DILI, 09 Outubru 2025 (TATOLI)—Uniaun Europeia (UE) hamutuk ho Organizasaun Sosiedade Sivíl (OSC, sigla portugés) internasionál no nasionál, lansa projetu foun tolu ho objetivu atu hametin boa-governasaun no dezenvolvimentu inkluzivu iha Timor-Leste.
Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste, Thorsten Bargfrede, hateten sosiedade sivíl ida-ne’ebé vibrante no independente mak fundasaun ba sosiedade ida-ne’ebé reziliente, inkluzivu no demokrátiku.
“Projetu hirak ne’e kombina perísia internasionál ho koñesementu lokál hodi garante katak dezenvolvimentu ne’e metin iha realidade Timor-Leste. Aleinde akuntabilidade, projetu sira-ne’e mós proteje defensór direitu umans no promove igualdade,” Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste, Thorsten Bargfrede, hateten ba jornalista sira liuhusi konferénsia imprensa ne’eb’e realzia iha JL World, kinta ne’e.
Embaixadór ne’e hatutan, projetu nia prinsípiu fundamentál mak Governu buras bainhira sidadaun sira sai hanesan parseiru, la’ós de’it benefisiáriu.
Dezafiu mosu tanba rekursu Estadu nian barak mak sentralizadu no Timor-Leste hanesan nasaun joven ho instituisaun sei dezenvolve hela.
Projetu sira-ne’e hein atu hametin ekosistema sosiedade sivíl nian, ekipa organizasaun sira atu monitoriza governasaun, defende polítika sira-ne’ebé ekuitativu no responsabiliza instituisaun sira.
Parseiru CSO ne’ebé involve inklui CARE, OXFAM, PLAN International, A-HAK, Caucus, FOKUPERS, FONGTIL, KSI, no MDI.
Inisiativa sira-ne’e dezeña atu fó kbiit ba OSC sira atu lidera asaun sosiedade sivíl nian, hametin sira-nia kapasidade atu serve grupu vulneravel sira, no monitoriza implementasaun polítika públika sira.
UE fornese finansiamentu EUR 2,265,717 (maizumenus millaun $2,6), ho kontribuisaun adisionál EUR 183,598 (maizumenus $225,000) husi OSC internasionál sira.
Parte ida husi finansiamentu, hamutuk EUR 355,000 (maizumenus $415,000), sei fornese hanesan subsídiu ki’ik sira ba rede sira CSO nian, grupu foin-sa’e sira, organizasaun sira bazeia iha komunidade no atór sira iha baze.
Projetu dahuluk, funda husi CARE Nederland, A-HAK, no FOKUPERS, hanaran Hametin Organizasaun Sosiedade Sivíl Lokál ba Governasaun Responsivu no Responsável iha Direitu Umanu no Igualdade Jéneru iha Timor-Leste.
Projetu ida-ne’e fó énfaze ba hasa’e lideransa OSC nian, sustentabilidade no advokasia, enkuantu fó kbiit ba feto sira, foinsa’e sira no sobrevivente sira husi violénsia bazeia ba jéneru.
Projetu daruak, husi Oxfam Austrália, KSI no MDI, hanaran Hametin Sosiedade Sivil hodi Promove Boa-Governasaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e foka liu ba governasaun rai no propriedade imovel, apoia direitu ba rai, titulasaun no pose ba rai no protesaun hasoru despeju ba feto, foinsa’e no ema ho defisiénsia sira liuhusi Rede Ba Rai (Rede Rai).
Projetu datoluk husi Plan International Sweden, Caucus, no FONGTIL mak Haforsa CSOs ba Diversidade: Hametin Lideransa Sosiedade Sivíl ba Governasaun Di’ak no Dezenvolvimentu Sustentável. Projetu ida-ne’e fó apoiu ba grupu vulneravel sira inklui feto, foinsa’e, grupu LGBTIQ+ no ema ho defisiénsia, atu partisipa iha dezenvolvimentu inkluzivu no halo advokasia ba responsabilizasaun.
Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto, destaka papél OSC sira-nian hodi mantein kualidade demokrasia no dezenvolvimentu nasionál.
“Importánsia husi hakbiit juventude sira, grupu minoria sira, no ema sira ho defisiénsia, nune’e mós sustentabilidade husi projetu hodi hametin abilidade no kapasidade husi OSC sira iha Timor-Leste,” nia dehan.
Entretantu, Diretór Ezekutivu FOKUPERS, Domingas Afonso Amaral, afirma katak Uniaun Europeia nia apoiu sei hametin advokasia OSC iha baze, partikularmente kona-ba direitu labarik, igualdade jéneru no protesaun ba vítima violénsia.
“Apoiu ne’e sei hametin organizasaun. Ami dezenvolve ona planu ida-ne’ebé foka liu ba adolexente sira, feto sira, mane sira no labarik sira, liuliu labarik feto sira-ne’ebé hetan violénsia,” nia hateten.
Reprezentante Institutu Kdadalak Sulimutuk (KSI), Jenito Santana, subliña importánsia husi projetu ne’e hodi hametin sosiedade sivíl nia kapasidade atu rezolve kestaun kompleksu kona-ba rai.
“To’o agora, ami laiha lei ida kona-ba rai no polítika nasionál ida ne’ebé klaru. Tanba ne’e, rai hanesan fatór sentrál ida-ne’ebé krusiál ba ami-nia nasaun, liuliu bainhira ami ko’alia kona-ba diversifikasaun ekonómiku, hamenus ki’ak no jestaun rekursu lokál sira. Ami hein katak projetu ne’e bele tulun no hametin kapasidade sosiedade sivil nian,” nia hateten.
Ho lansamentu projetu sir- ne’e, Uniaun Europeia iha esperansa atu hametin governasaun, hasa’e partisipasaun sidadaun nian no harii konfiansa entre komunidade no Governu, enkuantu haburas kultura transparénsia no responsabilizasaun sustentável iha Timor-Leste.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes