DILI, 02 Juñu 2025 (TATOLI)—Ministériu Komérsiu no Asuntu Ekonómiku (MCAE-sigla portugeza) hamutuk ho Sekretariadu Organizasaun Mundiál Komérsiu no Sentru Komérsiu Internasionál (ITC-sigla ingleza), segunda ne’e, hala’o workshop nasionál Akordu Aprovizionamentu Governu nian (GPA-sigla ingleza) 2012 kona-ba merkadu hodi fornese partisipasaun pratika no esperiénsia atu apoia negosiasaun kona-ba adezaun Timor-Leste nian iha futuru.
“Semináriu ne’e ko’alia kona-ba simulasaun negosiasaun kona-ba asesu ba merkadu hodi fornese partisipasaun pratika no esperiénsia hodi apoia negosiasaun kona-ba adezaun Timor-Leste nian iha futuru. Ida-ne’e nu’udár pasu krítiku iha preparasaun pós-adezaun Timor-Leste nian ba OMK no reforsa esforsu nasaun nian atu hadi’a aprovizionamentu Governu nian iha maneira ida-ne’ebé justa, nakloke no bazeia ba regra hodi fó apoiu ba kreximentu ne’ebé sustentável,” Koordenadór Jerál hosi ekipa téknika OMK nian, Jorge Martins, hatete ba jornalista sira iha Sentru Konvensaun Dili (CCD).
Nia esplika katak hafoin sai membru OMK iha akordu multilaterál ne’ebé tama iha akordu GPA kona-ba sistema aprovizionamentu.
Nia haktuir, Timor-Leste iha Ministériu Finansa no Komisaun Nasionál Aprovizionamentu ho portál transferénsia, maibé nasaun membru OMK sira seluk kontinua kestiona ida-ne’e.
“Mundu nafatin la fiar asesu ba fundu OMK tanba laiha governasaun di’ak, ita dehan merkadu kona-ba dignidade Timor-Leste. Tanba ne’e, Governu tenta atu hadi’a hodi sai membru GPA,” nia afirma.
Jorge hatutan, workshop ne’e ho objetivu atu halo Timor-Leste nia sistema fornesimentu koñesidu ba mundu no atu hasa’e kapasidade timoroan ba mundu liuliu funsionáriu ministériu idak-idak nian. Nune’e, koñesimentu sei prevalese atu iha fornesimentu globál ho transferénsia no justisa.
Iha fatin hanesan, Xefe Delegasaun Uniaun Europeia (UE) ba Timor-Leste, Lotam Lerer, hateten katak adezaun ba OMK no futuru hosi Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN) ezije kapasidade nasaun nian iha sistema globál no rejionál. Progresu ida-ne’e hatudu la’ós de’it vontade polítika, maibé mós determinasaun atu aproveita oportunidade foun sira ba kreximentu ekonómiku, espansaun komérsiu no kooperasaun.
“Esensiál mak prosesu sira ne’e jere estratéjiku no inkluzivu, hodi garante katak Timor-Leste masimiza benefísiu hosi adezaun rua ne’e,” nia dehan.
Tuir Xefe ne’e, UE durante ne’e fó apoiu ba Timor-Leste no foin lalais ne’e iha projetu Parseria ba Jestaun Finanseira Públika no Tranzisaun Dijitál iha Timor-Leste (PADIT-TL) iha kooperasaun ho Ministériu Finansa.
Entretantu,workshop ne’ebé hala’o durante loron haat ne’e, hanesan parte ida husi Tmor-Leste nia esforsu ne’ebé la’o daudaun hodi envolve iha sistema komérsiu multeraterál husi Timor-Leste nian ba adezaun ba akordu OMK kona-ba aprovizionamentu Governu (GPA) 2012.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade





