iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

Xanana konsidera Megawati referénsia rekonsiliasaun, umanidade no lideransa

Xanana konsidera Megawati referénsia rekonsiliasaun, umanidade no lideransa

DILI, 09 Jullu 2026 (TATOLI) – Primeiru-Ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, admira ho Prezidente Dalimak Repúblika Indonézia, Megawati Soekarnoputri, no afirma katak nia aprende ona buat barak husi líder feto ne’e, liuliu kona-ba rekonsiliasaun, umanidade, no lideransa vizionária.

Xanana hato’o deklarasaun ne’e durante konferénsia imprensa konjunta ho Megawati, ho Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta, iha kinta-feira ne’e, hafoin vizita kortezia iha Palásiu Prezidensiál, iha Díli.

Xanana deskreve vizita ne’e hanesan momentu istóriku ida ba Timor-Leste, tanba nasaun ne’e simu figura ida ne’ebé lori lisaun folin-boot kona-ba moris no lideransa.

“Ida-ne’e hanesan loron ida ne’ebé ami sei la haluha, tanba ami simu figura istóriku ida iha palásiu ida-ne’e, ema ida ne’ebé hanorin ami kona-ba moris nian”, Xanana dehan.

Tuir nia haree, Megawati nu’udar modelu la’ós de’it ba feto Timor-Leste, maibé ba populasaun tomak, inklui mós mane sira.

Xanana afirma mós katak espíritu luta ne’ebé husik hela husi Prezidente dahuluk Indonézia nian, Sukarno, kontinua moris liuhusi lideransa Megawati nian.

“Dalabarak ita ko’alia kona-ba Sukarno, Sukarno, Sukarno. Maibé agora, Sukarno iha lalehan, haree tun husi leten, sei dehan: “Mega, ha’u orgullu ho ó”, Xanana dehan.

Nia hateten katak Megawati nia hanoin kona-ba rekonsiliasaun no aspetu oioin kona-ba moris oferese lisaun importante ba ema hotu, liuhusi interese pesoál ka família, no haku’ak responsabilidade ba futuru mundu nian.

“La’ós de’it feto sira husi Timor-Leste, ita mane sira mós, tenke aprende husii señora ne’e”, nia hateten.

Hatán ba elojia ne’e, Megawati hateten katak relasaun ne’ebé nia fahe ho Xanana hakat liu ligasaun simples entre líder sira, no evolui ona ba ligasaun ida ne’ebé iha abut iha sentidu maun-alin nian. “Ba ha’u, ida-ne’e maka sentimentu emosionál ida ne’ebé kle’an no labele hakotu”, Megawati hateten.

Nia hato’o nia sentimentu emosionadu kona-ba benvindu ne’ebé Governu no povu Timor-Leste fó durante nia vizita. Nia mós reflete kona-ba mudansa lalais ne’ebé akontese iha Dili dezde nia vizita dahuluk iha dékada balun liubá.

“Uluk mai iha ne’e, Dili sei hakmatek tebes. Maibé agora sai sidade loos, ne’ebé mudansa tebes”, nia hateten.

Iha okaziaun ne’e, Megawati subliña hikas importánsia atu defende valór umanitáriu sira. Nia espresa preokupasaun kona-ba konflitu sira ne’ebé akontese iha parte oioin iha mundu nian no oinsá halo labarik sira sai vítima.

“Mundu labele haluha katak iha de’it mundu ida. Ha’u triste bainhira haree ema sira hanoin de’it kona-ba funu, la konsidera labarik barak ne’ebé sai vítima ba funu ne’e”, nia hateten.

Megawati mós enkoraja reforsa kooperasaun entre feto sira husi Indonézia no Timor-Leste, liuhusi formasaun polítika no empoderamentu ekonómiku bazeia ba Empreza Mikro, Pekena, no Médiu (MSME).

Tuir nia, artezanatu tradisionál Timór nian hanesan tais iha valór ekonómiku naas no potensiál atu tama iha merkadu internasionál sira bainhira dezenvolve ho seriedade.

Nia subliña mós importánsia atu proteje direitu propriedade intelektuál ba produtu kulturál lokál sira hodi prevene, atu labele reklama husi parte sira seluk.

“Sasán sira ne’ebé prodús iha rai-laran tenke hetan patente. Direitu sira propriedade intelektuál nian agora halo parte iha direitu internasionál”, nia salienta.

Iha konferensia imprensa nia rohan, Xanana husu espontaneamente ba Megawati atu nia partidu sosa tais husi Timor-Leste. Megawati simu ho laran-haksolok sujestaun ne’e, hodi hatete katak nia sei sosa tais no lori hanesan prezente ba membru partidu feto sira iha Jakarta.

Notísia relevante: Timor-Leste no Indonézia fó ezemplu rekonsiliasaun ba mundu – Megawati

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!