iklan

HEADLINE

Tinan ne’e, MESSK kansela subvensaun públika ba instituisaun ensinu superiór rua

Tinan ne’e, MESSK kansela subvensaun públika ba instituisaun ensinu superiór rua

Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório da Costa Pereira Jerónimo. Imajen TATOLI/Francisco Sony

DILI, 06 Marsu 2026 (TATOLI)—Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Jerónimo da Costa Honório, hateten tinan-ne’e (2026) Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK) kansela subvensaun públika ba instituisaun ensinu superiór rua tanba la kumpre regra ezekusaun.

Nia dehan ministériu simu ona relatóriu ezekusaun orsamentu subvensaun públika tinan-2025 nian, nune’e identifika instituisaun ensinu superiór rua nia ezekusaun orsamentu la to’o 85%.

“Ami simu ona relatóriu ezekusaun subvensaun públika tinan-2025 husi instituisaun ensinu superiór sira, maibé iha instituisaun rua mak labele simu iha tinan-ne’e,” nia dehan ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin, Sesta ne’e.

“Ha’u labele temi instituisaun ensinu superiór rua ne’e, tanba ne’e ensinu superiór nia privasidade,” nia subliña.

Entretantu, Koordenadór Universidade Institutu Superiór (CUIS-sigla-portugeza) Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Edmundo Viegas hateten, iha 2026, Governu sei la oferese ona subvensaun ba universidade privada tolu hanesan East Timor Coffee Institute (ETCI), Universidade da Paz (UNPAZ) no João Saldanha Institute (JSI).

“Iha 2026, Governu sei la oferese subvensaun ba universidade privada tolu ne’e tanba la kumpre regra husi Governu. Instituisaun ETCI, tanba iha prosesu transformasaun ba universidade públika. Entaun, hela mak UNPAZ ne’ebé aguarda desizaun iha Tribunál atu regulariza obrigasaun balun relasiona ho subvensaun públika tinan anteriór sira no JSI aguarda prosesu atu regulariza obrigasaun balun relasiona ho subvensaun públika iha 2024,” nia dehan.

Aleinde ne’e, Reitór Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral informa universidade la depende ba subvensaun husi Governu liuhosi MESSK tanba UNPAZ harii husi kontribuisaun inan-aman.

“UNPAZ nia moris ne’e husi sosiedade, husi inan-aman. La depende ba iha Governu,” Adolmando realsa.

Reitór ne’e hatutan daudaun UNPAZ povu nia oan mós maioria, tanba ne’e orsamentu subvensaun ne’e, orsamentu povu nian, bainhira sira kansela ba UNPAZ tanba de’it kazu anteriór ne’ebé mak la’o hela iha Tribunal, Governu tenke deklara iha Parlamentu Nasionál nune’e povu bele hatene.

“Tinan kotuk ami la hetan subsídiu ba subvensaun. Tinan ne’e  mós laiha. Relatóriu husi ezekusaun subvensaun primeiru ne’e, UNPAZ prenxe no tuir kritéria ne’ebé ministériu iha, maibé kona-ba tinan rua la simu, UNPAZ lahatene, tanba sira kaer fali subvensaun ida husi Governu anteriór nian, iha Dr. Saudozu  Lucas nia tempu. Iha kontratu ne’e hateten katak subvensaun tenke haruka dosente sira-ne’ebé sai benefisiáriu ba kontinua estudu iha Portugál, maibé iha realidade iha tempu ne’ebá la haruka ba Portugál, haruka hotu fali ba Indonézia,” nia haktuir.

Nia relata Governu haruka de’it dosente na’in-rua ba Portugál, restante ba hotu Indonézia, nune’e UNPAZ deside dosente sira bá hotu  kontinua iha Indonézia hodi  la halo deskriminasaun ba sira.

“Tanba bá Portugal ema na’in-rua de’it, sira seluk haruka hotu bá Indonézia ho orsamentu hanesan, entaun duké na’in-rua de’it mak bá Portugál ho orsamentu ne’ebé boot, di’akliu ita haruka hotu bá Indonézia, hodi hetan doutoramentu na’in-neen,” reitór tenik.

Adolmando subliña kazu ida anteriór MESSK rasik mak aprezenta ona bá iha Komisaun Antí Korrupsaun (KAK), bolu hotu ona ema sira-ne’ebé mak responsabiliza ba orsamentu no sira presta hotu ona deklarasaun, daudaun ne’e  KAK mak lori hela prosesu ne’e iha Tribunál.

“Agora ami aprezenta ona proposta ne’e bá ministériu, iha-ne’ebá ministériu deklara katak UNPAZ prenxe hotu kritériu maibé to’o iha transferénsia orsamentu subvensaun públika ne’e, ministeriu kansela fali UNPAZ. Ne’ebé, ba  ami, laiha problema. Ami  di’ak hela. Ami-nia ezisténsia tinan 22 ona, ami la depende ba subvensaun públika,” nia hateten.

Enkuantu, estudante foun 2026 iha UNPAZ hamutuk 4.446 ne’ebé la inklui ho estudante transferénsia sira. Karik kobre ho trasferénsia, UNPAZ iha rihun 6-resin. Nune’e, estudante ativu iha UNPAZ hamutuk  rihun 18 ho dosente hamutuk 500-resin iha nivel mestradu no doutoramentu.

Instituisaun Ensinu Superiór (IES) iha Timor-Leste hamutuk 19 hanesan Universidade da Paz, Universidade Dili (UNDIL), Universidade Orientál Timor-Lorosa’e (UNITAL), Universidade Católica Timorense (UCT), Dili Institute of Technologi (DIT), Institute of Business (IOB), Institute Filozofia no Teolojia Fatumeta, JSI, no seluk tan ne’ebé mak durante ne’e ativu hela.

Subvensaun públiku ba instituisaun ensinu superiór 17 ho montante ne’ebé mak diferente, hanesan ensinu superiór 15 hetan $300.000, no iha ensinu superiór rua, Institutu Naroman Esperansa ho Universidade Católica Timorense hetan $200.000-resin, tanba ensinu superiór rua ne’e foin mak hetan lisensa, maibé seidauk iha avaliasaun. Orsamentu ne’ebé Governu apoia ne’e sei transfere ba faze dahuluk iha 40% no ba faze segunda nian transfere tan 60%.

Nune’e, Ministru José Jerónimo solisita kada instituisaun ensinu superiór sira-ne’ebé hetan subvensaun tenke iha responsabilidade atu ezekuta ho didi’ak, hodi kontribui ba kualidade edukasaun iha rai-laran. Totál orsamentu ne’ebé mak apoiu hamutuk millaun $5.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!