DILI, 14 Setembru 2025 (TATOLI)—Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) nia ezisténsia iha tinan ida ikus ne’e, foti pasu desezivu hodi introdús mandatu ba asaun liuhusi propriodade estratéjika no inisiativa kontreta ne’ebé apoiu diretamente ba objetivu ekonómiku Governu nian no vizasaun dezenevolvimentu.
Notísia Relevante: PM Xanana: BCTL nu’udar xave ba dezenvolvimentu nasionál
Governadór BCTL, Hélder Lopes, hatetn Governu ih avizaun dezenvolvimentu ualu (8) ne’ebé banku nafatin apoiu mak apoiu aspirasaun Governu ekonómika Governu nian, reforma lejistlasaun iha setór finanseiru, promove dijitalizasaun no inkluzaun finanseira, jere rikusoin nasaun nian ho prudénsia, estudu kona-ba moeda nasionál, hametin kapasidade instituisionál no rekursu-umanu, dezenvolvimentu planu estratéjiku ba dezenvolvimentu setór finanseiru ikus hametin kooperasaun nasionál no internasionál.
“Iha jornada tinan 14 ne’e banku sentrál hala’o ona servisu lubuk ida tuir manda ne’ebé Estadu fó. Uza ami-nia matenek hotu-hotu, hodi dezenvolve indústria ka setór finanseiru atu kontribui ba dezenvolvimentu sosiál ekonómiku iha ita-nia rai,” Hélder Lopes hateten ba jornalista sira iha salaun Mutiusos GMN, Bebora, sábadu (13 Setembru 2025).
Vizaun dezenvolvimentu kona-ba apoia aspirasaun ekonónika Governu nian, IX Governu estabelese meta ambisiozu sira atu diversifika ekonomia, estimula kresimentu setór privadu, hasa’e reseita doméstika, no kria empregu.
Banku Sentrál serbisu ona iha aliñamentu tomak ho objetivu sira-ne’e, hodi garante katak setór finanseiru kontinua sai hanesan katalizadór ba kreximentu no dezenvolvimentu liuhusi enkuadramentu regulatóriu ida-ne’ebé sólidu no haburas ekosistema ida-ne’ebé sustentavél ba espansaun merkadu krédítu nian, promove servisu finanseiru dijitál sira, no aumenta inkluzaun finanseira.
Kona-ba reforma lejizlativa iha setór finanseiru, nia dehna, reforma lejislativa mak fundasaun ba setór finanseiru ida-ne’ebé reziliente no kompetitivu, mak iha tinan kotuk Proposta Lei Sistema Finanseiru no Atividade Bankária submete ona ba Parlamentu Nasionál.
Tuir nia, lei sira mak hanesan Lei Garantia Mobiliária hetan ona aprovasaun no publikasaun, no agora tama ona iha prosesu implementasaun tanba ho dezenvolvimentu sistema rejistu Garantia Mobiliária no ninia regulamentu aplikável sira-ne’ebé sei finaliza.
Proposta Lei kona-ba Kódigu Rekuperasaun no Insolvénsia avansa ona ba faze espesialidade iha Parlamentu.
Proposta Dekretu-Lei kona-ba Padraun Kontabilidade nian, ne’ebé lidera husi Ministériu Finansa, besik atu remata ona no rejime kona-ba Protesaun Konsumidór Finanseiru no Konduta Merkadu sei iha hela faze revizaun antes haruka ba Governu.
Aleinde ne’e, Proposta Dekretu-Lei kona-ba Utilizasaun Instrumentu Pagamentu Dijitál iha Estabelesimentu Komersiál, Turizmu no Industria nian, sei iha hela faze revizaun.
“Ativu bankáriu sira aumenta signifikativamente dezde tinan 2021, ne’ebé reflete kresimentu kontínuo setór finanseiru nian. Maibé, kuaze metade hosi ativu sira-ne’e rai iha rai-li’ur, envezde kanaliza ba ekonomia rai-laran liuhusi empréstimu sira,” nia tenik.
Tuir nia, faktu ida-ne’e subliña importánsia atu avansa inisiativa lejislativa sira-ne’e, hodi kria ambiente ida-ne’ebé kondusivu ba kresimentu setór privadu no apoia objetivu sira kona-ba diversifikasaun ekonómika.
Nia esplika, kona-ba promove dijitalizasaun no inkluzaun finanseira, ida-ne’e ekonomia modernu presiza sistema pagamentu modernu mak tinan ida-ne’e, BCTL lansa Sistema Pagamentu Instantaneu (Ti-Fast) no introdús Timor Unique QR (TUQR), hodi estabelese padraun kódigu QR nasionál no lansa baze ba integrasaun transfronteirisa ho Rede Kódigu QR ASEAN nian.
“Ami mós espande simu kartaun internasionál sira, hanesan Visa, Mastercard no UnionPay, iha territóriu nasionál hodi hadi’a konveniénsia ba vizitante no sidadaun sira,” nia dehan.
Ohin loron, nia dehan, banku komersiál sira iha Timor-Leste fornese ona internet banking no banku móvel, atu fó kbiit ba sidadaun sira hodi asesu seguru no konveniente ba servisu finanseiru sira. Ida-ne’e la’ós de’it progresu teknolójiku, maibé progresu sosiál, hodi garante katak laiha timoroan ida mak hela iha kotuk iha sistema finanseiru.
Aleinde ne’e, Banku Sentrál fó lisensa definitiva dahuluk ba fintech nasionál ida, Ti-Oan, hodi fornese servisu karteira elektrónika ba komunidade sira ne’ebé la asesu ba servisu no produtu bankáriu, ho tan prosesu lisensa balun ne’ebé mak sei iha prosesu nian laran.
Inisiativa hirak ne’e, atu aliña ho Governu nia vizaun kona-ba hamenus sosiedade osan fíziku no reforsa inkluzaun finanseira iha rai-laran.
Nune’e mós, Banku Sentrál kontinua implementa medida sira hodi hametin seguransa, hasa’e reziliénsia no moderniza ninia infraestrutura no sistema teknolojiku sira. Esforsu sira-ne’e inklui implementasaun kuadru siberseguransa nian, modernizasaun infraestrutura sira, hadi’a sistema bankáriu no habelar kanál dijitál sira hodi haburas inovasaun iha industria finanseira.
“Inisiativa xave sira iha aspetu ida-ne’e inklui atualizasaun sistema R-TIMOR, P24, Aplikasaun Supervizaun Bankária (BSA), no Sistema Informasaun Rejistu Kréditu (CRIS), apoia integrasaun banku komersiál lokál ne’ebé foin hetan lisensa iha sistema bankáriu sentrál sira no mós Sentrál Rejistu ba Informasaun kona-ba Garantias Mobiliária, ne’ebé sei iha faze dezenvolvimentu sistema,” dehan.
“Kona-ba jere rikusoin nasaun-nian ho prudénsia mak Fundu Petrolíferu, ita-nia Fundu soberanu, kontinua sai hanesan pilár ba sustentabilidade fiskál Timor-Leste nian no rejista dezempeñu pozitivu iha tinan ne’e. Iha Jullu 2025, Fundu Soberanu rejista retornu hamutuk biliaun $1,02, ne’ebé reflete estratéjia investimentu prudente no reziliente ba tempu naruk,” Helder hateten.
Governadór ne’e dehan, marku adisionál iha tinan ida-ne’e mak responsabilidade foun Banku Sentrál nian kona-ba jestaun Fundu Rezerva Seguransa Sosiál (FRSS), ne’ebé subliña liután konfiansa ne’ebé depozita ba BCTL atu salvaguarda rekursu sira nasaun nian ba jerasaun agora no futuru mai.
Nia dehan, estudu kona-ba moeda nasionál adosaun dolar amerikanu nian kontribui signifikamente ba estabilidade folin nian iha rai-laran. Maibé, Banku Sentrál kontinua hala’o estudu viabilidade ida-ne’ebé kle’an kona-ba moeda nasionál ida, inklui dezenvolvimentu roteiru implementasaun.
“Ida ne’e reflete aspirasaun Governu nian atu reforsa soberania ekonómika no garante estabilidade makro ekonómika iha future. Hametin kapasidade institusionál no rekursu umanu. Ami-nia vizaun ba futuru setór finanseiru Timor-Leste nian asenta iha kriasaun Institutu Banku Sentrál, nu’udar sentru exelénsia ba kapasitasaun, dezenvolvimentu Empreza Mikro, Pekena no Médiu (MSME, sigla inglés), no habelar koñesimentu,” nia dehan.
Aleinde ne’e, BCTL sei fornese formasaun ho kualidade aas kona-ba banku no finansa ba setór finanseiru hotu-hotu, inklui MSME no fornesedór formasaun lokál sira, hodi nune’e bele fortalese kompeténsia profisionál timoroan nian no kontribui ba dezenvolvimentu setór finanseiru.
“Ami mós kontinua investe iha ami-nia rekursu umanu liuhusi fó oportunidade ba sira hodi kontinua iha ensinu superiór, hetan sertifikasaun profisionál sira no tuir formasaun espesializada sira tanba ami rekoñese katak kapitál umanu mak aliserse ba reziliénsia sosio ekonómiku nasaun nian,” nua hateten.
Nia esplika, kona-ba implementasaun planu estratéjiku ba dezenvolvimentu setór finanseiru, aliña ho Governu ninia objetivu ba dezenvolvimentu sosio ekonómiku no futuru setór finanseiru nian, Banku Sentrál hahú ona implementa Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu Setór Finanseiru (2025-2035), ne’ebé orienta husi pilár fundamentál haat mak posibilita finansiamentu ba dezenvolvimentu, promove sistema pagamentu modernu, hadi’a asesu ba finansiamentu no moderniza setór finanseiru.
Planu hirak ne’e dezeña atu kria ekosistema finanseiru modernu no inkluzivu, hodi apoia finansiamentu setór privadu, hadi’a asesu ba kréditu no promove inovasaun iha servisu finanseiru.
Kona-ba hametin koperasaun nasionál no internasionál mak renovasaun nota entendementu (MoU, sigla inglés) ho Univesidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) iha Marsu 2025, MoU ho Universidade Ázia-Pasifiku iha Malázia Abril 2025, MoU ho Banku Mosambike iha Maiu 2025, sira-ne’e hotu ho foku iha garantia mobiliária, jestaun fundu petrolíferu no supervizaun finanseira.
Nia dehan, Membru Asosiadu husi Banku Sentrál Sudeste Aziátiku (SEACEN, sigla inglés), kontinua halo parseria ho Banku Portugál, Banku Nasionál Kamboja no Banku Sentrál Brazil, kolaborasaun hasa’e kapasidade Grupu Banku Mundiál no seluk tan.
“Parseria sira-ne’e reflete ami-nia kompromisu atu aliña Timor-Leste nia setór finanseiru ho padraun rejionál no internasionál, hodi kontribui ba vizaun Governu nian kona-ba integrasaun ASEAN no konetividade rejionál ne’ebé boot liu,” nia dehan.
Liuhusi esforsu sira-ne’e hotu, BCTL hakarak atu apoia tranzisaun husi modelu kreximentu ida-ne’ebé orienta husi setór públiku ba modelu ida-ne’ebé diversifikadu liu, lidera husi setór privadu, nune’e asegura dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé reziliente, inkluzivu no sustentável.
“Dezafiu sira iha oin kontinua signifikativu nafatin, eintermu diversifikasaun ekonómika nasaun nian to’o iha reforsu reziliénsia hasoru inserteza globál. Maibé, ami-nia determinasaun atu ultrapasa dezafiu hirak ne’e bo’ot liu. Banku Sentrál sei kontinua serví hanesan parseiru fiável ba Governu, parseiru dezenvolvimentu nasionál no internasionál sira, instituisaun finanseira sira no setór privadu hodi alkansa meta dezenvolvimentu nasionál no kumpre aspirasaun sósiu ekonómika ita-nia povu nian,” nia subliña.
BCTL garante katak, estabilidade finanseira, inkluzaun no inovasaun apoia diretamente kriasaun empregu, dezenvolvimentu setór privadu, no redusaun pobreza.
“Hodi relete kona-ba progresu tinan 14 nian ne’e, mai ita reafirma ita-nia kompromisu hamutuk atu harii Timor-Leste ida-ne’ebé reziliente, inkluzivu no prósperu, hodi sai nasaun ida iha-ne’ebé sidadaun hotu-hotu iha oportunidade atu buras no iha-ne’ebé estabilidade finanseira apoia dezenvolvimentu sustentável ba jerasaun sira iha futuru mai,” nia dehan.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editór : Cancio Ximenes