DILI 12 Maiu 2026 (TATOLI)–Timor-Leste Police Development Program Australian (TLPDP) hamutuk ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) inklui entidade seluk realiza simpóziu hodi diskute aplikasaun lei no justisa kombate esploitasaun online ba labarik iha Timor-Leste.
Detective Superintendent, Darren Boyd-Skinner, esplika, objetivu husi atividade ne’e mak atu halibur governante sira inklui superiór sira iha setór seguransa PNTL nian hodi haree ba ameasa sibernétika no dijitál sira tanba iha Timor-Leste, maioria labarik ho idade kiik asesu konteúdu liuhusi plaraforma online.
“Ita haree iha Timor-Leste kuaze labarik ho idade kiik maioria kaer ona telefone hodi asesu ba online dijitál, buat hirak ne’e risku ba labarik sira-nia vida. Ita akompaña husi péritu internasionál sira ko’alia sai ona katak utilizasaun telefone ba asesu online dijitál, ida-ne’e fásil hetan ameasa barak, ema bele halo esplorasaun oioin, liuliu kazu violénsia sesuál, no buat seluk tan,” Darren Boyd-Skinner, hato’o ba jornalista sira bainhira partisipa iha simpóziu, iha Otél J.World, Metiaut, Tersa ne’e.
Tanba ne’e, introdusaun programa ne’e atu reforsa Polísia sira, servisu polisiál halo oinsá mak atu hamutuk atubele kria kooperasaun no kolaborasaun di’ak ida hodi hasoru dezafiu.
Nia nota, nasaun foun hanesan Timor-Leste sempre sai vítima ka sai objetu ba ema hirak ne’ebé mak hanoin a’at no hakarak esplora.
Notísia relevante : Semana mundiál Imunizasaun, MS husu inan-aman sira lori labarik ba vasina
Tanba ne’e, TLPDP hamutuk ho parseiru sira halo simpóziu no konvida péritu sira husi Amérika, Austrália, Inglatera, no Kuala Lumpur sira ko’alia sai kona-ba oinsá bele tulun Timor-Leste kombate esploitasaun online ba labarik.
“TLPDP kontinua hamutuk ho PNTL, PCIC no sosiedade tomak atubele enfrenta situasaun ida-ne’e,” nia katak.
Iha fatin hanesan, Segundu Komandante PNTL, Komisária Asistente Natercia Eufrásia Soares Martins, konsidera simpóziu aplikasaun lei no justisa ne’e importante tebes ba Timor-Leste tanba kondisaun no situasaun atuál iha Timor-Leste.
“Oinsá maka atu proteje ita-nia labarik sira husi ameansa online, krime abuzu seksuál online nomós sira seluk tan,” nia tenik.
Atividade ne’e mai husi área oioin no sira mós sei halo diskusaun hodi hetan mekanizmu di’ak atubele uza asegura labarik sira.
“Téknikamente iha Polísia, ita mós konsidera katak ida-ne’e amensa ba ita-nia labarik foin-sa’e sira, labarik sira ne’e merese ita atu asegura tanba sira maka futuru jerasaun ba ita-nia nasaun,” nia subliña.
Tuir Komisária, haree ba dezenvolvimentu teknolojia ne’ebé rápidu tebes, labarik foin-sae sira ne’ebé sempre asesu telfone livre iha territóriu Timor laran tomak.
Nia rekoñese, Timor-Leste sei falta sosializaun ka edukasaun ba komunidade, liuliu inan-aman sira atu kontrola ninia oan sira atu asesu ba teknolojia hanesan telefone.
“Dala barak ita akompaña realmente, ita-nia oan sira ne’e sira la hatene utiliza rede sosiál, konsikuénsia bainhira sira halimar TikTok, Facebook, bainhira sira atende ema ruma halo komunikasaun sein koñese ema ida-ne’e no la hatene ema ne’e nia paraderu no obzetivu saida maka ema ne’e halo komunikasaun ho sira, sira komesa husu malu nomor telefone no ko’alia ho sira, halo gravasaun, halo vídio, to’o vídio ida-ne’ebé lamerese ba labarik sira halo, entaun sira grava ida-ne’e sai hanesan vídio ida ne’ebé di’ak tebes ba outór sira ne’e,” nia hateten.
Tanba ne’e, sukat ba kapasidade instituisaun PNTL, to’o agora sei hasoru dezafiu, oinsá maka atu kapasita membru PNTL para iha kapasidade deteta autór krime sira ne’ebé maka utiliza teknolojia hodi fó amensa ba labarik foin-sa’e sira.
