iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Sosiedade sivíl-akadémiku hato’o opiniaun kona-ba Revogasaun Lei Pensaun Vitalísia

Sosiedade sivíl-akadémiku hato’o opiniaun kona-ba Revogasaun Lei Pensaun Vitalísia

Diretor Yayasan Hak, Feliciano da Costa Araújo. Imajen/Tatoli

DILI, 23 Setembru 2025 (TATOLI) Association for Law, Human Rigths and Justice (HAK), Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JMSP, sigla inglés) no akadémiku husi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) partisipa iha audiénsia públika hodi aprezenta hanoin kona-ba Revogasaun Lei Pensaun Vitalísia.

Adiénsia ne’e halo ho Komisaun A ba Asuntu Konstitusionál no Justisa iha Parlamentu Nasionál (PN) ba projetu lei númeru 10/VI(3a) Rejime Jurídiku Seguransa Sosiál ba Titulár Órgaun Soberania no projetu lei númeru 11/VI (3a) Revoga Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu no Eis-Titulár Órgaun Soberania no Providénsia sira seluk.

Diretór HAK, Feliciano da Costa Araújo, agradese ba konvite husi Komisaun nian hodi bele rona hanoin sosiedade sívil nia ba projetu lei rua ne’e.

“Inisiativa ida-ne’e di’ak tebes, tenke kontinua tuur hamutuk fó hanoin ba malu, liuliu ita-nia Estadu ida-ne’e”, nia hateten hafoin ramata audénsia iha sala konferénsia PN.

Hodi apresia projetu lei rua ne’ebé inisia husi bankada Governu no opozisaun ho hanoin di’ak tebes relasiona ho pensaun vitalísia, hafoin manifestasaun no ezijénsia husi estudante universitáriu no kamada sosiál sira seluk.

Nia dehan kestaun ne’e la’ós haree de’it pensaun no regalia ba deputadu sira durante ne’e simu, maibé ba órgaun Estadu nian hotu hanesan Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru, Prezidente Tribunál Rekursu no membru Governu.

“Ita fó hanoin oinsá tau atensaun didi’ak hodi elabora dokumentu ne’e di’ak tebes, bele fó vantajen, liuliu ezijénsia sira ne’ebé durante ne’e sosiedade husu, nune’e lori fali impaktu ida di’ak”, nia hato’o.

Iha fatin hanesan, Peskizadór Legál JSMP, Luís Oliveira Sampaio, konsidera momentu istóriku tanba hafoin akompaña manifestasaun hodi obriga PN atu rona opiniaun no konkorda hodi elemina Lei Pensaun Mensál Vitalísia. “Iha prinsípiu ida-ne’e mak durante ne’e ita luta tinan barak”, dehan.

Iha audiénsia ne’e nia parte konkorda ho projetu lei ne’e no iha prinsípiu ida atu elimina ou mantein, tanba hanesan instituisaun legál rekomenda atu mudansa sira ne’e tenke reflete ba prinsípiu legalidade iha Konstituisaun iha artigu 42, alínea 2, afirma kona-ba prinsípiu sira laiha retroativu.

“Ida-ne’e mak ami ohin ko’alia no seguransa jurídika, tanba ami hanoin importante atu oinsá mak bele jere ezijénsia públiku nian, maibé Konstituisaun hanesan norma ida aas liu, nune’e kombina situasaun ne’e”, hateten.

Tuir ajenda, projetu lei rua ne’e sei diskute iha faze jeneralidade iha plenária Parlamentu iha 25 Setembru 2025.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2025/09/23/komisaun-a-hahu-audiensia-ba-projetu-lei-seguransa-sosial-revogasaun-pensaun-vitalisia/

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!