iklan

INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

MNEK konfirma timoroan sira hela iha Médiu Oriente nia kondisaun di’ak hela

MNEK konfirma timoroan sira hela iha Médiu Oriente nia kondisaun di’ak hela

Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, ho Dr. Alue Dohong, FAO Assistant Director-General, kualia ba jornalista sira hafoin selebra seremónia asinatura akordu Host Country (HCA) no Lansamentu CPF, iha salaun MNEC Praia dos kokeirus, Dili 6 Febreiru 2026. Foto TATOLI/Antonio Daciparu

DILI, 02 Marsu 2026 (TATOLI)—Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito dos Santos Freitas, konfirma maske funu iha Médiu Oriente manas entre Estadu Unidu Amerika (EUA), Israel no Iraun, maibé timoroan sira-nia  kondisaun iha ne’ebá di’ak hela.

“Agora ne’e ita haree Nukliar ne’e mak semo ba mai iha leten. Nasaun hotu iha mundu ne’e preokupa tebes oinsá halo protesaun ba sira-nia sidadaun. Uniku apelu mak ne’e sidadaun hotu labele sai hodi akompaña nafatin informasaun husi Ministériu Negósiu Estranjeiru husi nasaun ida-idak. Ita-nia ema sira iha Abudab,i iha ne’ebá, ita kontaktu nafatin sira katak iha ne’ebá mós atinzitu, iha mós aeroportu, otél, maibé sira hotu iha ne’ebá iha kondisaun di’ak hela,” Ministru Bendito hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, segunda ne’e.

Nia dehan, iha tempu besik, Xefe Estadu José Ramos-Horta sei fó sai deklarasaun ruma kona-ba pozisaun Timor-Leste nian ba sitasaun referidu.

Tanba ne’e, Governu liuliu MNEK kontinua halo kontaktu ho nasaun hirak ne’ebé timoroan iha hodi akompaña situasaun sira.

Izraél-EUA atake Iraun

Izraél lansa ona atake preventivu ida hasoru Iraun iha loron-sábadu, hafoin operasaun militár boot ida husi Estadu Unidu, hamosu fali konfrontu iha Médiu Oriente no hamenus liután posibilidade sira hosi solusaun diplomátiku ida ba disputa nukleár Teeraun nian ho Osidente.

Responsável norte-amerikanu na’in rua hatete ba Reuters katak militár norte-amerikanu hahú atake aéreu no naval oioin hasoru alvu iranianu sira.

Eskala loloos la klaru, maibé kampaña ne’e hein atu dura loron balun. Responsável iranianu ida hatete katak nia nasaun prepara hela retaliasaun boot ida.

Hanesan sita hosi Reuters, Prezidente Donald Trump, ne’ebé antes ne’e reforsa ona prezensa militár norte-amerikanu iha rejiaun hodi fó presaun ba Iraun iha negosiasaun nukleár sira, konsidera operasaun ne’e hanesan “boot no kontinua” no repete nia kompromisu hodi impede Teeraun hetan arma nukleár ida.

Nia mós destaka programa misil balístiku Iraun nian no ameasa atu estraga nia indústria misil nian.

“Ami nia objetivu maka proteje povu norte-amerikanu hodi halakon ameasa imediata ne’ebé maka hamosu hosi rejime iranianu”, nia hatete.

Fonte sira hatete katak líder supremu Iraun nian, Ayatollah Ali Khamenei, muda ona ba fatin seguru ida iha liur Teeraun nian. Atake sira ne’e akontese hafoin funu aéreu ida durante loron 12 iha fulan-Juñu entre Israel ho Iraun, no mós alerta sira ne’ebé repete hosi EUA ho Israel kona-ba programa nukleár no misil sira Teheran nian.

Ministru Defeza israelita, Israel Katz, hatete katak atake sira ne’e hala’o hodi halakon ameasa ba nia nasaun.

Tuir informasaun, operasaun ne’e planeia ona durante fulan barak hamutuk ho Washington. Tuir informasaun rona esplozaun sira iha Teeraun, enkuantu sirene sira lian iha Israel hodi hein atake vingansa nian.

Governu Israel taka eskola sira, servisu fatin sira ne’ebé la’ós esensiál, no espasu aéreu ba voo sivíl sira.

Esforsu diplomátiku sira hahú fali iha Fevereiru entre EUA ho Iraun ho objetivu atu hamenus tensaun sira.

Maibé, Israel ezije desmantelamentu kompletu hosi infraestrutura nukleár Iraun nian no restrisaun sira ba nia programa misil nian.

Iraun prontu atu diskute restrisaun nukleár sira hodi troka ho alíviu ba sansaun sira, maibé rekuza atu liga sira ba kestaun misil nian.

Teeraun insisti ona katak sei defende nia-an no alerta ona ba nasaun sira ne’ebé simu tropa norte-amerikanu sira katak baze norte-amerikanu sira bele sai hanesan alvu bainhira Washington halo ataka.

Iha fulan-Juñu liubá, Iraun halo retaliasaun hodi lansa misil sira iha baze aérea Al Udeid, propriedade hosi Estadus Unidus, iha Qatar.

Nasaun osidentál sira konsidera katak programa mísseis balístiku Iraun nian hanesan ameasa ida ba estabilidade rejionál no potensiál hodi lori ogiva nukleár sira, akuzasaun ida ne’ebé maka Teeraun nega.

Maibé iha atake ne’e konfirmadu katak líder supremu Iraun nian, Ayatollah Ali Khamenei ho família lubuk ida mak lakon vida.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!