DILI, 13 Marsu 2026 (TATOLI) – Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) no Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) husu ba públiku atu labele pániku no kontinua utiliza moeda sentavu 200.
BCTL apela ba negosiante sira iha Timor-Leste tenke respeita rai ne’e ninia atributu nasionál sira ka moeda ne’ebé iha, tanba osan ne’e osan Timór nian.
“Ami hakarak informa ba públiku katak osan ne’ebé BCTL emite sentavu 200 ne’e osan ofisiál no nia tenke kontinua sirkula tanba ida-ne’e ita-nia osan, entaun laiha razaun atu rezeita. Osan ne’e orijinál ne’ebé maioria sirkula iha ita-nia territóriu tomak”, Vise-Governadora BCTL, Sara Lobo Brites, hateten iha konferénsia imprensa, ohin.

Nia relembra katak, iha loron 04 Marsu 2026, BCTL informa ba públiku kona-ba sirkulasaun moeda falsa ho intensaun atu fó hatene ba negosiante, banku no sidadaun sira atu vijilante tanba deteta duni moeda ne’ebé falsa. Nune’e, BCTL iha obrigasaun hato’o ba públiku maibé la’ós atu informa hodi hetan fali reasaun ida la simu fali osan ne’ebé orijinál.
Tuir nia, públiku pániku tanba bainhira loja sira ka negosiante sira husi rai-li’ur ka rai-laran bainhira sidadaun sira bá hola sasán sira volta osan ho sentavu 200 sira simu, maibé bainhira lori fali osan ne’e ba sosa sasán iha loja sira deside la simu fali osan ne’e, entaun halo sidadaun sira preokupa.
“Ida-ne’e komportamentu ne’ebé la loos, tanba seidauk iha informasaun ida katak sentavu 200 sentavu ne’e la vale, moeda referida vale no legál no tenke sirkula nafatin iha ita-nia rai-laran, tanba osan falsu ne’e nia infiltra iha laran de’it”, dehan.

Tanba ne’e, BCTL husu ba loja sira labele hasai desizaun mesak dehan la simu osan, no ida-ne’e MKI tenke proteje konsumidór sira no osan ofisiál.
“Osan ne’ebé sirkula iha rai-laran ne’e 100% orijinál, númeru ki’ik ne’ebé infiltra ida-ne’e mak ita tenta buka tuir sé mak halo ida-ne’e no labele lori númeru ki’ik ne’e halo fali ajitasaun halo ema hotu pániku lori osan tun-sa’e to’o balun fera fali kofre”, katak.
Relativamente kona-ba osan falsu sirkula antes ne’e mak sentavu 50 no agora 200 maka dezde deteta BCTL sempre halo kooperasaun ho entidade relavente sira hanesan Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PSIK) no Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál (DSIK) mak iha knaar atu halo investigasaun.

BCTL informa de’it ba públiku halo vijilante no verifika kuidadu iha atividade loroloron no atu hateten katak kona-ba osan falsu ne’e la’ós úniku iha Timór de’it, maibé akontese iha nasaun barak.
“To’o agora osan falsu sira ne’ebé sirkula bá-mai ne’e difísil atu halo kálkulu montante hira, maibé ita só hatene ida-ne’ebé to’o banku, maibé ami labele ko’alia kona-ba dadus osan falsu hira, maibé ida-ne’e serbisu investigasaun nian”, Sara Lobo salienta.
Atu evita pániku iha públiku maka BCTL mós konvida MKI atu apoia banku hahú husi segunda semana oin buka solusaun hanesan halo sosializasaun bá loja-na’in, vendedór sira no públiku atu iha nafatin konfiansa kontinua utiliza moeda ne’e.
Relasiona ho situsaunn komunidade balu lori osan bá troka iha banku, Sara Lobo dehan ida-ne’e la’ós meiu ida atu hapara situasaun, maibé meiu ne’ebé loos mak informa ba públiku nafatin iha konfiansa ba moeda ne’e no labele troka tun-sa’e.

Diretór-Jerál Komérsiu husi MKI, Elias de Jesus Fátima, hateten hahú segunda mak halo sosializasaun bá loja, koioske, no públiku oinsá proteje konsumidór sira no komunidade negósiu sira hodi kontinua utiliza moeda sentavu 200.
“Husi mídia hahú ohin ami husu ba públiku kontinua uza ita-nia moeda ne’e rasik, tanba ida-ne’e ita-nia osan rasik, sosializasaun ne’e hahú husi nasionál to’o ba munisípiu, liuliu fronteira sira”, katak.
Atu atu identifika osan sentavu falsu ka orijinál hahú husi nia kór tanba osan 200c loloos ka orijinál ne’e ho kualidade di’ak, mahar no figura ne’ebé moos, ho marka tinan 2017, marka logo BCTL ho letra ki’ik, dezeñu foho no karau iha natar laran moos, no letra REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE ho asentu iha Ú ho Á ne’ebé klaru no mahar.
Enkuantu moeda falsa nia kór ka isin-lolon ladún moos, foho no natar la moos no letra REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE identifika katak U no A asentu la klaru no mihis loos, nune’e letra BCTL iha osan nia isin loloon la klaru no karau nia matan ne’e kle’an tama boot liu, ka superfísie osan falsu ne’e kasar liu kompara ho orijinál.
BCTL husu ba komunidade maski ho situasaun moeda falsa ne’ebé mosu, maibé nafatin utiliza osan sentavu husi 1c, 5c, 10c, 25c, 50c, 100c no 200c, no nafatin tau fiar ba autoridade kompetente sira nomós koopera hodi identifika no buka tuir kriminozu sira ne’ebé responsabiliza ba aktu prodús no sirkula osan 200c iha nasaun ne’e.
Notísia relevante: Sidadaun sira troka moeda sentavu 200 iha BCTL
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




