DILI, 06 agostu 2025 (TATOLI) – Empreza internasionál husi nasaun Australia ne’ebé nia área prinsipál haree liu ba mina no gas ho naran Finder Energy kuarta ne’e iha Palásiu Prezidensiál Dili hasoru malu ho Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hodi aprezenta sira nia planu prioridade sira ne’ebé atu investe iha setór petróleu iha tasi Timor-Leste nian no garante sei halao produsaun mina iha tinan rua oin mai ba kampo rua Kuda Tasi- Jahal.
“Ami hasoru Prezidente Repúblika ne’e atu ko’alia ami nia planu oinsa ba oin ami bele halo investimentu lalais iha kampo mina nian rua hanesan Kuda Tasi-Jahal ne’ebé ita nia tarjetu sei halo produsaun iha tinan rua mai,” CEO Finder Energy, Damon Neaves hateten ba jornalista sira hafoin termina enkontru ho Xefe Estadu.
Du’urante hasoru malu empreza mós aprejenta sira nia komitmentu atu halo servisu tanba kampo rua ne’e deskobre kleur ona husi operadór seluk no etapa ida Finder Energy atu dezenvolve no produsaun ba mina.
“Kampo rua ne’e iha kedan tasi Timor-Leste nian, entaun ami hasoru Prezidente Ramos-Horta ne’e ko’alia liu kona-ba tékniku nian, ami garante ona mkatak mina iha ona hein de’it atu halo produsaun, entaun enkontru ohin ne’e atu halo de’it introdusaun ba Xefe Estadu,” nia tenik.
Tanba ne’e, Prezidente Repúblika fó suporta másimu ba empreza referidu no konsidera kampo rua ne’e maske kiik maibé bele tulun Timor-Leste nia ekonomia husi setór petróliferu tanba Bayundan maran ona.
“Mina ne’e nia montante bele komersiál, tarjetu ita nian bele halo produsaun iha tinan rua oin mai 2026 no 2027. Komparasaun entre kampo rua ne’e ho Bayundan, Bayundan boot liu, entaun rezervatoriu ba kampo rua ne’e kiik millaun 22 barel’s hanesan ne’e,” nia konklui.
Esperiensia sira husi Finder Energy
Kontinua esplorasaun no dezenvolvimentu susesu husi Alta Laminaria, iha 2024, Finder Energy hetan mudansa transformasaun ida, hodi hetan direitu sira hodi dezenvolve deskoberta oioin petróleu nian iha Laminaria High iha Bacias Hidrograficas Bonaparte norte liu, Timor-Leste.
Antes ne’e, esploradór globál ne’ebé susesu foka ba buka mina no gás liuhosi aproveita ninia abilidade no esperiénsia esplorasaun inovativu. Abilidade sira-ne’e, hamutuk ho imajen sízmiku ne’ebé matenek liu sei permite Finder atu hamenus inserteza sira iha rai-okos no kombina mina-rai sira ne’ebé deskobre ona iha sentru dezenvolvimentu foun Kuda Tasi-Jahal, ho alvu ba mina-rai dahuluk iha tinan tolu nia laran.
Deskoberta sira-ne’e halo iha tinan 1990 nia rohan no inísiu tinan 2000, no disponibilidade teknolojia nian, tantu iha imajen no iha konseitu dezenvolvimentu nian, muda ona barak dezde tempu ne’ebá.
Finder nia tranzisaun hosi esploradór ba produtór ida ne’ebé maka hetan lukru maka’as presiza enerjia, kompromisu no esperiénsia ne’ebé maka Finder iha iha pá sira serbisu hamutuk ho reguladór Timor-Leste ne’ebé maka fó apoiu no koñesimentu tebes, ANP no parseiru joint venture TIMOR GAP.
