DILI, 03 Jullu 2025 (TATOLI)-Eis-Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente (MCIA, sigla portugés) iha governasaun da-lima, António da Conceição “Kalohan”, obrigadu selu multa ba Estadu ho valór $1.102, tanba krime administrasaun danoza.
Atuál embaixadór Timor-Leste iha Suisa ne’e tenke selu dolar-lima kada loron durante tempu 240. Pena hanesan atribui ba arguidu sira hanesan António da Costa, Fernando Lobato no Luis Inacio Henrique Fernandes, tanba konsidera hanesan ko-autór ba kazu ne’e.
Enkuantu arguidu na’in-12 seluk, ne’ebé nu’udar benefisiáriu ba subvensaun públika selu kustu judisiál kada ema ho valór $20, indemnizasaun sivíl no obrigasaun devolve osan Estadu ho valór $36.000. Aleinde ne’e, selu multa loron ida dolar ida durante loron 60 nia-laran, kuandu la kumpre sei hetan pena alternativa prizaun durante loron 40.
Arguidu ida ho naran Ledis Lau Reis Magno, tribunal deside absolve totál husi krime ne’ebé ministeriu públiku imputa ba nia sem kustu judisiáriu.
Desizaun ne’e fó sai husi juiza prosesu Jumiati Freitas, bainhira lee akordaun ba kazu ne’e iha Tribunál Judisiál Primeira Instansia Dili, ne’ebé realiza iha kinta-ne’e.
Rezultadu seluk husi akordaun ne’e absolve krime partisipasaun ekonómika ba arguidu sira.
Kódigu penál iha artigu 274 (administrasaun ne’ebé prejudika) alínea 1) Ema ne’ebé iha responsabilidade atu dispoin ka administra interese, servisu ka patrimóniu ema seluk nian, maski nia nu’udar parseiru iha empreza ka entidade jurídika ne’ebé patrimóniu, interese ka servisu sira-ne’e pertense ba, no ne’ebé, viola ho intensaun regra kontrolu no jestaun nian ka halo violasaun grave ba devér sira ne’ebé kauza ba prejuizu ekonómiku signifikativu patrimóniu, sei hetan pena prizaun tinan 1 to’o tinan 4.
Alínea 2) haktuir karik patrimóniu, interese ka servisu sira-ne’ebé temi iha númeru anteriór pertense ba Estadu, entidade jurídika utilidade públika, kooperativa ka asosiasaun populár, autór sei hetan pena prizaun tinan 2 to’o tinan 6.
Alínea 3) kastigu hanesan aplika ba ema ne’ebé apropria ka permite ema seluk atu apropria ilejítimu sasán sira ne’ebé sira bele soe de’it iha ámbitu no ba objetivu sira ema ida ne’ebé jere ema seluk nia rikusoin.
Subtituisaun pena ne’e baze ba lei kódigu penál iha artigu 67 (Subtituisaun prizaun ba multa) alínea 1) pena prizaun la liu tinan 1 sei substitui ho multa iguál, to’o limite legál másimu, bainhira de’it rekizitu atu prevene krime futuru la ezije ezekusaun prizaun no, haree ba kazu nia sirkunstánsia, tribunál konsidera katak la suspende ezekusaun ne’e.
Alínea 2) la selu multa substitutiva ka pagamentu ruma ne’ebé la iha justifikasaun implika ezekusaun imediata ba pena prizaun ne’ebé estabelese inisialmente, ne’ebé bele suspende ho pagamentu imediatu ba multa tomak ka hodi hatudu patrimóniu hanesan garantia, deskonta nafatin pagamentu sira ne’ebé halo ona.
Alínea 3) tribunál tenke fó razaun ba nia desizaun kona-ba tansá nia la halo substituisaun bainhira de’it sentensa aplikada permite.
Razaun seluk husi tribunál mak baze ba lei kódigu penál artigu 78 (servisu ba komunidade), alínea 1) pena ba atendimentu komunitáriu kompostu hosi hala’o livre serbisu iha órgaun públiku ka entidade sira seluk ne’ebé tribunál konsidera nu’udar interese komunitáriu, naran katak hetan kondenadu nia konsentimentu.
Alínea 2) durasaun ba traballu ne’ebé kondenadu tenke halo ne’e tribunál maka fiksa, hodi substitui kada loron prizaun ne’ebé hatuur iha sentensa ho oras ida serbisu nian, no nunka bele liu oras 240.
Alínea 3) serbisu ne’e bele hala’o durante ka la’ós iha oras servisu normál, kontínuu ka la’e, la liu subsídiu diáriu ba oras estraordináriu no sempre ho forma ne’ebé la afeta kondenadu ka nia família nia sobrevivénsia.
Alínea 4) fallansu injustifikadu atu hala’o servisu komunitáriu sei rezulta iha kumprimentu ba pena ne’ebé inisialmente hamonu, hasai loron sira serbisu nian ne’ebé hala’o ona, tuir númeru 2.
Desizaun seluk husi akordaun ne’e mak bainhira arguidu sira la selu mak sei hetan pena alternativa durante loron 150 iha prizaun.
Inisiu husi kazu ne’e tanba eis-ministru aprova osan ho kategoria subvensaun públika ba benefisiáriu sira, maibé atividade la-la’o no ezekusaun la bazea ba kontratu ne’ebé asina entre parte rua.
Notísia relevante: Tribunál prosede jugamentu ba kazu foun ‘’Kalohan’’ no 12 seluk
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Rita Almeida




