iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Federasaun Hanai Malu promove formasaun hodi fortalese kooperativa kréditu sira

Federasaun Hanai Malu promove formasaun hodi fortalese kooperativa kréditu sira

Federasaun Hanai Malu promove formasaun hodi fortalese kooperativa kréditu sira. Foto/Arminda Fonseca

DILI, 04 JULLU 2025 (TATOLI) – Federasaun Koperativa Kréditu Hanai Malu (FCCHM), realiza formasaun ida kona-ba fortalese kooperativa Kréditu Uniaun (CU, sigla portugés) Timor-Leste ho tema “Konstrui Kooperativa ne’ebé Forte ba Futuru ida Rezilente”.

Prezidente Federasaun Nasionál Kooperativa Timor-Leste, Elizário Ferreira, hateten formasaun ne’e importante tanba asegura sustentabilidade instituisionál, hahú ho polítika ba organizasaun no halo komrende oinsá instituisaun tenke funsiona.

Ba parte estabilidade ekonómika no finanseira kooperativa sira-nian, FCCHM disponibiliza formasaun kona-ba matéria ida naran PEARLS ne’ebé hateten kona-ba Protesaun, Estrutura Finanseira Efetivu, Kualidade ativu, Taxa Retornu no Kustu, Likidéz no Sinál Kreximentu. Sistema PEARLS ne’e métodu ne’ebé uza iha kooprerativa sira iha mundu tomak no adota husi Vocal Credit Union (VCO).

Tuir Elizário, Federasaun Hanai Malu nu’udar membru ba VCO, entaun adota ida-ne’e sai hanesan padraun atu ajuda indentifika situasaun no dezafiu kooperativa sira. Formasaun ne’e hala’o durante loron lima hahú iha segunda no ramata loron ohin.

“Matéria ne’ebé ita fahe iha formasaun ne’e inklui jestaun risku kréditu, jestaun ba organizasaun, jestaun  finanseira”, Elizário Ferreira ba Tatoli, iha Bairru Pité, ohin.

Nia esplika PEARLS mak métodu jestaun finanseira ne’e, no jestaun risku mak hatudu oinsá atu responde ba ameasa sira iha kooperativa. Iha parte jestaun organizasaun mak atu jere no halo organizasaun ho di’ak.

“Ita temi Dezenvolvimentu Organizasionál oinsá mak dirijente sira asegura sustentabilidade instituisaun kooperativa nian. Sira tenke koñese didi’ak saida mak kooperativa, valór no prinsípiu kooperativa atu dezenvolve kooperativa ba oin”, nia dehan.

Iha fatin hanesan Prezidente Kooperativa Kéditu Union Fitun Kaentau, husi postu administrativu Iliomar, munisípiu Lautein, Orlando da Costa, ne’ebé partisipa iha formasaun ne’e hateten atividade ne’e importante tanba fó énfaze ba prinsípiu edukasaun no formasaun.

Hanesan kooperativa ida ne’ebé nia baze ne’e iha área rurál, Orlando dehan oportunidade sira hanesan ne’e seidauk komún, tanba ne’e matéria sira ne’ebé hetan iha formasaun bele lori fali bá implementa iha nia kooperativa.

“Tanba métodu PEARLS nu’udar sasukat ida atu haree kooperativa jere ho di’ak ka la’e. Nune’e lori kooperativa ne’e la’o ba oin”, dehan.

Kooperativa Kéditu Union Fitun Kaentau rasik iha membru hamutuk 104 no halibur ona kapitál rihun $28-resin.

Totál formandu ne’ebé partisispa iha atividade ne’e hamutuk 54 husi munisípiu hotu.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!