DILI, 09 Marsu 2026 (TATOLI) – Grupu Feto Parlamentu Timor-Leste (GMPTL, sigla portugés) husu atensaun Estadu nian hodi halo investimentu ba feto atu partisipa iha dezenvolvimentu país.
Prezidente GMPTL, Aliança da Conceição Araújo, hato’o sujestaun ne’e liuhusi intervensaun iha reuniaun plenária Parlamentu, ohin, iha ámbitu komemorasaun Loron Internasionál Feto ba da-115 ne’ebé komemora iha 08 Marsu.
Biban ne’e, nia mós parabeniza feto iha mundu tomak, espesialmente iha Timor-Leste. Hodi dehan tema komemorasaun tinan ne’e Organizasaun Nasaun Unida (ONU), liuhusi UN Women mak “Fó atu hetan’’, ho objetivu atu enkoraja investimentu ba feto no labarik feto sira, oinsá fó tempu barak hodi esplora sira-nia matenek no talentu iha edukasaun, saúde, sosiál, ekonomia, polítika ho konviksaun ida katak elementu sira ne’ebé bele kore feto husi moris mukit, ki’ak no la’ek iha kontribuisaun ba jerasaun ne’ebé sustentavel iha dezenvolvimentu nasaun.
GMPTL afirma susesu feto nian ba fó prosperiedade ba família, sosiedade no nasaun ida, bainhira feto ida eduka oan sira, mak nia eduka jerasaun ida, feto hola parte inkluzividade no hetan apoiu husi mane no nia parseiru mak hothotu sei haksolok no basa-liman.
“Tanba ne’e, feto no labarik feto, portavós feto ho defisiénsia iha papél importante tebes, ne’ebé fó influensia direta ba iha dezenvolvimentu Estadu ida, no ida-ne’e depende oinsá investimentu Estadu ida nian ba asuntu igualdade jéneru no inkluzaun Estadu ida-ne’e rasik”, nia hato’o.
Deputada ne’e konsidera importánsia feto sira-nia mak Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha artigu 17 kona-ba igualdade asegura feto iha direitu hanesan ho mane iha obrigasaun hanesan moris iha família, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku.
Lei Partidu Polítiku númeru 2/2016 kona-ba partisipasaun feto iha vida polítika no kuota 30% no Parlamentu rasik ratifika ona Konvensaun Eliminasaun Forma Deskriminasaun Hothotu Hasoru Feto.
“Parlamentu iha 2022 ratifika Konvensaun Direitu Ema ho Defisiénsia, Timor-Leste mós adopta Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) númeru 5 kona-ba Igualdade Jéneru no asuntu sira ne’ebé indepedénsia ba maluk sira ho lema la husik ema ida iha kotuk”, dehan.
Tuir nia, iha Parlamentu rasik feto ninia partisipasaun 38%, númeru ida-ne’e aas iha nivel Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés), maibé seidauk iha ekuitativu iha rai-laran, iha parte Governu nian feto asume kargu na’in-ualu ho 16% husi mane 44.
“Apela ba feto hotu, atu iha situasaun saida de’it kontinua hala’o ba imi-nia an, ba imi-nia jerasaun hodi hadi’a ekonomia uma-laran, ba inan-aman, parseiru mane sira, ami mós sei labele halo mudansa se mane laiha apoiu. Mai ita serbisu hamutuk hodi hadi’a nasaun ne’e ho kualidade, ekuitativu no inkluzivu hodi kontribui ba dezenvolvimentu rai Timor-Leste”, nia apela.
Hodi parabeniza parseiru internasionál no nasionál sira ne’ebé husi loron ba loron serbisu hodi luta ba feto no labarik nia diretu.
Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun F ne’ebé trata Asuntu Saúde, Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál, Maria Gorumali Barreto, dehan Sekretária Estadu Igualdade no UN Women hala’o komemorasaun iha Timor-Leste ho tema “Direitu Justisa, Asaun ba Feto no Labarik Feto” hodi subliña nesesidade urjente hametin justisa ba feto no labarik feto hotu.
Nia haktuir katak liuhusi diálogu mosu lamentasaun husi feto sira, liuliu kazu violénsia doméstika ho violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé feto sira hasoru ba iha Ministériu Públiku barak pendente iha tribunal, tanba iha alterasaun husi Kódigu Prosesu Penál katak kliente sira tenke hetan asisténsia advogadu obrigatóriu no seluk mak validasaun prova iha limitasaun tempu.
“Hanoin hirak ne’e ita presiza haree filafali hodi fasilita lalais autór judisiáriu sira. Ho kazu violénsia doméstika ne’ebé kontinua aas fó rekomendasaun ba Governu atu haree didi’ak ba iha Planu Asaun Nasionál Violénsia Bazeia ba Jéneru, oinsá liña ministériu sira relevante atu fó atensaun ba implementasaun abordajen ba jéneru”, nia realsa.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