Laminaria High – provínsia petróleu ida ne’ebé prolífiku
PSC TL-SO-T 19-11 (PSC 19-11) lokaliza iha provínsia petróleu prolífiku hosi Laminaria High iha Bacia Bonaparte. Laminaria High maka altu intra-basinal prinsipál ne’ebé hale’u ho baixu sira; Sahul Syncline no Nancar Trough iha loromonu no súl no Flamingo Syncline iha leste. Iha istória, área Laminaria High iha taxa susesu esplorasaun ne’ebé exelente, ho deskoberta mina-rai 17 hosi posu esplorasaun 35. Ida-ne’e lori ona liu 290 MMbbls mina-rai nian ne’ebé maka produz hosi kampu mina-rai neen iha aas (Figura 1), maibé mina-rai barak liután ne’ebé maka deskobre maka seidauk dezenvolve. Melloria sira iha teknolojia sub-tasi nian no optimizasaun kustu nian, iha konjunsaun ho folin mina-rai nian ne’ebé maka’as no estavel no termu fiskál sira ne’ebé di’ak, sei permite rezerva sira ne’ebé maka atrazadu atu agora dezenvolve komersialmente.
Figura 1. Mapa lokalizasaun ne’ebé hatudu kampu mina-rai ne’ebé produz no seidauk dezenvolve no perspetiva sira.
Área tomak iha Finder nia PSC 19-11 nia okos kobre hosi levantamentu 3D Ikan nian. Dadus sísmiku estruturalmente klaru tebes no hatudu estrutura horst no graben “xave pianu”, ne’ebé baliza hosi sistema falla lineár sira (Figura 2).
Jogu hidrokarbonetu primáriu ba área ne’e maka kualidade exelente Laminaria Jurásiku Médiu no fatuk-areia rezervatóriu fluvio-deltaiku tasi-laran Plover ne’ebé taka metin hosi xistu tasi Jurásiku Superiór hosi Formasaun Fragata no Flamingo (Figura 2). Karga hidrokarbonetu mai hosi Formasaun Plover Jurásiku Inísiu-Médiu xistu no karvaun karbonu.
Fatuk-areia Lam¬inaria/Plover ne’ebé luan iha rejiaun fornese impulsu aquiféru ne’ebé maka’as ba kampu mina-rai sira iha rejiaun. Ida-ne’e, hamutuk ho gravidade API aas ne’ebé exelente no mina-rai ne’ebé ladún saturadu, lori ba mobilidade inundasaun bee nian ne’ebé favoravel no varredura di’ak, ne’ebé lori ba fatór rekuperasaun aas ho to’o 65% ne’ebé prova ona iha Kampu Laminaria.
PSC 19-11 – dezenvolvimentu prontu
Perfurasaun istóriku ho PSC 19-11 haree ona posu esplorasaun hitu ne’ebé perfura ho mina-rai lima ne’ebé deskobre kmaan, ki’ik GOR 55° API iha fatuk-areia Formasaun Laminaria nia laran. Deskoberta sira Jahal-1 (1996) no Kuda Tasi-1 (2001) nian iha norte PSC nian mós hetan ona avaliasaun adisionál ho totál intersesaun posu lima iha rezervatóriu laran, ne’ebé hatudu 22 MMbbl hosi Rekursu Kontinjente 2C.
Jahal-1 deskobre koluna mina-rai brutu 10 m iha estrutura bloku falla inklinadu ida ne’ebé orientadu ba leste-oeste. Posu sidetrack updip tuirmai kruza koluna mina-rai brutu 33 m ne’ebé tuirmai suli 1,350 BOPD iha teste. Kuda Tasi-1, ne’ebé lokaliza 6 km ba nordeste kruza koluna petróleu brutu 17 m iha falla normál ho tendénsia E-W no taka ba oeste, leste no norte. Posu avaliasaun Kuda Tasi-2 ne’ebé sa’e kruza koluna mina-rai brutu 39 m ne’ebé suli mina-rai 55° API ho taxa másimu 5,200 bopd ne’ebé maka ekipamentu limitadu.
Konjuntu dadus posu nian ne’ebé komprensivu, hamutuk ho levantamentu sísmiku Ikan 3D 2005, ne’ebé fornese kobertura kompletu ba PSC tomak, permite Finder atu progresa lalais planeamentu dezenvolvimentu no produsaun ba Rekursu Kontinjente Brutu 22 MMbbl. Kampu sira, ne’ebé lokaliza iha bee 400 m sei dezenvolve liuhosi posu sira iha tasi okos ne’ebé liga ba FPSO sentrál ida.
Númeru ida husi FPSO sira ne’ebé bele implementa filafali identifika ona husi Finder ne’ebé sei permite prazu dezenvolvimentu lalais. Teste fluxu aas iha Kuda Tasi-2 hatudu dezempeñu rezervatóriu superiór tanba parámetru rezervatóriu Formasaun Laminaria ne’ebé exelente hanesan porosidade (11-13 %) no permeabilidade (100s -1,000 mD). Aquifru ne’ebé iha ligasaun rejionál mós fornese apoiu presaun aas ne’ebé lori ba fatór rekuperasaun aas. Modelu rezervatóriu sira hatudu taxa produsaun inisiál sira iha intervalu 25,000 – 40,000 bopd, depende ba limitasaun sira instalasaun FPSO nian. Taxa produsaun exelente sira prova ona iha kampu mina-rai análogu Laminaria/Corallina, Kitan no Buffalo ne’ebé besik, ne’ebé hotu-hotu produz hosi rezervatóriu hanesan.
Aleinde dezenvolvimentu inisiál Kuda Tasi-Jahal, iha potensiál signifikativu iha PSC nia laran, ho Squilla-1 (1991) no Krill-1 (1994) hetan Rekursu Kontinjente 23 MMbbls 2C kombinadu ida tan. Iha perspetiva haat seluk ho risku ki’ik, kampu besik ho Rekursu Prospetivu Médiu kombinadu 116 MMbbl ne’ebé identifika iha Ikan 3D. Hirak-ne’e hotu fó oportunidade atu liga fali ba FPSO, ka alternativamente bainhira projetu Kuda Tasi no Jahal hotu ona, muda instalasaun sira, hanaruk projetu nia vida no hasa’e valór ho espozisaun ho risku ki’ik.
Finder progresa lalais liuhosi faze Selesaun Konseitu Projetu nian ho estudu xave sira, inklui enjeñaria, dezeñu posu nian no modelajen tékniku no enjeñaria sub-superfísie nian. Parte ida hosi fluxu serbisu tékniku maka prosesa filafali Ikan 3D, ne’ebé maka seidauk prosesa tomak iha tinan 20 resin nia laran. Finder, hamutuk ho nia parseiru sira projetu prosesamentu filafali nian Searcher no Eif GeoSolutions, sira hotu iha esperiénsia aas iha teknolojia prosesamentu filafali PSDM modernu sira. Hirak-ne’e inklui de-ghosting banda luan no inversaun forma onda kompletu hodi hadi’a imajen sub-superfísie.
Akizisaun dadus sízmiku orijinál iha kualidade di’ak maibé degrada uitoan iha área súl nian iha ne’ebé bee nia klean tun ba 100 m no rai-okos tasi nian mós prezente. Objetivu prinsipál sira hosi projetu reprosesamentu nian sei hadi’a mapeamentu hosi Kuda Tasi no Jahal hodi optimiza kolokasaun hosi posu dezenvolvimentu sira hodi maximiza produsaun no rekuperasaun, no hodi hasai risku hosi potensiál avaliasaun hosi deskoberta no perspetiva esplorasaun Krill no Squilla nian.
Futuru nabilan ba kampu sira ne’ebé seidauk dezenvolve iha Alta Laminaria, no ne’ebé sei lori reseita no kreximentu negósiu ba povu Timor-Leste. Ba Finder Energy, ida-ne’e sei hatudu tranzisaun ida hosi esploradór ba produtór mina-rai nian, hodi fornese kompromisu no esperiénsia ne’ebé sei lori susesu komersiál ne’ebé hein kleur ona ba parseiru sira hotu ne’ebé envolve. Finder buka hela parseiru ida atu hamutuk ho empreza hodi dezenvolve kampu mina-rai Kuda Tasi no Jahal.
Jornalista: Hortencio Sanchez





