iklan

HEADLINE

“Líder inspiradór mobiliza komunidade ba vizaun ne’ebé justu-inkluzivu-sustentável-pasífiku”

“Líder inspiradór mobiliza komunidade ba vizaun ne’ebé justu-inkluzivu-sustentável-pasífiku”

Prezidente Repúblika, Ramos Horta. Foto TATOLI/António Daciparu

DILI, 31 Jullu 2025 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hala’o vizita traballu ba Jakarta-Indonézia no sai oradór prinsipál hodi ko’alia kona-ba lider inspiradór iha kontestu mudansa sosiál iha Universitas Gadjah Mada (UGM) Yogyakarta.

“Saida maka signifika loloos atu sai líder inspiradór iha kontestu mudansa sosiál nian. Liu fali títulu ka autoridade formál, lideransa inspiradora loloos konsiste iha sunu ahi-lakan potensiál nian iha ema seluk, mobiliza indivídu no komunidade ba vizaun komún ida kona-ba futuru ida-ne’ebé justu liu, inkluzivu, sustentável no pasífiku,” Ramos-Horta hateten iha nia diskursu ne’ebé Agência Tatoli asesu husi media Palásiu Prezidensiál, ohin.

Ramos Horta dehan, lideransa iha abilidade atu rona no sente luta no esperansa sira husi sira ne’ebé ita hakarak atu serbí liuliu sira-ne’ebé vulneravel liu, desvantajen no marjinalizadu.

Segundu, presiza perseveransa no reziliénsia. Dalan mudansa nian susar tanba líder inspiradór ida tenke iha forsa atu persiste, atu hamriik hafoin monu ida-idak no atu kuda tenasidade hanesan iha ema seluk.

“Integridade mós esensiál. Konfiansa maka fundasaun ba movimentu ne’ebé dura. Líder ida tenke hatudu onestidade, transparénsia no fidelidade ba sira-nia prinsípiu sira, maske ida-ne’e susar no la populár. Líder ida tenke bele artikula vizaun ida-ne’ebé maka’as ba futuru futuru ida-ne’ebé livre husi konflitu, ki’ak no injustisa. Vizaun ne’e tenke bazeia ba kompreensaun realista ida kona-ba prezente no aplika ho pasu no objetivu sira-ne’ebé konkretu no bele atinje. Ida-ne’e kona-ba mehi boot maibé atua ho matenek,” nia dehan.

Lideransa inspiradora, liuliu sentradu iha komunidade. La’ós kona-ba impoin solusaun sira, maibé kona-ba rona kle’an ba komunidade, komprende sira-nia nesesidade, sira-nia forsa inerente no sira-nia matenek tradisionál no mós sira-nia valorizasaun ba koñesementu lokál fó kbiit ba sira atu sai arkitetu ba sira-nia transformasaun rasik. Ekipa sira ho ferramenta, abilidade, no oportunidade sira, atu nune’e sira bele harii sira-nia dalan rasik.

Iha espíritu ida-ne’e, Timor-Leste nia esperiénsia bainhira nia hakat ba adezaun ASEAN tomak, ne’ebé hein iha Outubru 2025 oferese perspetiva ida-ne’ebé úniku no iha valór.

“Iha Timor-Leste, ami fiar katak mudansa sosiál mosu bainhira komunidade lokál no instituisaun akadémika sira halibur hamutuk, envolve iha diálogu, no ko-kria solusaun sira. Tanba ne’e, ami propoin atu ASEAN rekoñese no hametin modelu lideransa ne’ebé iha abut iha tradisaun lokál, sistema koñesementu indíjena no prátika rekonsiliasaun komunitária,” nia hateten.

Nia hatutan, modelu sira hanesan “Tara Bandu” no sírkulu diálogu interjerasionál tradisionál sira seluk tenke rekoñese hanesan ferramenta efetivu sira ba mediasaun, transformasaun, no dame sosiál iha kontestu oioin.

“Pilar sira Mudansa Sosiál nian: Edukasaun, Empreendedorizmu Sosiál, no Dame tuir ha’u-nia esperiénsia, inisiativa sira mudansa sosiál nian ne’ebé efetivu liu bazeia ba pilar tolu ne’ebé iha ligasaun ba malu: Edukasaun, Empreendedorizmu Sosiál no Dame,” nia esplika.

Edukasaun la’ós de’it kona-ba akumula koñesementu maibé kona-ba liberta hanoin no konxiénsia. Iha Timor-Leste, liu tiha konflitu tinan barak, eskola sira hetan destruisaun no labarik rihun ba rihun esklui husi edukasaun.

“Ami komprende katak atu harii fali nasaun, ami tenke harii fali edukasaun. Ami implementa programa sira alimentasaun eskolár nian hodi prevene hamlaha, mánutrisaun, no ladún di’ak, hodi asegura katak labarik sira bele hela iha klase laran. Refeisaun simples ida bele signifika diferensa entre aprende no husik eskola. Hodi fornese hahán nutritivu, ami la’ós de’it fó han isin, ami fó han hanoin, hodi permite labarik sira atu eskola nafatin, atu konsentra no atu absorve koñesementu ne’ebé sei fó kbiit ba sira ba moris,” nia dehan.

Iha kontestu ida-ne’e, Timor-Leste propoin atu ASEAN intensifika esforsu sira hodi liga ninia universidade sira ho komunidade lokál sira, hodi kria Rede ASEAN nian ida husi Universidade sira ba Transformasaun Sosiál, ho programa konjuntu sira iha literasia dijitál, inkluzaun sosiál, justisa klimátika no empreendedorizmu komunitáriu, hodi nune’e bele haburas parseria inovadora sira iha Ekonomia Verde no Azul.

Koñesementu akadémiku tenke sai husi klase, inkuba empreza sira ho eskala ki’ik no ki’ik, negósiu família nian, no kooperativa ne’ebé bele buras iha aldeia, bairru, to’os, no merkadu.

Hakat ba Empreendedorizmu Sosiál, ida-ne’e mak instrumentu ida ne’ebé-maka’as no modernu atu transforma dezafiu sosiál sira ba oportunidade sustentável sira.

“Foin-sa’e sira tenke sai sentru ba polítika públika sira no integrasaun rejionál. Ita-nia foin-sa’e sira mak ita-nia rekursu boot liu. Ami defende, iha ASEAN nia laran, ba kriasaun Programa Joven ASEAN nian ba Lideransa Transformativu, bazeia ba estájiu komunitáriu, interkámbiu interkulturál, no laboratóriu inovasaun lokál sira, hodi forma líder sira-ne’ebé serbí ho étika, vizaun no empatia,” nia hateten.

Tuir Ramos-Horta, rekonsiliasaun mai husi fuan no neon no ida-ne’e presiza aten-barani polítiku. Timt-Leste estabelese prosesu sira lia-loos no rekonsiliasaun nian, promove diálogu, no investe iha harii fali tesidu sosiál.

“Bazeia ba esperiénsia ida-ne’e, TL propoin kriasaun Sentru ASEAN ba Estudu sira kona-ba Pás no Rekonsiliasaun Komunitária, hodi halibur universidade sira no organizasaun sosiedade sivíl sira iha rejiaun tomak hodi estuda no promove métodu rezolusaun konflitu lokál no justisa restaurativa. Rekonsiliasaun mak arte ida, ida-ne’ebé bele aprende no transmite,” Ramos-Horta katak tan.

Esperiénsia no ezemplu pesoál sira

PR Ramos-Horta nia moris iha ligasaun metin ho luta ba dame no autodeterminasaun. Timor-Leste nia independénsia hetan liuhusi perseveransa, aliansa internasionál sira, no apoiu ne’ebé la nakdoko husi povu. TL hanoin katak lideransa dala barak signifika sai lian ba sira-ne’ebé laiha lian, tuku odamatan sira ho laran-manas, no harii aliansa sira iha mundu tomak.

Dezafiu la remata ho libertasaun, tenke harii Estadu ida: harii instituisaun demokrátiku sira, harii fali ekonomia, no liuliu kura kanek sira pasadu nian. Lidera projetu saúde móvel sira hodi to’o ba komunidade ne’ebé dook no hadi’a saúde inan no oan nian.

“Ami investe iha asesu ba bee-moos, liberta feto no labarik sira husi oras barak hodi halibur bee loro-loron no hamenus moras sira. Ami promove formasaun profisionál no programa lideransa ba foinsa’e sira iha kolaborasaun ho ONG sira, parseiru internasionál sira, no líder komunitáriu sira,” nia dehan tan.

Mudansa la’ós impoin; ida-ne’e kria hamutuk

Modelu ko-konstrusaun Timor nian ida-ne’e bele oferese ba ASEAN ezemplu ida kona-ba oinsá lideransa bele mosu husi rona, haraik-an, no respeitu ba komunidade, modelu lideransa bazeia ba komunidade, interkulturál, no rejenerativu ne’ebé Timor-Leste hakarak fahe ho ninia parseiru rejionál sira.

Liga ho UGM nia Programa KKN-PPM

Nia hateten, UGM nia programa KKN-PPM ne’e programa integrasaun edukasaun ida ne’ebé sai ezemplu ida kona-ba oinsá universidade sira bele lidera tansformasaun sosiál,

“Ha’u fila fali agora ba ita-boot nia inisiativa notável, programa KKN-PPM. Ita-boot nia integrasaun edukasaun ho servisu komunitáriu maka modelu ezemplár ida kona-ba oinsá universidade sira bele lidera transformasaun sosiál. Ba estudante sira, ha’u enkoraja ita-boot sira atu moris esperiénsia ida-ne’e ho kompletu,” nia afirma.

Mundu hasoru dezafiu sira-ne’ebé maka’as: pobreza multidimensionál, dezigualdade ekonómika no sosiál, mudansa klimátika, no konflitu sira-ne’ebé maka persistente.

“Maibé ita mós iha kapasidade umana ne’ebé maka’as ba inovasaun, kooperasaun, no reziliénsia. Ha’u fiar tebes katak liuhusi lideransa dedikadu, kbiit edukasaun nian, kriatividade empreendedorizmu sosiál nian, no buka dame ne’ebé la para, ita bele harii mundu ida-ne’ebé di’ak-liu,” nia hateten.

Iha ASEAN nia laran, lideransa inspirasaun ba mudansa sosiál tenke ida-ne’ebé brani halibur tradisaun no inovasaun, matenek lokál no koñesementu akadémiku, foinsa’e no katuas-ferik sira, komunidade no instituisaun sira.

Timor-Leste ho ninia dezafiu barak, sai nafatin ezemplu haraik-an ba esperansa, rekonstrusaun, no vizaun transformadora. Futuru pertense ba sira ne’ebé mehi no ne’ebé iha korajen atu serbisu hodi halo mehi sira-ne’e sai realidade.

“Mai ita kontinua serbisu hamutuk, ho solidariedade globál, hodi hakbiit komunidade ida-idak no transforma moris sira,” nia dehan.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!