DILI, 22 Abríl 2026 (TATOLI)—Eskritór Livru “Janji yang Tertinggal di Ruang Gelap”, Bill Soares, hateten World Book Day (Loron Mundiál Livru) la’os atu selebra de’it ho Sidade Livru Mundiál maibé hamoris fali kultura lee no hakerek iha sosieddae.
“Ita bele mós enkoraja joven sira atu hakerek istória lokál sira. Tanba, ita iha istória lokál barak maibe rai iha forma eskrita mak menus tebes,” Eskritór Bill Soares hateten ba Agência TATOLI relasiona ho World Book Day ne’ebé mundu selebra iha kada 23 Abríl, liuhusi WhatsApp, kuarta (22 Abríl 2026) ne’e.
Oinsá atu prmove kultura hakerek no lee, nia hatán, bele halo atividade hakerek istória lokál kada munísipiu ka istoria moris loro-loron nian ne’ebé sira hasoru.
“Husik joven sira hakerek sira-nia istória rasik, badak no simples ida, ne’ebé foka ba espresaun la’ós perfeisaun. Naran katak sira hahú hakerek, ida-ne’e sufisiente ona, antes hakat ba oin tan. Kona-ba lee, bele halo diskusaun livru. Haruka joven sira lee livru, halo diskusaun no fahe (share) sira-nia hanoin,” nia hateten.

Lee barak, nia hatutan, atu bele hetan referensia no aprende ema seluk nia estilu no maneira atu hakerek, nune’e haseas-an husi plagiarizmu.
Nune’e, nia apela, hakerek ho liafuan rasik hodi nune’e bele hakerek rasik ema ida-idak ninia interpretasaun, kontestu no esperiénsia pesoál.
Oinsá atu promove kultura hakerek no lee iha sosiedade, atu hatene kle’an liutan, Jornalista Agência TATOLI, Cancio Ximenes, hala’o entrevista eskluziva ho Eskritór Livru “Janji yang Tertinggal di Ruang Gelap”, Bill Soares, hanesan tuir mai ne’e;
TATOLI: Ko’alia kona-ba lee, livru dahuluk ida-ne’ebé mak halo ita-boot nia laran monu ba atividade lee? Tanbasá no sá inspirasaun mak ita-boot deskobre iha livru ne’e?
BIIL SOARES: Livru Doa Sang Katak (1990). Ha’u lee primeiru Doa Sang Katak ne’e bainhira sei iha Sekolah Menengah Atas (SMA) ka Eskola Ensinu Sekundáriu, padre Societas Verbi Divini (SVD) ida mak rekomenda. Ha’u gosta loos lee livru ne’e tanba ninia istória sira badak, kmaan no dalabarak hanesan istória baibain de’it, maibe iha valor refletivu ne’ebé kona ba ita-nia vida loro-loron hanesan onestidade, konsiénsia, canteen no foti-an.
Nia hanesan livru ida-ne’ebé hau bele dehan livru espirituál ida-ne’ebé maus, la obriga ita atu kumprende no fiar buat ida, maibe konvida ita rasik atu hanoin no reflete rasik. Padre Jesuita Anthony de Mello mak hakerek maibe ninia konteúdu universál, la limite ba relijiaun ka kultura ida.
TATOLI: Livru saida mak ita-boot gosta lee? Kona-ba filozofia, polítika, literatura hanesan novela? Tanbasá mak gosta lee livru sira-ne’e?
BILL SOARES: Ha’u gosta liu lee Novela. Maibé laiha kategoria ida fiksu. Barak liu, ha’u lee novela ho kategoria krime no mistériu sira hanesan Agatha Christie, Sydney Sheldon.
Hau mós gosta lee istoria inspirasional sira. Livro istoria inspirasional dahuluk ha’u lee mak Chicken Soup for the Soul.
Ha’u gosta lee istória sira-ne’e tanba liuhusi karáter sira, ha’u bele aprende kona-ba emosaun, konflitu, moris, esperansa no sentimentu seluk tan. Dalaruma ha’u hetan ha’u-nia an iha karákter sira-ne’e balun. Ida tan, tanba ha’u bele sente rasik, la’os ho esperiénsia direta.
TATOLI: Baibain ita-boot gasta tempu minutu ka oras hira ba atividade lee iha kada loron? Tanbasá? Oinsá kona-ba arividade hakerek?
BIIL SOARES: Mínimu minutu 30, lee istória sira iha wattpad, aplikasaun ida ba novela no istória badak sira.
Ha’u la hakerek loro-loron maibé so bainhira iha inspirasaun ruma de’it. Maibé kuandu hahú ona, dalaruma bele to’o oras haat (4) ka oras lima (5), dalaruma mós bele loron tomak, tanba agora ha’u livre hela iha uma. Ha’u para ona servisu formál hahú Agostu 2025, nune’e tempu livre barak loos atu hakerek iha loron tomak.
TATOLI: Topiku importante sira-ne’ebé ikus-ikus ne’e ita-boot lee ne’e kona-ba saida? Tanbasá?
BILL SOARES: Ha’u lee Fikssaun filosófiku, fiksain espirituál, inspirativu no fiksain krime mistériu. Ha’u lee Fiksaun filozofia no espirituál ne’e tanba sira halo ha’u kontinua husu ha’u-nia an valór husi ha’u-nia moris no kada pasu ne’ebé ha’u hili. Dalaruma nia mós fó ketenangan batin (fuan hakmatek) tanba liga hau ba ida -e’ebé aas liu (Maromak). Halo mós hau simu hau-nia an nu’udar ema umanu ho ha’u-nia pontu forte no pontu fraku sira.
Hau mós gosta fiksaun krime mistériu, kuandu lee sempre sente penasaran sé mak autór loloos ba krime ne’e, oinsá krimi n’ee akontese. Ha’u gosta kompara ha’u-nia siik ka dugaan ho rezultadu ikus.
Buat ida ha’u aprende husi novela fiksaun krime sira-ne’e mak krime la justu, kruel, hanesan mós ita-nia moris. Maibé fiksaun krime sira-ne’e fó resposta ida klaru, iha sekuensia kauza-efeitu ne’ebé ita kumprende iha rohan ka fim husi istória ne’e. Lia-loos ne’ebé ikus mai ita deskobre. Iha ita-nia moris, dalabarak ita haree buat barak rungu-ranga ka la’o la loos no kruel.
Ita hanoin buat sira-ne’e sabraut, maibé buat hirak ne’e hotu hanesan mós istória fiksaun mistériu sira. Moris ida kruel ne’e mós iha ninia pola rasik no sekuénsia kauza-efeitu ne’ebé dalaruma ita la haree. Ita foin kumprende bainhira to’o ona nia rohan.
TATOLI: Karik, ita-boot iha rituál espesiál ka lisan ida bainhira atu lee livru ida, hanesan hemu kafé ka rona múzika?
BILL SOARES: Sim! Lee no rona múzika. Ho múzika dalaruma ha’u sente hakmatek, menus destruisaun no lori ha’u tama ba istória nia laran.
TATOLI: Livru ida-ne’ebé mak bele muda ita-boot nia pontu de vista kona-ba MORIS? Tanbasá?
BILL SOARES: Livru The Alchemist. Livru ne’e ko’alia kona-ba “personal legend’ – ita-nia objetivu loloos husi moris. Lee livru ne’e halo ha’u hanoin, sé loos mak ha’u, saida loos mak ha’u hakarak? Hau tuir de’it rutina moris, tuir deit anin ka ha’u bele sai buat ida-ne’ebé iha valór boot ba ema seluk.
TATOLI: Eskritór (nasionál ka internasionál) ida-ne’ebé fó inspirasaun bai ta-boot mout iha atividade lee no hakerek? Tanbasá?
TATOLI: Eskritór internasionál mak Paulo Coelho. Tanba ninia obra hakerek sira kle’an, filozófiku, no halo ha’u kestiona ha’u nia-an. Ne’e bainhira hakerek, ha’u kontinua kestiona nafatin ha’u-nia an. Dalaruma to’o hau husu, nia rasik hakerek hanesan ne’e, nia rasik hatene ona nia moris no nia objetivu ka seidauk?
Lee eskritór ne’e livru sira, iha ha’u-nia laran mosu pergunta oinsá ha’u bele hakerek to’o nivel ida kle’an hanesan ninian? Ho mistura filosofia, teolojia/espirituál, mistika no simbolizmu, psikolojia (inner journey), kultura no selu-seluk tan.
TATOLI: Tuir ita-boot nia haree, dalan di’ak-liu oinsá mak bele hamoris foinsa’e sira-nia TOMAN atu lee?
BILL SOARES: Ita-nia edukasaun agora, halo mestre sira foka liu estudante sira atu dekór no analiza formál. Karik bele muda ho haruka estudante sira lee minutu 10 kada loron, depois halo reflesaun simples ruma. Hahú ho istória kona-ba sira-nia situasaun rasik.
Agora hotu-hotu kaer telemovél, hotu-hotu uza WhatsApp, nune’e bele uza teknolojia hanesan odamatan tama ba kultura lee. Karik bele halo istória badak sira liuhusi WhatsApp, istoria ida kada semana (badak pájina 2–3)
TATOLI: Oinsá ita-boot nia pontu de vista kona-ba dezenvolvimentu livru iha era dijitál (serba instan) ne’e?
Iha era dijital, se uza mákina serba instan, iha tendénsia ninia konteúdu ita sente ba hanesan “komum” demais. Hanesan iha arte, muzika ne’ebé halo uza Artificial Intelligence (AI), ita rona ba kuaze mirip-mirip, tanba AI foti husi fontes ne’ebé eziste ona.
Nune’e mós iha atividade hakerek, se uza mákina dijital, tuir ha’u-nia hanoin ne’e ninia konteúdu bele mos ‘mirip-mirip’ ema seluk nian. Depois mós bele menus de esperiénsia pesoál no dook husi saida mak ema ka ita rasik sente.
TATOLI: OInsá ita-boot nia haree kona-ba literasia iha Timor-Leste?
BILL SOARES: Einprinsípiu joven barak mak bele lee maibe la lee regularmente. Husi númeru ne’ebé lee, barak liu mak iha Dili. Iha munisipiu menus tebe-tebes. Ida-ne’e akontese dalaruma tanba asesu ba livru mak limitadu duni iha munisipiu sira, ka bele mós tanba laiha biblioteka iha munísipiu sira.
Iha era ida teknolojia sai parte ida husi moris, dalabarak, lee la sai ona parte husi vida loro-loron. Jogu online sira hanesan PubG nomós reels no video badak sira iha rede sosiál, halo joven barak mak gosta liu asiste video badak hirak ne’e duké lee livru.
TATOLI: OInsá ita-boot nia haree kona-ba futuru mundu literasia iha era dijitál ne’e?
BILL SOARES: Ita labele sees-an ona husi era dijitál, maibé ata bele aproveita ho pozitivu. Espera kultura lee la lakon maibé bele adapta-an.
Ema bele lee ona istória sira husi telemovel envezde husi livru, nune’e distribuisaun mós bele halo liuhusi online hanesan blog, online mídia sira no aplikasi sira.
Soké era ida-ne’e mós lori dezafiu boot ba istória ninia sentidu. Era dijitál bele lais, fasilita ema lee online, maibé fasil mós ema atu hakat liu lalais, tanba informasaun barak demais no interesante barak disponivel online.
Iha ha’u-nia esperiénsia lee husi aplikasaun hanesan wattpadd, fasil atu distraidu no muda lalais ba títulu seluk, ka muda ba asuntu seluk iha online, envezde finaliza ha’u-nia lee. Lee presiza tempu, reflesaun no pasiénsia. Nunee, ho app sira-ne’e, istória balun lakon nia sentidu tanba tuir ritme dijitál.
TATOLI: Atu to’o iha nia ninin, oinsá ita-boot nia mensajen ba ema sira-ne’ebé gosta lee?
BILL SOARES: Bainhira ita ne’ebé gosta lee livru, ita la’ós de’it lee liafuan sira, ita la’o tuir ema seluk nia memória, nia pergulatan batin, ninia hanoin no esforsu atu kumprende moris.
Istória balun hela ho ita, iha balu bele muda ita nia hanoin no perspetiva. Kontinua lee, atu kontinua fó hanoin ita, ita nia-an ne’e sé, atu sente no kontinua kuriozu. Tanba ikus mai, livru la’os de’it atu prienxe tempu maibe bele muda ita nia-an.
TATOLI: Mensajen ba ema sira-ne’ebé gosta hakerek?
BILL SOARES: Kontinua hakerek. Keta hanoin de’it hakerek atu ema lee. Hakerek la’ós atu ema haree no lee ita-nia obra maibé hakerek ne’e bele halo ita kumprende ita-nia an loloos.
Dalaruma ita hanoin tenke hakerek ho perfeitu. Di’ak-liu hakerek onestu duké perfeitu. Bele hakerek saida de’it, kona-ba buat kiik sira, sentimentu ne’ebé ita sente. Hakerek kona-ba buat ne’ebé ita la konsege dehan.
TATOLI: Oinsá ita-boot nia rekomendasaun no mensajen ba Governu Timor-Leste atu dezenvolve kultura lee no kultura hakerek iha Timor-Leste?
BILL SOARES: Husu ba Governu atu promove kultura lee no hakerek liuhusi introdús leitura minutu 10-15 leitura loro-loron iha eskola sira.
Governu mós bele apoia timoroan lokál sira liuhusi eventu nasionál ruma, hodi hakerek istória sira-ne’ebé bazea ba moris komunidade nian.
Ida tan mak modelu ezame sira iha eskola sira agora ne’e la dezenvolve estudante nia pensamentu kritika. Sira abitua ho dekór matéria. Sujere atu enkoraja aprosimasaun lee, diskute no reflete, no enkoraja hakerek nu’udar forma espresaun ida la’ós de’it avaliasaun. Nune’e, bele dezenvolve kultura lee no hakerek di’ak liután.
Biografia
Eskritór Bill Soares moris iha Suku Manapa, Postu Administrativu Kailaku, Munisípiu Bobonaru.. Nia ramata Eskola Primária Públika ka Sekola Dasar Negeri (SDN) iha Suku Manapa iha tinan 1990, ramata Ensinu Pré-Sekundáriu Katólika ka Sekola Menengah Pertama Katólika (SMPK) Colegio Maliana, iha tinan 1994, ramata Ensinu Sekundáriu ka Sekolaj Menengah Atas Katólika (SMAK) Seminari Lalian-Indonézia iha tinan 1997.
Nia kontinua Ano Propedeutiku iha Balide iha tinan 1998, Ano Espirituál iha Dare iha 1999. Hagoin ne’e estuda Introdusaun Filozofia no Teolojia iha Semináriu Fatumeta iha 2000-2001. Kontinua estudu iha Universidade Dili (UNDIL) iha 2002–2006 (la ramata) no kontinua Estudu iha Monash University, Melbourne, Australia 2007–2009

Nia enfrenta esperiénsia nu’udar Konsultór ba Ministériu Justisa, Tribunál no Finansa to’o 2012. Kontinua Estudu iha nivel Mestradu iha North Dakota State Unversity, USA, iha 2013-2014. Fila fali kontinua servisu nu’udar Konsultór iha Programa PNDS (fulan tolu), Ministériu Finansa nomós iha Ministériu Saúde 2015–2020.
Servisu iha Programa USAID husi tinan 2021–2025. Esperiénsia barak-liu iha hakerek Policy sira ba Jestaun Rekursu Umanu, Dezenvolvimentu Organizasionál, Dokumenta reforma sira (iha Ministériu Finansa) no Ministériu Saúde, hakerek Modulu ba Formasaun iha Área Jestaun no Lideransa, hakerek Padraun Prosedimentu Operasionál sira ba Ministériu balun.
Husi Janeiru– Marsu 2026, nia hanesan hanesan konsultór parte-tempu hakerek modulu formasaun ba formasaun semana tolu (3), ba jestór saúde sira iha nivel Kuidadu Saude Primária. Iha tempu livre, nia hakerek múzika ba banda múzia FAMILIA LAFAEK MUTIN, hakerek istória-badak sira no lee halimar.
Istória Loron Mundiál Livru
Tuir UNESCO, selebrasaun Loron Mundiál Livru nian ne’ebé selebra iha loron 23 Abril iha istória importante ida. Loron 23 Abril hili atu marka ba loron mate eskritór sira-ne’ebé famozu, inklui William Shakespeare, Miguel de Cervantes, no Inca Garcilaso de la Vega. Istória Loron Mundi’al Livru nian hahú husi eskritór ida husi España. Vicente Clavel Andrés, ne’ebé hakarak fó onra ba Miguel de Cervantes, autor livru Don Quixote.
Iha tempu uluk, selebrasaun Loron Mundiál Livru hala’o iha loron 7 Outubru, foti husi Eskritór Miguel de Cervantes nia loron moris, maibé iha tinan 1930 muda ba loron 23 Abril. Tan ne’e mak UNESCO adota loron 23 Abril hanesan Loron Mundiál Livru nian dezde tinan 1995. Kada tinan, UNESCO hili sidade ida entre sidade wa’in iha mundu atu sai Kapitál ba Livru Mundiál. Sidade sira ne’ebé hili sei promove livru no lee ba ema hotu-hotu, husi grupu no komunidade oioin.
Jornalista : Cancio Ximenes
Editór : Maria Auxiliadora





