KOVALIMA , 21 Novembru 2025 ( TATOLI)- Organizasaun Asisténsia Legál ba Feto no Labaraik Feto Alfela, fahe informasaun kona-ba nia papél ba Asosiasaun Halibur Feto Kovalima (AHFKL) .
Papél ALFeLa maka atu fó asisténsia legál ba feto no labarik hotu-hotu ne’ebé sofre husi violénsia. ALFeLa ajuda feto no labarik sira atu lori sira-nia kazu ba Polísia, Ministériu Públiku no Tribunál ho Asisténsia ne’ebé gratuita. ALFeLa servisu iha Munisípiu 12 Inklui ho Rejiaun Administrativu Espesiál Oekuse Ambeno (RAEOA) haree liu ba iha ezisténsia Tribunál Distritál ne’ebé iha.
“ Ita hatene ALFeLa nia vizaun mak asegura sistema justisa formál ne’ebé justu, laiha diskriminasaun no proteje feto no labarik nia direitu. Misaun mak atu ajuda feto no labarik-sira, iha Timor-Leste atu bele asesu ba sistema justisa formál ne’ebé justu liuhusi asisténsia legál, edukasaun legál, no advokasia”,Koordenadór AlFELA iha Kovalima ,Escolasticos Maia aprezenta ba iha salaun AMC.
Ho nune’e nia esplika, ALFeLa fó asisténsia legál ba feto no labarik hotu-hotu ne’ebé sofre violénsia , ALFeLa bele fó asisténsia adisionál, hanesan transporte, hahán no akomodasaun, atu feto no labarik sira bele asesu ba sistema justisa formál no ALFeLa mós servisu hamutuk ho membru rede referál hodi asegura feto no labarik sira bele asesu ba apoiu hotu-hotu
Violénsia kontra feto no labarik hanesan problema boot iha Timor-Leste no iha nasaun sira seluk, Feto barak hetan violénsia, li-liu husi sira-nia la’en ka membru família sira seluk. Labarik sira mós hetan violénsia husi sira-nia família no ema seluk, hanesan inan-aman sempre baku oan, ka labarik hetan abuzu seksuál husi ema boot.
Violénsia mak asaun ka hahalok ruma ne’ebé kauza ka bele kauza kanek fíziku, kanek seksuál, kanek psikolójiku no sofrementu ruma, Violénsia kontra feto no labarik viola sira-nia direitu umanu.
Kauza ba violénsia kontra feto no labarik feto, laiha igualdade jéneru entre feto no mane. Karik feto no mane la iha kbiit hanesan, ida-ne’e bele kauza violénsia kontra feto. Mane uza violénsia hodi kontrola feto no hatudu mane mak iha kbiit no Kultura simu violénsia kontra feto no labarik hanesan baibain.
Ezemplu, iha Timor-Leste, ema barak hanoin violénsia iha uma laran hanesan “kanuru ho bikan mak tarutu”. Ema barak hanoin violénsia ne’e la’os krime. Ema barak mós hanoin di’ak atu baku oan hodi hanorin sira.
Impaktu husi violénsia kontra feto no labarik iha impaktu bo’ot ba sira-nia saúde, hanoin no laran-manas. Violénsia bele kauza trauma no kanek ba tempu naruk, li-liu ba labarik feto ne’ebé hetan abuzu seksuál. Ema la hatene di’ak kona-ba lei. Iha Timor-Leste, ema barak la hatene violénsia kontra feto no labarik hanesan krime no bele hetan kastigu.
Violénsia doméstika mak kualkér asaun ne’ebé hala’o iha situasaun família nia laran ne’ebé kauza aat ka moras ho nia tipu hanesan , Violénsia fíziku, Violénsia seksuál, Violénsia psikolójiku no Violénsia ekonómiku.
Tuir dadus hahú janeiru to’o Ourobru kazu krimi no sivil abandonadu hamutuk 22 husi númeru ne’e kazu krime 16,sivíl 6 ne’ebé iha Ministériu Públiku 11 no iha tribunál Primeira instasia Kovalima hamutuk 11.
Jornalista: Celestina Teles
Editór : Florencio Miranda Ximenes




