nian.

Iha nia Surat Ensíklika Fratelli tutti, nia hanoin atu hamoris aspirasaun mundiál ba fraternidade, tanba ita hotu oan husi Aman ida de’it ne’ebé iha lalehan. Nia fó hanoin dala barak mai ita ho forsa katak ita hotu pertense ba família umana ida de’it, katak tan.

Iha tinan 2019, durante nia viajen ba Emiradu Árabe Unidu, Papa Francisco asina dokumentu ida kona-ba “Fraternidade Umanu ba Dame Mundiál no Moris Hamutuk”, hodi evoka paternidade komún Maromak nian, haktuir.

Dirije ba mane no feto sira hosi mundu tomak, iha ninia Ensíklika Karta Laudato si’, nia bolu atensaun ba knaar sira no ko-responsabilidade hasoru ita-nia uma komún.

Hasoru surtu funu barak nian iha tinan hirak ikus ne’e, ho horor dezumanu sira no mate no destruisaun sira ne’ebé sura labele, Papa Francisco hasa’e nia lian beibeik hodi husu dame no husu ba sensu komún ba negosiasaun onestu sira hodi hetan solusaun posivel sira, tanba funu ema mate no destruisaun ba uma sira, eskola sira no ospitál sira. Funu sempre husik mundu sai aat liu duké uluk: ida-ne’e sempre sai hanesan derrota ida ne’ebé maka todan no trájiku ba ema hotu.

“Harii ponte, la’ós didin” mak ezortasaun ida ne’ebé nia repete dala barak, no servisu fiar nian nu’udar Susesór Apóstolu Pedro nian sempre iha ligasaun ho servisu ema nian iha ninia dimensaun hotu”, afirma Kardeál iha nia omilia.

Nia hatutan tan: iha uniaun espirituál ho komunidade sarani tomak, ita iha-ne’e ho númeru boot hodi harohan ba Amu-Papa Francisco, atu Maromak bele simu nia iha imensidade ninia domin nian.

Nia relembra: Amu-Papa Francisco konklui nia diskursu sira no enkontru sira hodi dehan: “Keta haluha reza ba ha’u.”

Doben Papa Francisco, agora ami husu Ita-Boot atu harohan mai ami, no husi lalehan haraik bensaun ba Kreda, haraik bensan ba Roma, haraik bensan ba mundu tomak, hanesan Ita-Boot halo iha domingu liubá, husi varanda sentrál Bazílika ida-ne’e nian, iha hakuak ikus ida ba Maromak nia povu tomak, maibé mós idealmente ba umanidade ne’ebé buka lia-loos ho fuan sinseru no kaer aas ahi-lakan esperansa nian, konklui Kardeál iha nia omilia.

Notísia relevante: Sarani sira hatudu domin ba Papa Francisco hodi hakonu hikas Tasi-Tolu

Jornalista       : Nelson Sousa

Editora           : Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!