DILI, 07 Marsu 2026 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Sábadu ne’e, dezloka ona bá Portugál hodi partisupa pose Prezidente foun Portugál, António José Seguro.
Tuir nota komunikadu ne’ebé TATOLI asesu husi Palásiu Prezidensiál katak António José Seguro nia Serimónia ofisiál sei hala’o iha loron 09 fulan-Marsu iha Asembleia Repúblika.
“Vizita bá Portugál hanesan onra ida ne’ebé kle’an, hodi permite ha’u felisita pesoalmente Prezidente eleitu António José Seguro ba ninia vitória desizivu no reafirma lasu fraternu ne’ebé labele kotu entre ita-nia nasaun rua. Ita-nia parseria, ne’ebé harii iha istória no lian komún, kontinua sai hanesan pilár fundamentál ida husi jornada dezenvolvimentu Timor-Leste nian,” Ramos-Horta hateten, antes dezloka bá Portugál.
Xefe Estadu hatutan: “Tuirmai, iha XIII Fórum Globál Baku, ha’u sei kontribui ba diálogu globál ida ne’ebé vitál. Iha era tranzisaun no divizaun ne’ebé kle’an, importante ba líder sira atu halibur hamutuk, hodi sai ponte ba diferensa sira no koletivamente konstrui dalan ida ba orden mundiál ida-ne’ebé kooperativu, pasífiku no sustentável liu”.
Hafoin serimónia, Prezidente Ramos-Horta sei partisipa iha almosu ida-ne’ebé organiza hosi Prezidente foun no Primeira-Dama.
Vizita ida-ne’e subliña ligasaun ne’ebé kle’an no metin entre Timor-Leste no Portugál. Ho abut iha istória no hametin dezde Timor-Leste nia restaurasaun independénsia, relasaun bilaterál ne’e karakteriza ho kooperasaun ne’ebé metin.
Portugál sai nafatin parseiru xave iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian, hodi fó asisténsia vitál iha setór krítiku sira hanesan edukasaun, kuidadu saúde, infraestrutura no kapasitasaun administrasaun públika.
Prezidente Ramos-Horta sei remata ninia vizita ba Portugál iha loron 10 fulan-Marsu no viajen ba Baku, Azerbaijaun, hodi hala’o vizita traballu husi loron 11 to’o 12 fulan-Marsu.
Prezidente Ramos-Horta sei partisipa iha XIII Fórum Globál Baku nian, ne’ebé iha tinan ne’e ho tema, “Halo ponte ba divizaun sira iha mundu ida-ne’ebé iha tranzisaun nia laran”.
Prezidente Ramos-Horta tuir planu sei hato’o diskursu espesiál ida durante serimónia abertura fórum nian iha loron 12 fulan-Marsu, hamutuk ho distintu grupu líder mundiál sira-ne’ebé inklui:
Ilham Aliyev, Prezidente Repúblika Azerbaijaun
Bajram Begaj, Prezidente Repúblika Albánia
Jakov Milatović, Prezidente Montenegro nian
Gordana Siljanovska-Davkova, Prezidente Repúblika Masedónia Norte
Željko Komšić, Xefe Prezidénsia Bósnia no Erzegovina
Fórum Globál Baku estabelese ona nia-an nu’udár plataforma prinsipál iha Europa Leste, Caucasu Súl, Ázia Sentrál, no Médiu Oriente, ne’ebé halibur xefe Estadu no governu sira, líder sira setór privadu nian, Laureadu Nobel sira, no figura proeminente sira sosiedade sivíl nian.
Fórum 2026 halibur iha tempu krítiku ida tanba sistema internasionál infrenta tranzisaun ida ne’ebé difisil no la estável.
Ho polítika globál ne’ebé maka define beibeik hosi rivalidade entre podér boot sira, sesaun sira sei ezamina oinsá fratura sira-ne’e fó impaktu ba domíniu militár, ekonómika, teknolójika no ambientál.
Diskusaun sira-ne’e ho objetivu atu identifika oportunidade estratéjika sira iha-ne’ebé kooperasaun renovadu no koligasaun pragmátika sira bele rezolve vulnerabilidade komún no avansa ajenda globál sira, husi asaun klimátika ba dezenvolvimentu sustentavel.
Durante nia vizita serbisu, Prezidente Ramos-Horta sei hala’o mós enkontru bilaterál ho Prezidente Repúblika Azerbaijaun, S.E. Sr. Ilham Aliyev.
Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Azerbaijaun mantein relasaun diplomátika dezde 05 Abríl 2004, relasaun ida-ne’ebé define husi respeitu ba malu no kompromisu hamutuk ba kooperasaun multilaterál. Maski jeografikamente dook, envolvimentu bilaterál aumenta ona liuhusi diálogu nivel aas.
Marka signifikativu ida maka enkontru entre Prezidente Ramos-Horta no Prezidente Aliyev iha marjen sira husi Fórum Internasionál Nizami Ganjavi ba da-10 iha Baku iha Marsu tinan 2023.
Diskusaun ne’e loke dalan sira ba kolaborasaun potensiál iha setór sira hanesan enerjia, edukasaun no agrikultura, ne’ebé aliña ho prioridade sira dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian no perísia Azerbaijan’nian iha governasaun petróleu no gás.
Prezidente Ramos-Horta sei husik Baku, Azerbaijaun, iha loron 13 fulan-Marsu no tuir planu sei fila-hikas mai Díli iha loron 15 fulan-Marsu 2026.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Xisto Freitas da Piedade




