DILI, 02 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, Segunda ne’e, hala’o sorumutu hodi despede Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Habitasaun Rurál, Mariano Assanami Sabino, tanba nia misaun iha Timor-Leste termina ona.
“Lokraik ne’e ha’u hasoru-malu ho Vise Primeiru-Ministru, Assanami Sabino, ne’e iha esénsia. Ha’u ofisialmente despede ho nia, maski ha’u sei la fila iha fulan ida-ne’e, karik iha fulan rua tan. Maibé, ha’u iha-ne’e atu hato’o hau-nia agradesimentu ba apoiu no kooperasaun husi Assanami ba kooperasaun tomak durante ha’u iha tinan haat (4) no fulan-rua iha Timor-Leste,” Okto Dorinus dehan ba jornalista sira iha Palásiu Governu.
Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste dehan kooperasaun entre parte rua sai hanesan família.
“Ita-nia kooperasaun, no ha’u dehan, ha’u sente hanesan Timor-Leste halo-parte iha ita-nia moris. Ha’u-nia família no ha’u hetan ona bensaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e konserteza habelar ba área sira kooperasaun iha agrikultura, bem-estar sosiál no edukasaun,” nia dehan.
Okto hatutan edukasaun krusiál atu hasa’e Timor-Leste nia dezenvolvimentu no atu hametin relasaun bilaterál. Tanba ne’e, fó prioridade ba edukasaun iha setór dezenvolvimentu, no ida-ne’e sai evidente iha bolsa estudu lubuk ida-ne’ebé Indonézia fó ba joven rezidente Timor-Leste sira.
“Ami-nia esperansa mak joven sira-ne’e sei sai hanesan prekursór hodi suporta partisipasaun dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Bá-oin mai sei kontinua kooperasaun edukativa iha futuru, inklui ita iha ona estajiáriu Indonézia ba Timor-Leste, universidade balun haruka ona palestra obra reál iha Timor-Leste, daudaun ita hanoin hotu iha inovasaun kolaborasaun sira. Ha’u fiar katak kooperasaun entre Indonézia ho Timor-Leste sei metin liután iha futuru, liuliu agora Timor-Leste sai ona membru permanente ba ASEAN,” Okto Dorinus tenik.
Tanba, tuir nia katak The Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) mós importante ba konetividade, ida-ne’ebé maka forma linguajen nian.
“Ami kontinua fó apoiu ba lian Indonézia. Ami enkoraja atu fasilita prosesu komunikasaun sira, liuliu ho lian Indonézia iha edukasaun no iha matéria naun-edukasionál. No mós kontinua estuda iha Indonézia no posivelmente hala’o negósiu tanba Indonézia mós iha ASEAN,” nia esplika.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade






