DILI, 17 dezembru 2025 (TATOLI) — Ministeriu Saúde (MS) hamutuk ho Fundu Populasaun Nasaun Unida (UNFPA, sigla inglés) iha Timor-Leste no Governu Japaun realiza enkontru komité diresaun projetu sira ne’ebé iha Timor-Leste hodi hato’o sira-nia kompromisu ho vizaun nasionál ida-ne’ebé importante tebes ba inan no bebé sira no garante inan isin-rua no kosok-oan sira bele moris ho seguru.
Diretora Jerál Jestaun Projetu iha Ministériu Saúde Adelia Barreto, informa, projetu ida ne’e apoiou husi ajénsia UNFPA hodi halo reabilitasaun ba sentru saúde 20 iha territóriu laran ne’ebé sira identifikadu.
“Projetu ida-ne’e la’ós halo reabilitasaun hotu ba sentru saúde sira, maibé sira hili de’it sentru saúde 20. Maibé, reabilitasaun 18 no rua mak konstrusaun atu hadi’a ita-nia sentru saúde maternidade hodi reponde ba inan sira ne’ebé mai partus,” Adelia Barreto informa ba jornalista sira, iha Kaikoli, ohin.
Diretora ne’e énfaze, halo ona reabilitasaun sentru saúde hitu iha munisípiu hitu hanesan Baukau ida, Vikeke ida, Ermera ida, Kovalima ida, Likisá ida, Oekusi ida no Lautein ida.
“Estudu komité diresaun projetu nia objetivu tinan ida atu halo avaliasaun ba progresu husi servisu ne’ebe hetan apoiu husi Governu Japaun no povu Japaun Bimoksentru liuhusi UNFPA,” nia hato’o.
Iha fatin hanesan, Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Navchaa Suren sente kontente tebes atu organiza reuniaun Komité Diresaun Projetu (Project Steering Committee) iha loron ohin no konsidera reuniaun ida-ne’e atu reafirma kompromisu hamutuk ho vizaun nasionál ida-ne’ebé importante tebes ba inan no bebé sira atu garante katak inan isin-rua no kosok-oan sira bele moris ho seguru.
“Ho importánsia projetu ida-ne’e ba hadi’a kuidadu saúde inan no neonatál iha komunidade rurál sira no mós papél no responsabilidade krítika husi membru no observadór PSC sira, reuniaun ida-ne’e sai plataforma esensiál tebes atu fó diresaun estratéjika, supervizaun no orientasaun, hodi habelar implementasaun no hadi’a prestasaun efetivu husi rezultadu projetu nian,” Navchaa Suren esplika.
Reprezentante UNFPA ne’e dehan, ema hotu iha responsabilidade atu garante susesu projetu ida ne’e no aliñamentu ho prioridade nasionál sira, liu-liu ho Planu Estratéjiku Nasional 2011–2030.
“Iha tinan balun oin mai, pergunta ida de’it mak sei kontínua, impaktu saida husi projetu ida-ne’e garante rezultadu saúde ne’ebé di’ak no seguru liu ba populasaun ne’ebé vulneravel liu iha Timor-Leste. Ita hotu hatene katak ita bele hatán ho orgullu ba pergunta ida-ne’e, hodi énfaze inan sira no kosok-oan sira-nia moris ne’ebé salva liuhusi asesu ne’ebé di’ak liu ba no kualidade, kuidadu emerjénsia obstétriku no kosok-oan foin moris nian iha komunidade rurál sira,” nia dehan.
Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Navchaa Suren salienta, atu atinji impaktu ida-ne’e presiza ema hotu nia kompromisu, dedikasaun, no determinasaun hamutuk, tanba taxa mortalidade inan ka neonatu sira seidauk rezolve.
“Taxa mortalidade inan ka neonatu sira seidauk resolve no kontinua sai ajenda importante tebes. Iha tinan-2024, rejistu ona inan mate 35 no mate perinatál 551, tuir sistema Maternal Perinatal Death Surveillance and Review (MPDSR) – Vijilánsia no Revizaun ba Mate Perinatál Inan nian. UNFPA investe iha sistema MPDSR no mos prodús evidénsia ba planeamentu programa ho kualidade,” nia esplika.
Reprezentante UNFPA ne’e rekorda, hanesan iha tinan ida-ne’e, hala’o ona avaliasaun ba fasilidade saúde ba Kuidadu Emerjénsia Báziku Obstétriku no bebé foin moris, hanesan esforsu hamutuk entre Departamentu Materna Infantil husi Ministériu Saúde no ekipa UNFPA, ne’ebé nia rezultadu sei aprezenta iha loron ohin atu simu komentáriu no sujestaun.
“Evidénsia no dadus ne’ebé prodús iha prosesu ida-ne’e importante tebes atu hadi’a intervensaun no servisu sira iha nível kuidadu saúde primária, liuhusi fortalesimentu Sentru Saúde Komunitária sira,” nia esplika.
Projetu ida-ne’e hadi’a Fasilidade sira ba Kuidadu Emerjénsia Báziku Obstétriku no Bebé Foin Moris nian, nu’udar inisiativa transformativa ida-ne’ebé sai posível tanba apoiu finanseiru jenerozu husi povu no Governu Japaun nian, no aliña tomak ho prioridade Governu Timor-Leste nian.
“Projetu millaun $7.5 ne’e hanesan deklarasaun intensaun ida atu muda paizajen saúde inan nian to’o tinan-2030 iha munisípiu 12 iha Timor-Leste laran tomak. Kolaborasaun maka xave susesu, liu-liu iha implementasaun intervensaun esensiál sira, inklui renovasaun sira, dezenvolvimentu kapasidade, fornese ekipamentu esensiál, no edukasaun no empoderamentu komunidade sira ne’ebé ita servisu,” nia haktuir.
Tanba ne’e, tuir reprezentante ne’e, UNFPA kompromete atu halo buat hotu-hotu ne’ebé posível atu entrega rezultadu esperadu husi projetu ida-ne’e tuir tempu ne’ebé determina ona, ho kolaborasaun no apoiu nesesáriu hosi Ministériu Saúde no parseiru seluk sira ne’ebe envolve iha projetu ida-ne’e.
“Susesu projetu ida-ne’e la depende de’it ba UNFPA ka Ministériu Saúde. Susesu ne’e depende ba lideransa hotu ne’ebé hamutuk iha sala ida ne’e,” nia realsa.
Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura garante katak Governu Japaun nafatin iha kompromisiu atu tau prioridade ba inan no labarik sira iha Timor-Leste.
“Setór saúde mak sai nafatin kontinuasaun prioridade ba governu Japaun nian iha Timor-Leste liuliu ba inan no labarik sira, ho nune’e sai nafatin sai preoritária ba ajudu Governu Japaun nian ba Timor-Leste. Projetu barak mak kontínua la’o nafatin iha Timór no agora dadaun sira harii, apoia hela sentru maternidade hamutuk 20 ba inan isin-rua sira hodi partus,” Tesuya Kimura dehan.
Diplomata japonés ne’e haktuir, tinan-2027 konstrusaun ba ospitál Pediatria no Maternidade ne’ebé mak estabelese iha Hospitál Nasionál Guido Valadares sei kompleta ho ekipamentu sira.
“Iha área rural sira Governu Japaun nia kontínua ajuda inan isin-rua sira hodi halo cek up ba sira-nia saúde atu nune’e sira partus ho seguru tanba voluntáriu japonés sira mós kontinua servisu iha área rurál hodi reforsa setór saúde nian iha Timor-Leste, inklui mós projetu boot rua mak konsege halo ho montante $7 miliaun, Hospitál Nasionál Guido Valadares ho nian montante $20 milaun-resin,” nia konklui.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór: Cancio Ximenes




