DILI, 06 Jullu 2026 (TATOLI) – Parlamentu Nasionál liuhusi reuniaun plenária, segunda-feira ne’e, aprova proposta lei númeru 24/VI(3a) Rejime Jurídiku Prátika Arte Marsiál iha finál globál ho votu a favór 39, kontra 0 no abstensaun 20.
“Votasaun globál pasa”, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária, ohin.
Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, hateten objetivu husi proposta lei ne’e atu konsolida tiha medida ne’ebé atu promove polítika nasionál prevensaun hodi kombate violénsia ne’ebé asosia ba hahalok no hanorin sira bele mosu durante hala’o prátika arte marsiál.
“Ita la’ós mai atu kombate arte marsiál, más ita kombate hahalok sira ne’ebé asosia ho arte marsiál ne’e rasik”, ministru dehan.
Governante ne’e hatutan katak objetivu tuirmai mak atu hametin orden públika ne’ebé ho mínimu tau hakmatek iha komunidade nia leet hodi hala’o atividade ho di’ak. “Ita mós hakarak joven sira ne’ebé inklina an ba arte marsiál bele hala’o sira-nia atividade ho di’ak, liberdade atu kontribui buat ruma ba dezenvolvimentu nasionál”, nia subliña.
Aleinde ne’e, iha proposta lei ida-ne’e hakarak promove valór kulturál no étiku sira ne’ebé rekoñese katak importante tebes ba iha sosiedade ida-ne’e.
“Ita-nia sosiedade iha valór étiku, kulturál ne’ebé ita presiza tane, tanba ne’e, lei ne’e mai atu fó hanoin ba ita-nia joven sira ne’ebé inklina an iha arte marsiál, katak tau aas valór bainhira hala’o sira-nia atividade para labele estraga no viola filafali valór sira ne’e atu lori distúrbiu ba komunidade”, realsa.
Proposta lei ida-ne’e ligadu ho kestaun edukasaun sívika atu hatudu komportamentu iha sosiedade nia leet. Aleinde ne’e, proposta ne’e ko’alia kestaun reforsu atu fiskaliza atividade sira ne’e hodi prevene violénsia ne’ebé asosia ho prátika arte marsiál.
Nune’e mós iha lei ne’e ko’alia uitoan kona-ba risku ne’ebé presiza tau-matan atu hadi’a filafali hodi organizasaun sira ne’e hala’o sira-nia atividade tuir regra ne’ebé iha no estatutu rasik.
Ministru hateten katak proposta lei ne’e define prinsípiu fundamentál balun, inklui labele hamosu violénsia iha prátika arte marsiál no prinsípiu koordenasaun institusionál. Tuir nia, atividade hotu ligadu ho serbisu arte marsiál tenke iha koordenasaun entre instituisaun no organizaun arte marsiál atu sai di’ak hodi kontribui ba estabilidade nasionál.
Lei ne’e prevee mós prinsípiu responsabilidade atu hala’o atividade tenke iha responsabilidade kona-ba sira-nia devér hanesan sidadaun. Aleinde prinsípiu liberdade asosiasaun katak, sira atu hili kualkér organizasaun arte marsiál iha ne’ebé de’it importante kumpre regra ne’ebé iha no tuir estatutu arte marsiál. Ikusliu mak iha prinsípiu nasionalizmu katak, valór ne’ebé ukun rasik-an ne’e tenke ka’er metin.
Governante ne’e agradese ba deputadu sira, liuliu Komisaun G ne’ebé Trata Asuntu Edukasaun, Juventude, Desportu, Kultura no Sidadania no Komisaun A ho B ne’ebé hala’o diskusaun di’ak tebetebes iha faze espesialidade hodi fó hanoin barak ba proposta lei ne’e bele mai atu abranje no atinje objetivu ne’ebé hakarak arte marsiál ida ne’ebé kontribui ba dezenvolvimentu.
Xefe bankada Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), António Verdial, dehan ho aprovasaun lejizlasaun ne’e atu regula ho didi’ak prátika arte marsiál no garante seguransa públika no transforma arte marsiál sai nu’udar desportu ne’ebé tenke foka ba garante seguransa ho valór étika no organiza ho didi’ak.
Notísia relevante: Proposta Lei Prátika Arte Marsiál tama ba faze diskusaun finál globál
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