“Hau hanoin simpóziu ida-ne’e mós importante tebes atu fó atensaun mós ba ita-nia na’i- ulun sira, atu haree kona-ba sistema no legalidade atu hamosu lei forte para nune’e bele sai hanesan instrumentu legál ba autór hodi lori sira hodi responsabilidade ninia aktu sira ne’e,” nia katak.
Ministra konvida entidade hotu proteje labarik
Nune’e mós, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, agradese ba Attorney-General’s Department Governu Austrália, Australian Federal Police (AFP), no TLPDP tanba organiza ona simpóziu no husu atu apoiu no parseria bele kontinua iha área protesaun labarik.
“Partisipasaun ita-boot sira-nian hatudu ita-nia kompromisu hamutuk atu proteje labarik sira husi forma hotu-hotu hanesan esplorasaun no violénsia, liuliu iha mundu dijitál ne’ebé daudaun sai parte importante husi ema-nia moris loroloron,” Governante ne’e dehan.
Nia rekoñese, ema hotu hasoru realidade preokupante tebes kona-ba esplorasaun no abuzu seksuál online ba labarik sira ne’ebé ninia númeru aumenta lalais iha mundu tomak, inklui Timor-Leste.
“Ita konsiente katak, teknolojia no asesu ba internet ne’e fornese oportunidade barak ba edukasaun, komunikasaun по dezenvolvimentu. Maibé hamutuk ho oportunidade sira-ne’e, mosu mós risku barak liu liuliu ba ita-nia labarik sira,” nia katak.
Tanba ne’e, nia konsidera presiza tau atensaun urjente, kooperasaun forte no asaun koordinadu husi setór hotu.
Tuir dadus husi semestre dahuluk tinan 2025 hatudu katak, iha relatóriu hamutuk 1.500 mak relata kona-ba esplorasaun no abuzu seksuál ba labarik liuhusi online ne’ebé atribui ba Timor-Leste.
“Númeru ida-ne’e la’ós deit estatístika. Ida-ne’e reprezenta risku real ba seguransa, dignidade no futuru labarik timoroan sira. Relatóriu sira-ne’e mós hatudu katak materiál abuzu ba labarik, kontinua asesu no distribui online, no ida-ne’e bele kontribui ba prejudika psikolójiku, emosionál no sosial ba vítima liuliu ba labarik sira,” nia katak.
Tanba ne’e, resposta ba CSEA online tenke sai prioridade nasionál, ida-ne’ebé envolve parte hotu-hotu. Governu labele serbisu mesak. Instituisaun ida mesak sei labele rezolve dezafiu ida-ne’e.
“Ba solusaun, prevensaun no resposta efetiva, presiza kolaborasaun forte entre liña ministeriál, Autoridade Polísia, instituisaun justisa, servisu protesaun sosiál, eskola, komunidade, parseiru dezenvolvimentu no família sira,” nia hato’o.
Nune’e mós, Sekretária Estadu Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho, hateten, simpóziu ida-ne’e atu hateten husi parte Sekretaria Estadu Igualdade (SEI) nia serbisu halo advokasia nomós hasa’e koñesimentu ema-nian ba iha kualkér prevensaun violénsia feto no labarik feto.
“Bainhira ita ko’alia kona-ba online navius, ita mós hatene katak abuzu online sira ne’e akontese tanba ema utiliza internet, rede sosiál atubele halo violénsia hasoru feto no labarik feto sira, ezemplu fahe imajen ne’ebé la propriadu, fahe imajen privadu husi labarik feto sira, ida-ne’e bele fó impaktu negativu ba labarik sira nia konfiansa ba sira nia an rasik no hakanek sira nia dignidade, tanba iha imajen balun ne’ebé mak insulta tolok,” nia katak.
Tanba ne’e, husi parte SEI kontinua halo advokasia hodi bele halakon no hamenus kulkér tipu violénsia hasoru feto no labarik feto, inklui abuzu online no offline. Entaun atividade hirak hanesan TLPD realiza ne’e importante hodi hasa’e koñesimentu ema-nian.
“Husi ami-nia parte serbisu hamutuk ho parseiru sira, TLPDP mós serbisu hamutuk UN Woman hodi halo prevensaun, liuliu prevensaun hasa’e koñesimentu ema-nian no labarik feto sira-nian ba utilizasaun rede sosiál ne’ebé mak di’ak no pozitivu hodi evita ita husi hahalok violentu sira,” nia katak.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina




