DILI, 29 Abríl 2026 (TATOLI)—Jornalista Tinor-Leste sente triste ho falesimentu Antigu Jornalista Timor-Leste, Otélio Ote, tanba jornalista ida-ne’e nu’udár figura edukadór, formadór no mentór ida-ne’ebé di’ak no matenek iha mundu jornalizmu.
“Ha’u pesoál haree maun Otélio ne’e ema ida-ne’ebé matenek iha mundu jornalizmu nian tanba nia mak ha’u sai jornalista. Nia (Ote) figura ida-ne’ebé sai edukadór, formadór no mentór ba jornalista sira iha mundu jornalizmu,” Jornalista Diáriu Timor Post, Isabel Isabelita dehan ba jornalista sira iha Aeroportu Nicolau Lobato, Komoro, Kuarta ne’e.
Nia dehan Ote la’ós ema ida-ne’ebé karak ba nia matenek no nia sempre fahe nia matenek kona-ba jornalizmu nian.
“Nia sai mentór di’ak ba ha’u kuandu ha’u iha difikuldade iha área jornalizmu nian. Nia sempre atende ita ho di’ak, nunka dehan lae, ema laran luak, nia la hatene hirus, nia figura matenek ne’ebé ema (jornalista) koñese hotu. Tanba foufoun ha’u lahatene saida mak jornalista no mundu jornalizmu. Momentu ne’ebá iha tinan 2009, nia rasik mak konvida ha’u, entaun ha’u ba partisipa iha formasaun jornalizmu nian. Hafoin ramata formasaun, ha’u halo pratika no nia observa katak ha’u hakerek pelumenus di’ak uitoan entaun nia rekruta ha’u sai repórter jerál iha mídia The Dili Weekly iha momentu ne’ebá,” nia haktuir.
Notísia relevante: Jornalista sénior Timor-Leste, Otélio Ote, hakotu ona iis
Nia dehan buat ne’ebé nia nunka haluha iha nia moris tomak liga ho esperiénsia, matenek no dedikadu ne’ebé iha mak kuandu iha asentu ka eventu ruma tenke iha feeling jornalista hodi kria anglu ba notísia ida.
“Buat ne’ebé nia sempre hanorin mai ami mak kuandu iha eventu ka asuntu ruma, mak iha nia impaktu ba públiku mak ita-boot sira tenke halo ba notísia. Ita-boot sira labele haluha katak ita-boot sira jornalista, entaun tenke halo notísia,” nia esplika.
Iha fatin hanesan, Diretór TVE, Armindo Crisna Caetano sente triste no lakon ema matenek no modelu ba dedikasaun iha mundu jornalizmu.
“Depoiz kuandu nia ba asume kargu iha Konsellu Imprensa, nia husik hela legadu ida mak Ezequiel dos Santos mak kontinuadór ba ninia obra sira iha Televizaun Edukasaun. Ha’u sente ha’u lakon ema na’in-rua. Ema na’in-rua ha’u-nia alin ida no ha’u-nia aman hanesan mestre iha vida jornalizmu nian. Jornalista na’in-rua lakon iha tinan ne’e. Ha’u sente triste, triste no ha’u sente lakon ema ne’ebé sai modelu ba dedikasaun sira,” nia hato’o ho triste.
Nia haktuir saudozu Otélio Ote hahú nia kna’ar iha TVE hahú ho harii estasaun televizaun edukasaun foin-sa’e.
“Ha’u koñese kle’an liu matebian Ote nia moris. Hosi ne’ebá mak harii Estasaun Televizaun Edukasaun foin-sa’e ba iha programa ida-ne’ebé naran Jornál Parede. Iha Jornál Parede, ami-nia líder mak Otélio Ote, hodi fó formasaun ba foin-sa’e jornalista no mós estudante sira,” Armindo dehan.
Nia dehan iha progresu la’o, Otélio Ote foti fali desizaun hodi harii Estasaun Televizaun Edukasaun durante moris hamutuk no serbisu hamutuk. Otélio Ote hanesan aman dedikadu ida, mestre dedikadu ba foin-sa’e sira.
“Nia husik hela legadu liuliu formasaun ba foin-sa’e sira-ne’ebé barak mak sai ona susesu. Ha’u sai testemuña moris iha ha’u-nia fatin liuliu ba jornalista sira-ne’ebé hamahan an iha Televizaun Edukasaun. Ne’e obra boot Otélio Ote nian ne’ebé sai hanesan testemuña moris durante ninia moris tomak. Ha’u aprende buat barak husi nia. Ezemplu moris, dedikasaun, sai servidór iha vida jornalizmu nian, ba servidór públiku liuliu forma foin-sa’e sira-ne’ebé durante ne’e hamahan-an iha TVE. Ha’u sente, ha’u lakon aman mestre ida no belun ida iha moris vida jornalista nian,” nia espresa.
Fundadór TVE fundamenta, kualker serbisu ne’ebé nia halo ho ninia vontade tomak ho ninia responsabilidade tomak. Serbisu ne’ebé nia halo hosi inísiu to’o ramata nia sai hanesan pioneiru kriadór ba situasaun sira-ne’ebé enfrenta liuliu iha parte redasaun nian. Tanba ne’e, nia halo jestaun redasaun hosi uituan to’o boot ne’ebé nia halo molok nia ba fali assume kargu iha Konsellu Imprensa.
Iha sorin seluk, Prezidente Konsellu Imprensa Interinu, Suzana Cardoso, hatutan durante nia asume kargu nu’udár Prezidente Konsellu Imprensa, nia kontribuisaun boot ba mundu jornalizmu iha Timor-Leste, no mós relasaun servisu ne’ebé metin ho kolega sira seluk. Ninia dedikasaun ba servisu maski moras, nia kontinua servisu no fó fuan ba dezenvolvimentu mídia iha rai-laran. Kontribuisaun legál nia envolve-an maka’as iha elaborasaun Esbosu Lei Komunikasaun Sosiál.
Maktoban mós ajuda funda organizasaun no mídia oioin hanesan AJTL, STL no mídia online sira seluk. Entaun, hosi ne’e bele haree nia nu’udár maun, asesór, no mestre tanba nia kbiit intelektuál no esperiénsia ne’ebé luan.
“Ha’u dehan katak nia ema ne’ebé koñesidu tebes iha mundu imprensa. Nia envolve an iha atividade barak, no atividade hotu-hotu ne’e ha’u la’o hamutuk ho nia durante tinan ida ka rua hanesan ne’e, nia ema ne’ebé iha personalidade ne’ebé nonook, nia iha kapasidade intelektuál ne’ebé aas, nia konsistente iha nia profisaun, nia la monu ba ema nia influénsia, nia mantein nafatin nia profisaun,” nia haktuir.
Durante Maktoban Ote halo servisu iha mundu jornalizmu, obra barak mak nia husik hela hanesan funda Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), depoiz harii Sindikatu Jornalista Timor-Leste, kria Ezbosu Lei Komunikasaun Sosiál momentu ne’ebá.
“Hosi obra sira-ne’e no dedikasaun esperiénsia, matenek ne’ebé ha’u nunka haluha no mensajen importante ba ha’u mak ita tenke nafatin kontinua ita-nia matenek ne’ebé ita iha ho profisionalizmu. Ne’e katak ita liberta ita-nia an hodi halo liberdade espresaunn, liberdade imprensa maibé ho profisionalizmu. Ba ha’u pesoál, nia hanesan maun ida, hanesan asesór ida, no hanesan mestre ida. Iha ha’u-nia karreira jornalizmu ne’ebé konsistente to’o ohin loron ha’u sempre husu tuir nia,” nia informa.
Entretantu, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, tenik horisehik simu kontaktu husi Diretora Mídia Jornál Diáriu Timor Post, Santina da Costa Araújo no mos maun José Ximenes husu ajuda Governu liuhusi SEKOMS.
“Entaun, horisehik ha’u kontaktu Ministra Saúde no Vise-Ministru Saúde, ajuda aviaun hodi translada kadáver husi Oekusi mai iha aeroportu Dili. Nune’e, sei bá vizita TVE depoiz kontinua ba nia Rezidénsia Fomentu. Ida-ne’e SEKOMS nafatin apoiu transporte no mós apoiu fundu no buat seluk bazeia família matebian presiza,” Expedito esplika.
Nia dehan Timor-Leste sente lakon maun Otélio Ote ne’ebé servisu hamutuk durante tinan barak nia laran, hahú iha mídia ne’ebé hari uluk iha Timor-Leste ho naran STT iha tinan 1997 iha tempu Indonézia nian.
“Ami rua servisu hamutuk ho irmaun Malimau, Gaudencio, José Ximenes, Adérito Hugo no mós kolega sira seluk tan, maka servisu hamutuk hodi fó formasaun ba joven barak sai jornalista. Ne’e aprende mundu jornalizmu nian husi maun Ote no maun Ote rasik ema ne’ebé servisu ho nonook no mós servisu ho responsabilidade,” nia dehan.
Eis jornalista ne’e konta katak Ote ema ida-ne’ebé servisu maka’as iha momentu difísil nia laran, dalaruma buka notísia ho kolega sira la’o ain de’it bele ba kobertura hodi hakerek notísia, hodi publika ba públiku.
Iha tinan 1999, nia hatutan, irmaun Ote sai hanesan jornalista korespondente ba mídia koñesidu sira iha Indonézia hanesn SCTV, RCTI. Iha tinan 2000, hamutuk ho kolega jornalista sénior hamutuk 14 harii mídia Timor Post no mós iha momentu ne’ebá sai hanesan diretór mídia referidu.
Nune’e mós, Ote sai formadór iha Sentru Formasaun Jornalizmu báziku iha mídia Diáriu Timor Post, hodi transforma matéria mundu jornalizmu ba joven sira. Nune’e mós sai hanesan prezidente Konsellu Imprensa durante tinan hirak nia laran.
Antes ne’e, Ote sai asesór ba Gabinete Prezidente Autoridade RAEOA durante fulan hirak nia laran, ikusmai hetan moras ba halo tratamentu iha sentru Ospitál RAEOA kuaze fulan ida nia laran to’o hakotu iis.
“Ha’u sente triste no lakon ema di’ak no amigu ne’ebé servisu maka’as no fahe nia matenek mundu jornalizmu nian ba joven sira. Ohin momentu ne’ebé triste ba jornalista timoroan ne’ebé durante ne’e aprende mundu jornalizmu husi Ote. Ninia memória no servisu nia husik iha mundu ne’ebé hakerek iha fatuk riti no osan-mean ida nune’e labele lakon no labele haluha,” nia dehan.
Iha parte seluk, Fundadór Jornál Diáriu Timor Post, José Ximenes hateten Ote ema ne’ebé mak nonook, laran osan-mean no kriativu iha mundu jornalizmu.
“Ami hamutuk iha 1993 no ha’u koñese nia foufoun iha universidade (UNTIM), momentu STT seidauk harii. Ha’u koñese nia ativista no matenek tanba kuandu debate nia ho Adérito Hugo sempre iha oin. Depoiz nia harii STT maibé antes ne’e nia servisu iha RCTI,” José haktuir.
Nia tenik Ote ema ne’ebé kriativu iha mundu jornalizmu, nia iha vontade no inisiativa hakarak loke jornál maibé ekipa ne’ebé servisu hamutuk mak la forte maibé jornalizmu ne’e iha nia fuan kedas tanba nia la sente hamlaha no hamrook, serbisu mak importante ba nia.
Biográfia
𝐎𝐭𝐞𝐥𝐢𝐨 𝐎𝐭𝐞 koñesidu ho naran Ote, moris iha área Nonkikan, Rejiaun Espesiál Oekusi, iha loron 31 Dezembru 1969. Akaba nia eskola primária iha SDN Oe-Silo, Oekusi iha tinan 1981, kuntinua Pre-sekundária iha SMPN Pante-Makasar Oekusi to’o tinan 1980. Iha nivel sekundária, Otélio Ote, eskola durante tinan tolu iha Eskola Sekundária Públika Dili (SMAN 1 Dili) no ramata iha tinan 1987 no akaba ninia kursu iha ensinu supriór Universitas Timor-Timur (UNTIM), iha tinan 1992.
Otélio Ote hahú ninia kna’ar iha mundu journalízmu liu iha jornál semanál Suara Timor-Timur (STT) iha tinan 1988-1999, liu tiha tinan ida loloos iha tinan 1989 to’o tinan 1992 nia asume kna’ar nu’udár jornalista iha Revista Caritas Universidade Timor-Timur (UNTIM). Tinan 1992 -1999 Otélio Ote mós servisu iha Diáriu Suara Timor Timur (STT), Diáriu Media Indonézia. Hafoin kontinua servisu nu’udár jornalista iha Televizaun RCTI-SCTV iha tinan 1993 to’o 1994. Iha tinan 1993 to’o 1999 asume mós kna’ar jornalista iha Televizaun RCTI. Hafoin sai nu’udár kontributór ba Assosiated Press (AP) TV 1998 to’o 1999. Iha tinan 1999, Ote mós asume kna’ar nu’udár kontributór ba TV NHK husi Japaun.
Hafoin Timor-Leste independénsia, iha tinan 2000 até 2004, Otélio Ote, hala’o kna’ar nu’udár Jornalista/Editór/Wakil Pemred iha Diáriu Timor Post no mós asume kna’ar nu’udár koordenadór ba Sentru Treinamentu Jornalizmu Diáriu Timor Post.
Iha tinan 2002-2009, Ote asume kargu nu’udár editór iha jornál Lifaun Post, Tabloid TQ, Tabloid Bola. Enkuantu, iha tinan 2004 to’o tinan 2009, Otélio Ote, asume kna’ar hanesan Xefe Redasaun iha Revista Lafaek no Jornál Labarik. Hafoin iha tinan 2011 to’o 2013 asume kna’ar hanesan Diretór no Xefe Redasaun iha Diáriu Timor Post no editór iha online www.artistimor.com.
Iha mundu organizasaun jornalízmu, eis Prezidente Conselho de Imprensa ne’e asume mós kna’ar nu’udár Koordenadór Asosiasaun Jornalista Timor-Leste, iha tinan 1999.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




