DILI, 28 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Kooperativa Uniaun Kréditu (CU) Furak Aban iha Liman Rasik ( FALIRA), Sábadu ne’e, realiza Asembleia Jerál membru ba dala-IX ho tema “Hakbiit ekonomia família liuhusi CU FALIRA” hodi atualiza ba membru sira kona-ba atividade no atinjimentu kooperativa iha tinan 2025.
Prezidente Kooperativa CU FALIRA, Fernando dos Reis, hateten, atividade ne’e ba dahuluk ho objetivu atu haree ba progresu kooperativa rasik.
“Kada tinan tenke esplika ba membru sira kona-ba ita-nia progresu orsamentu, dezafiu, seluk mós ita hili estrutura foun, membru sira hakarak mantein estrutura tuan ita avansa,” Prezidente Kooperativa hato’o ba Jornalista sira iha salaun Katedrál, Bebora.
Nia dehan, ema ne’ebé atu lidera tenke iha esperiénsia tinan 10, hatene jestaun iha planu no estratejia kooperativa tanba ema atu halo jestaun kooperativa ne’e la fasil.
Kooperativa ne’e hahú harii iha tinan 2014 husi ema na’in-haat agora iha membru 1.146, ho kapitál kooperativa to’o tinan 2025 atinje $900.000.
“Depois ita taka iha livru 2025 no rendimentu lukru ba tinan ida-ne’e $75.000-ital orsamentu kooperativa ita rai iha banku BRI, depozita iha ne’ebá,” nia akresenta.
Prezidente Kooperativa nota, movimentu kooperativa kompara iha tinan 2014, agora avansadu liu. “Durante ne’e CU kooperativa ida kontinua halo formasaun ba membru, oinsá enkoraja sira uza osan kooperativa halo negósiu hodi hakbiit ekonomia família.”
Durante ne’e membru balun halo investimentu sosa rai, negósiu, apoiu membru loke kafetaria maibé membru mós tenke tau osan hodi kontinua dezenvolve kooperativa hodi fó filafali rendimentu ba família no ekonomia ka uza hodi haforsa atividade ekonomia família.
Notísia relevante : SEKoop no parseiru sira reforsa estratéjia atu dezenvolve kooperativa iha TL
Liga ho tema ba Asembleia ohin foku ba hakbiit ekonomia família liuhusi CU FALIRA, katak empoderamentu ekonomia família ne’e mai husi membru rasik.
Kooperativa ne’e nia regra mak la fó empréstimu ba ema la’ós membru kooperativa, maski nune’e iha nafatin dezafiu tanba membru balun lakohi selu engarafa kréditu.
Iha tinan 2021 to’o 2024 membru hamutuk na’in- 64 maka selu engarafa no iha tinan 2023 to’o 2025 iha redusaun iha ema na’in-35 mak selu engarafa.
“Maibé husi kooperativa nafatin enkoraja uza maneira aproxima, husu ita-boot nia empréstimu oinsá, nune’e sira bele rekopera neneik liuhusi foti desizaun. Se nia foti $1.000 nia labele selu, entaun ita fó de’it fulan-ida nia selu $20. Atu membru sira labele sai fali vítima ba kooperativa,” nia katak.
Biban ne’e, Prezidente Kooperativa espera membru sira bele aumenta iha futuru no sai kooperativa kompetetiva ho sira seluk iha Dili laran no munisípiu.
Kooperativa CU FALIRA fó osan ba kliente sira empresta entre $100 to’o $150 ho funan $2.
Rekezitu tama kooperativa ne’e maka tenke tau osan, hafoin fulan-tolu nia laran mak nia asesu ba kréditu. Membru bainhira atu halo empréstimu bele foti $50 no másimu to’o $15.000, maibé nia tenke halo poupansa husi nia empréstimu, enkuantu ema ne’ebé foin tama sai membru CU FALIRA la permite atu halo kréditu ho montante boot.
Iha fatin hanesan, Diretór Nasionál Dezenvolvimentu Kooperativa iha Sekretaria Estadu Kooperativa (SEKoop), Gil Bento, nota movimentu kooperativa la’o di’ak.
“Dezenvolvimentu movimentu kooperativa iha Timor ne’e la’o ho di’ak, iha kooperativa ne’ebé mak iha Oekusi no Maliana hanesan Kooperativa Lanamona, iha Dili CU FALIRA, Dadira KUC daudaun la’o di’ak. Maibé ita mós fó prioridade ba kooperativa produsaun liga ba agrikultura,” nia katak.
Parte SEKoop nu’udar parseiru primária ba kooperativa ne’ebé sei oferese formasaun asisténsia téknika ba membru kooperativa, liuliu ba estrutura atu haree valór no prinsípiu kooperativa sira.
Gil Bento dehan, insentiva ba kooperativa iha tinan-rua liubá mak SEKoop iha polítika ida, maibé tinan ne’e laiha polítika maibé halai liu ba iha formasaun ba kooperativa primária sira para sira bele jere kooperativa ne’e ho di’ak.
Kooperativa hanesan organizasaun sira seluk, parte Governu uza hodi fó fasilidade ba sira, maibé kooperativa ne’e inisiativa rasik organizasaun independente ne’ebé la tama liman ba parte Governu, maibé sira haboot sira-nia ekonomia rasik para sira bele hambrik iha sira-nia ain rasik.
“Durante ne’e SEKoop apoiu sede kooperativa sira hodi halo sira-nia atividade no apoiu ekipamentu hanesan komputadór no mákina maibé durante ne’e la fó osan direta ba sira,” nia relata.
SEKoop tinan ne’e iha planu atu orienta harii Banku Dezenvolvimentu Nasionál atu atende ba kooperativa sira liuhusi kréditu ho funan kiik, la hanesan ho setór privadu sira seluk, daudaun nia prosesu sei la’o hela.
Membru Kooperativa CU FALIRA, José de Brito Ximenes, hateten, kooperativa kréditu ne’e di’ak tebes nune’e hanesan membru nia apresia tebes tanba bainhira membru sira iha situasaun emerjénsia ruma no hato’o pedidu bele rezolve ho lalais.
“Buat ne’ebé iha tempu ha’u hanesan araska, problema ruma kona ha’u, ha’u sempre sempre empresta iha CU FALIRA tanba emediatamente nia bele rezolve,” nia tenik.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina




