iklan

HEADLINE, SAÚDE

MS hahú halo medida preventiva hasoru variante foun Covid-19

MS hahú halo medida preventiva hasoru variante foun Covid-19

Diretór Jerál Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste, Nevio Sarmento. Imajen espesiál

DILI, 23 Juñu 2025 (TATOLI)—Ministériu Saúde (MS) liuhusi Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste (INSPTL) hahú halo medida preventiva hasoru Covid-19 variante foun NB.1.8.1 ne’ebé daudaun ne’e sai preokupasaun ba mundu inklui Timor-Leste.

“Ita-nia Ministériu Saúde fó-sai ona sirkulár  atu halo prevensaun variante foun ho NB.1.8.1 iha pontu entrada sira, tanba ita haree iha nasaun sira hanesan Singapura, Malázia, Austrália, Tailándia no mós Índia ita haree kazu barak, pasiente barak baixa. Nune’e, ita foti medida preventiva. Ita la’ós halo ta’uk povu, maibé  ita halo asaun preventiva nune’e ita-nia populasaun labele hetan moras variante foun ne’e,” Diretór Jerál Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste, Nevio Sarmento ba jornalista sira iha salaun INSPTL, Komoro, segunda ne’e.

Nia afirma, asaun preventiva ne’ebé Ministériu Saúde fó mak tenke fase liman beibeik ho sabaun no mós uza filafali máskara nunee bele halo prevensaun ba variante foun NB.1.8.1.

Nia informa, ekipa sira prontu hela hodi atende variante foun, tanba Timor-Leste iha ona esperiénsia hasoru situasaun Covid-19 iha tempu ne’ebá.

Antes ne’e, Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor-Leste, Arvind Mathur, dehan variante foun Covid-19 ne’ebé koñesidu ho NB.1.8.1 ne’ebé akontese daudaun iha nasaun sira hanesan Índia, Bangladés no Tailándia, ladún iha  impaktu hanesan ho surtu Covid-19.

Nia relata, variante foun bele kontrola no prevene liuhusi uza máskara, fase liman, ijiene no sensibiliza informasaun ba  komunidade.

Entertantu, Minsitériu Saúde liuhusi Gabinete Ministra Saúde hasai sirkulár nú. 01/MS/VI/2025 iha loron 04 Juñu 2025  hodi informa ba ministériu hotu-hotu, Instituisaun Públika, Pesoál Saúde, Parseiru Dezenvolvimentu, Ajénsia Autónoma no Públiku Jerál sira iha Timor-Leste kona-ba tendénsia epidemiolójika globál no rejionál tuir atualizasaun sira foin lalais ne’e hosi Organizasaun Mundiál Saúde (OMS).

Dezdé hahú tinan 2025, iha ona aumentu atividade SARS-CoV-2 iha mundu tomak, estimula liuliu iha surjimentu variante NB.1.8.1, ne’ebé agora daudaun dezigna nu’udár variante foun ne’ebé hala’o hela monitoramentu.

Iha rejiaun sudeste aziátiku, sira observa hela nivel kazu flutuante sira. Hahú hosi 11 Maiu 2025, taxa pozitiva ba teste iha 11% iha nasaun 73. Dadus atuál sujere sei la kauza moras grave liu ida anteriór no vasina sira-ne’ebé iha kontinua efikáz.

lha Timor-Leste, Ministériu Saúde deteta aumentu kamaan iha tendénsia moras respiratóriu, konsistente ho padraun sazonál no mobilidade transfronteirisu. Laiha evidénsia kona-ba variante foun sira ka surtu ruma iha Timor-Leste to’o ohin loron, maibé preokupasaun nian sira kontinua krusiál.

Atu proteje saúde públika, Ministériu Saúde hasa’e hela vijilánsia no teste ba moras iha instalasaun saúde sira iha nasaun laran tomak, hodi asegura disponibilidade vasina no suprimentu médiku esensiál sira inklui oksijéniu no Ekipamentu Protesaun Pesoál (EPP), hametin pratika sira prevensaun no kontrolu ba infesaun nian no aumenta koordenasaun ho parseiru saúde internasionál sira atu promove intervensaun saúde ne’ebé efikáz no oportuna.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!