iklan

POLÍTIKA

AIFAESA sei estabelese laboratóriu ai-han iha tinan ida-ne’e

AIFAESA sei estabelese laboratóriu ai-han iha tinan ida-ne’e

Inspetora Autoridade Inspesaun no Fiskalisasaun Atividade Ekonomia Sanitária no Alimentár (AIFAESA), Odete Viegas. Imajen Tatoli/Felicidade Ximenes.

DILI, 11 Fevereiru2026 (TATOLI)—Inspetora Jerál Autoridade Inspesaun Fiskalizasaun Atividade Ekonómika no Sanitária Alimentár (AIFAESA), Odete da Silva Viegas, hateten tuir planu AIFAESA sei estabelese laboratóriu ai-han iha tinan (2026) ida-ne’e.

“Ami-nia planu ba preparasaun, ba ekipamentu laboratóriuno rekursu umanu, ba tékniku  laboratóriu ne’e ita prepara hotu ona. Husi tékniku BPOM Indonenzia mós sei mai hodi fó formasaun ba ita-nia tékniku sira. Tanba ne’e mak ami agora hein de’it desizaun atu halo abertura konkursu públiku. Ita-nia planu mak iha tinan ida-ne’e tenke iha laboratóriu ai han,” Odete Viegas dehan hateten ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin, Matadoru,ohin.

Nia dehan, AIFAESA mós selebra ona akordu ka MoU ida ho BPOM Indonézia no  sira mós apoiu Timor-Leste  iha tinan ida-ne’e, tanba  hahú kedas ona iha 2024 to’o 2026, sira sei fasilita  rekursu no apoiu ekipamentu laboratóriu nian.

“Tanba ne’e mak presiza tebes estabelese laboratóriu ai-han iha tempu badak duni. Planu ne’e ba 2025 maibe la konsegue tanba orsamentu ne’ebé iha rihun $250, la kabe ba iha orsamentu totál ne’ebé ita atu uza. Aleinde reabilitasaun, instalasaun ba ekipamentu, ekipamentu IT, reajente mós inklui hotu ona. Fatin seguransa no moru protesaun ne’e mak osan ne’e to’o sai boot ho montante millaun $1,3,” nia informa.

Nia afirma, antes ne’e AFAESA iha osan rihun $250 hafoin mak apoiu husi fundu infraestrutura ho dezeñu ne’e mak tékniku enjiñeiru sira kompleta sai to’o millaun $1,3, entaun orsamentu ida ne’e sufisiente ona ba reabilitasaun no instalasaun.

Kona servisu ne’ebé mak AIFAESA hala’o ne’e ligasaun ho laboratóriu ai-han nian no planu ida-ne’e mai kedas ho Governu anteriór iha tinan 2023, no dirijente sesante sira planeia atu  estabelese laboratóriu ai-han.

“Entaun, iha 2025 mai, ami mós prepara dezeñu, prepara mós orsamentu tanba laboratóriu nia edifísiu eziste ona atu halo de’it reabilitasaun  ba laboratóriu ai-han ne’e rasik. Agora, laboratóriu ai-han ne’e imoprtante tanba nesesidade atuál ne’e liga ho inspesaun sira-ne’ebé mak inspetór sira hala’o iha terrenu, liga  liu ba produtu ne’ebé mak ita konsumu. Atu responde imediata ba situasaun ida-ne’e mak laboratóriu ne’e importante ba ita,” nia dehan.

Nia informa, durante ne’e AIFAESA seidauk iha laboratoriu entaun kuaze produtu sira-ne’ebé mak kontaminadu, AIFAESA lahatene katak laiha kualidade maibe  foti amostra hodi haruka ba BPOM Indonézia maibé ida-ne’e la rezolve problema.

Iha 2025, estrutura AIFAESA halo ona dezeñu ba edifisiu sira-ne’ebe agora daudaun eziste iha Tibar, halo kompleta tiha ona nia Planta no Kadernu Enkargu ka Bill of Quantity (BoQ) submete ona ba AND no Ministériu Obra Públika no hetan hotu ona aprovasaun.

Agora dadaun, iha ona Gabinete Vise-Primeiru-Ministru depois desizaun haruka ba CNA, tanba osan millaun $1-resin, ida-ne’e desizaun VPM. Tanba ne’e mak agora hein de’it desizaun halo abertura konkursu públiku, tanba ne’e planu katak tinan ida-ne’e tenke iha laboratóriu ai-han.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!