DILI, 30 Janeiru 2026 (TATOLI)—Dirasaun Nasionál Meteorolójia Jeofízika (DNMG, sigla portugés) konsidera fenómenu ne’ebé akontese ba loromatan ohin loron ne’e hanesan “anel solár” ka “circulo de 22 graus” ne’e, hanesan fenómenu óptiku atmosfériku ne’ebé kria kadeli nabilan ida hodi hale’u loromatan.
Meteorolójista, Jacinto Auni, hateten fenómenu ne’e naturál no sientifikamente iha Meteorolojia nian hanaran halo solár ka kadeli hale’u loromatan.
“Fenómenu naturál ne’ebe mak akontese iha lalehan/kalohan sira ho tipu ka sinál hanesan eklipse solár iha kinta (29 janeiru 2026) maiizumenus entre tuku 13.14, iha ne’ebe hamosu pergunta iha publiku hodi halo interpretasaun tuir idak-idak nia hatene,” Meteorolójista, Jacinto Auni, hateten ba Agência Tatoli liuhusi telefone, ohin.
Iha momentu ne’e kedas, nia dehan, DNMG simu mensajen no kontaktu atu halo esplikasaun badak ba fenómenu ne’e tanba kompeténsia instituisionál maka DNMG hakarak halo esplikasaun badak bazeia ba baze sientífiku nian.
Aleind ene’e, bazeia ba nota informativu ne’ebé Agência Tatoli asesu iha pájina DNMG define maneira oinsá sira fenómena ne’e forma
Altitude A’as: Sira mosu iha altitude a’as, iha ne’ebé temperatura ki’ik tebes, hodi rezulta iha formasaun kristal jelu nian.
Espallamentu Cirrus: Sira dezenvolve husi espansaun, espallamentu, ka fuzaun husi kalohan Cirrus ka Cirrocumulus.
Massa Ar ne’ebé estavel: Sira forma bainhira ar estavel, umidade klik, no temperatura relativamente a’as ba altitude.
Refrasaun Naroman: Prezensa kristal jelu hexagonal kria efeitu “holo” (anel naroman nian hale’u Loro-matan ka Fulan) tanba refraksaun naroman nian.
Sinál ka indikadór
Fonómenu ne’e sei indika Frente quente/Manas: Hirak-ne’e atua hanesan sinál alerta ida ba frente manas ka tempestade ne’ebé besik, iha ne’ebé indika aumentu iha kalohan, normalmente akontese antes iha kalohan nivel médiu no nivel ki’ik sira.
Kobertura Atmosférika: kría aparènsia hanesan véu (termu ne’ebé komún liu iha meteorolojia atu deskreve kamada mihis no uniforme ne’ebé taka lalehan), dala barak taka lalehan tomak, hodi rezulta iha aparénsia hanesan kór malahok.
Filtru Solár: Tanba sira-nia transparénsia, sira permite loromatan nia naroman atu liu, maibé ho aparénsia ne’ebé namkari.
Impaktu husi fenómenu kalohan cirros stratus, ne’ebé mak halo kombinasaun entre kalohan cirros no stratus, iha impaktu signifikativu sira ba atmosfera no klima:
Kalohan taka: Sira bele hamosu kalohan ne’ebé uniforme, hodi hamenus kuantidade loromatan nian ne’ebé to’o iha rai.
Efeitu Estufa: Kalohan aas sira-ne’e bele kontribui ba efeitu estufa, tanba sira mantein manas iha atmosfera, ida-ne’e bele rezulta iha temperatura aas iha kalan.
Fenómenu Optiku: Hanesan temi ona antes, sira bele hamosu halo solar ka lunár, ne’ebé mak Interesante husi pontu devista vizuál no meteorolójiku.
Presipitasaun: Maske la asosiadu maka’as ho udan-boot, sira bele hamosu udan ne’ebé kmaan ka chuviska.
Previzaun Tempu: Prezensa husi kalohan cirrostratus bele indika mudansa atmosférika, dala barak antes aproximasaun husi sistema frontál sira.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




