iklan

EKONOMIA

ADTL-MSSI diskute lei espesífiku proteje direitu Ema ho Defisiénsia sira

ADTL-MSSI diskute lei espesífiku proteje direitu Ema ho Defisiénsia sira

Diretór-Ezekutivu Asosiasaun Difisiénsia Timor-Leste, Cesário da Silva. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 26 Marsu 2026 (TATOLI)—Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) hamutuk ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Komisaun F Trata Asuntu Saúde Seguransa Sosiál no Igualdade Jeneru iha Parlamentu Nasionál ho PDHJ diskute lei espesífiku hodi proteje direitu ema ho defisiénsia sira.

Diretór Ezekutivu ADTL, Cesario da Silva, hateten realiza workshop nasionál ida-ne’e espesifikamente fortelesimentu lei protesaun ba ema ho defisiénsia, ho situasaun sira-ne’e sei halo deskusaun atu hamosu hanoin ruma kona-ba asuntu ida-ne’e.

“Ho seminariu nasionál ida-ne’e, importante tebes tanba situasaun ema ho defisiénsia  la’ós buat foun ba ita hotu, no ema ho defisiénsia moris  nu’udar vulnerável liuliu hasoru obstaklu oioin,” Cesario da Silva hateten ba Jornalista sira iha salaun João Paulo II Komoro, ohin.

Nia esplika, ho presenza husi MSSI, Komisaun F trata asuntu saúde seguransa sosiál no igualdade jeneru iha PN ho PDHJ, iha hanoin ruma importánsia ka lae ba lei protesaun direitu ba ema ho defisiénsia, oinsá atu hamutuk hodi kontribui ideia sira-ne’e di’ak ba dezenvolvimentu  asuntu inklusaun sosiál ba ema ho defisiénsia sira iha Timor-Leste.

“Ho semináriu nasionál ida-ne’e importante tebes, tanba situasaun ema ho defisiénsia la’ós buat foun ba ita hotu no ema ho defisiénsia moris nu’udar vulnerável liuliu hasoru obstaklu oi-oin,” nia afirma.

Nia haktuir, ba vulneravelidade kondisaun moris labele muda maibé obstákulu sira-ne’e agora daudaun kontinua enfrenta, ema ho defisiénsia tantu asesu ba edukasaun ho saúde no setór sira seluk.

Aleinde ida-ne’e,  aktu violénsia oioin kontinua hasoru ema ho defisiénsia no piór liután violénsia hirak ne’ebé ema ho defisiénsia hasoru laiha solusaun.

Iha kazu ho referensia lubuk ida iha, liuliu violénsia hasoru ema ho defisiénsia no aktu sira-ne’e hasoru direitu ema ho defisiénsia sira-nian.

Prosesu balun atu ba oin no grupu balun influensia hodi dada fali kazu ho situasaun sira seluk, no eskluzaun ba ema ho defisiénsia kontinua akontese.

“Ita nasaun Timor-Leste demokrasia no koalia kona-ba direitu umanu maibé ema ho defisiénsia sira-nia familia kontinua esklui defisiénsia kesi iha uma, tanba kondisaun moras mentál,” nia hateten.

Nia relata, família laiha opsaun ho situasaun sira hanesan ne’e ohin objetivu ida-ne’e hodi diskute organizasaun ema ho defisiénsia ho entidade oioin saida mak di’ak hodi proteje direitu ema ho defisiénsia sira-nian.

Iha fatin hanesan, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, hateten semináriu nasional ida-ne’e hanesan oportunidade di’ak ba kamada entidade hotu, atu hato diskusaun hodi haree hamutuk Lei Espesífiku ba Protesaun Ema ho Defisiensia.

“Tanba ne’e, entidade sira hotu iha kompromisu hodi kontribui ba protesaun ema ho defisiensia tuir prinsipiu direitu umanu universal nian, respeita ema hoto-hotu nia direitu ba moris. MSSI  marka prezensa iha  simináriu nasionál kona-ba Fortalesimentu Protesaun Direitu ba Ema ho Defisiensia liuhusi Lei Espesífiku Protesaun Ema ho Defisiénsia iha Timor-Leste. Ita moris iha mundu, mai ho tipu oioin, balun moris mai ho defisiénsia, balun lae. Meske nune’e, ita hotu hanesan perante prinsípiu direitu umanu universál,” nia dehan.

Nia hateten, tuir dadus husi sensu uma-kain 2022 nian hatudu katak populasaun liu 11% mak moris ho defisiénsia.

“Ne’e hatudu katak maluk sira-ne’ebé ho defisiénsia ne’e sai parte integrante ida husi ita-nia sosiedade. Sira iha kapasidade, potensiál no direitu hanesan sidadaun seluk. Maibė, iha ita-nia moris foro-loron nian, realidade hatudu katak to’o ohin loron, barak mak seidauk hetan asesu ne’ehé mak hanesan iha edukasaun, saúde, empregu no partisipasaun iha moris públiku,” nia hateten.

Governu Timor-Leste halo esforsu oinsă ema hotu-hotu bele moris ho dignu ho vizaun ida-ne’e,  Timor-Leste ratifika Konvensaun Nasaun Unida kona-ba Direitu Ema ho Defisiénsia.

Nune’e mós hakerek iba ita-nia Konstituisaun RDTL kona-ba Inkluzaun no Prinsipiu Igualdade, aleinde ne’e, Governu liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun lidera no kordena, nu’udar sekretariadu ba implementasaun Planu Asaun Nasional ba Ema ho Defisiénsia.

“Iha tinan kotuk ita halo avaliasaun hamutuk iha Manatutu hodi haree oinsá kada liña ministerial implementa nia atividades hodi hatán ba Planu Asaun Nasionál,” nia dehan.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!