DILI, 21 Maiu 2025 (TATOLI) – Eis-Primeiru-Ministru no Atuál Sekretáriu-Jerál Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri kontesta diskursu Prezidente Repúblika José Ramos Horta nian, iha ámbitu komemorasaun loron nasionál restaurasaun independénsia ba da-23, iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, segunda (20 Maiu).
Diskursu Xefe Estadu subliña asuntu polítika, ekonomia no sosiál-kultura oioin iha nia lideransa durante sai prezidente repúblika no nu’udar sidadaun, relasiona ho prosesu konstrusaun Estadu no dezenvolvimentu nasionál. Nune’e, Marí Alkatiri, hanesan mós líder polítiku ida husu Xefe Estadu atu ko’alia buat ne’ebé hatene labele tama ba buat ne’ebé la hatene, prinsipalmente relasiona ho estatístika no kreximentu ekonómika no ideolojia polítika Marxista-Leninista iha konferénsia nasionál FRETILIN nian iha loron 01 Marsu tinan-1981.

“Ita ida-idak iha ninia méritu labele atu hatuun ida seluk dehan laiha méritu. Hotu-hotu iha ninia méritu no hotu-hotu iha ninia sala, labele buka ema seluk nia sala hodi fase ita-nia sala ne’e labele,” Sekretáriu-Jerál Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri, hamutuk ho kuadru sira balun hato’o liuhusi konferénsia imprensa ho tema ‘Loron 20 fulan-Maiu 2025 komemorasaun ba da-23 restaurasaun RDTL, hahú jornada foun ba luta atu buka lia-loos’, hateten ba jornalista sira iha iha rezidénsia gabinete eis-titulár Farol, Dili, tersa ne’e.
Xanana iha nia méritu rasik
Líder nasionál ne’e mós fó hanoin katak Antigu Komandante-ein-Xefe FALINTIL, Kayrala Xanana Gusmão, atuál Primeiru-Ministru, iha nia méritu rasik la presiza ita atu proteje nia.
“Saida mak nia halo iha tempu rezisténsia ita hotu koñese. Ita hotu respeitu. la presiza mai ho lia falsu atu proteje. Saida mak nia halo sala nia rasik mak kuriji”, Alkatiri dehan.
“Sala maka ne’e, nia (Xanana) proklama tiha Partidu Marxista hafoin hasoru malu ho Dom. Martinho Lopes iha Ponta Leste, nia deside kuriji, iha konsekuénsia bainhira buat sira-ne’e akontese. Nia halo proklamasaun iha konferénsia nasionál ida bainhira nia kuriji, nia rasik deside mesak kurizi”, nia rekorda.
Kona-ba problema ne’ebé akontese iha iha Aileu, Manufahi no fatin seluktan iha tinan-1975-1976, Sekretáriu jerál FRETILIN ne’e dehan, “Ha’u lakohi loke fila-fali problema antigu: Kanek ne’e taka ona. Taka ona. Tanba ami na’in-tolu, Francisco Guterres “Lú-Olo”, ha’u ho, João Carascalão hamutuk iha Sentru Nasionál Chega!! hodi aprezenta ona auto-krítika no husu deskulpa ba povu”.
Sekretáriu jerál ne’e hatutan, labele kompara nunsiatura kontestu ida ho kontestu seluk tanba konteste iha tinan 1975-1976 ne’e konfrotasaun direta, agora komesa atu kompara fali sé mak salva sé? Tinan tolu iha apoiu baze ne’e la’ós apoiu kaer kilat de’it.
“FRETILIN ne’e iha povu no povu mak FRETILIN. Ita hotu luta hamutuk. Laiha ema ida salva FRETILIN tanba FRETILIN mak ema hotu bele luta fo’o fín,” nia konsidera.
Rekorda fali katak Diskursu Prezidente Repúblika José Ramos Horta, iha ámbitu loron restaurasaun independénsia hateten, “Ha’u hakarak temi dala ida tan katak se ohin loron ita livre no soberanu, iha barak ka iha buat hotu-hotu tanba ita deve. Sim, ba ita-nia Povu, maibé mós ba ita-nia greja, únika instituisaun sekulár iha ita-nia rain, moris no vibrante ba beibeik.
Prezidente Repúblika reforsa ita deve ita-nia liberdade ba ita-nia kombatente libertasaun nasionál – Frente Armada, Rede klandestina, Juventude no Asaun diplomátika.
“Ita deve buat barak ba estratega polítiku-militár boot ida, ne’ebé sei moris iha ita-nia leet; Maun-bo’ot Xanana Gusmão ne’ebé salva FRETILIN hosi auto- struisaun, hodi hadook aan hosi liña Marxista-Leninista ne’ebé prevalese husi 1975 to’o 1981”, Xefe Estadu ne’e konsidera.
Nia énfaze, Kay Rala Xanana Gusmão mak halakon doutrina Marxista-Leninista hosi ajenda polítika, harii ponte ho Igreja Katólika, liuhusi saudozu Bispu Dom Martinho da Costa Lopes. “Maibé ita-nia liberdade mós tanba povu Indonézia, estudante sira no to’o Forsa Armada Indonézia (TNI – Tentara Nasional Indonézia), ne’ebé simu realizasaun Konsulta Populár”.
Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo