iklan

HEADLINE

Reitór Joviano destaka pontu rua hodi atinje kualidade ensinu iha UNTL

Reitór Joviano destaka pontu rua hodi atinje kualidade ensinu iha UNTL

Reitór UNTL, Joviano António da Costa. Imajén TATOLI/Egas Cristóvão.

DILI, 15 Maiu 2026 (TATOLI)—Reitór Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Joviano António da Costa, hateten iha nia mandatu sei destaka pontu rua (2) hodi atinje kualidade ensinu iha UNTL.

Responsavel UNTL ne’e esplika pontu rua ne’e mak hanesan rekursu umanu (dosente) no nesesidade bázika kompostu husi ekipamentu saladeaula no fasilidade hanesan projetór inklui Air Conditioner (AC).

“Kona-ba kualidade ensinu, ita seidauk to’o ne’ebá katak iha problema. Tanba ne’e, atu hasa’e ninia kualidade hanesan ensinu ita presiza duni foti asaun konkreta ruma, ein-prinsípiu hasa’e kualidade etapa pur etapa. Entaun, saida mak ita halo, ita hotu hatene katak iha universidade ne’e iha komponente rua mak halo prosesu ho objetivu ida mak estudante no dosente. Tan ne’e, kualidade rua ne’e liga ho rezultadu prosesu ensinu sira hotu. Profesór ensina no estudante sira mak aprende,” Reitór UNTL dehan ba TATOLI iha nia kna’ar fatin, UNTL, Kolmera, Dili, Sesta ne’e.

Nia dehan atu atinje kualidade ensinu ne’e rasik mak dahuluk tranzmite koñesimentu ba estudante hodibele sai matenek.

Joviano argumenta ezisténsia UNTL tinan 26 ona, más eintermu profesór seidauk atinje padraun. Iha universidade sira rai-li’ur ne’e, dosente sira tenke ho grau doutoramentu. Iha UNTL dosente kuaze 50 mak atinje doutoramentu, maibé sei presiza tan, nune’e bele atinje kualidade ensinu.

“Atubele hanorin ne’e presiza hasa’e dosente sira-nia kualidade, para sira iha koñesimentu internasionál, nasionál, rejionál mak bele tranzmite ba estudante sira mak kualidade sei sa’e. Ida-ne’e sai pontu ida hodi kontribui ba kualidade ensinu,” Joviano argumenta.

Pontu daruak, atu prosesu sira-ne’e la’o ho di’ak, tuir nia, mak rekursu ho jestaun. Atu di’ak iha nia koñesimentu mak presiza ekipamentu, fasilidade eskola nian parabele apoiu prosesu aprendizajen ne’e rasik.

“Ita la’o tempu naruk ona nesesidade bázika seidauk bele rezolve tanba ne’e mak ami esforsu, Governu bele apoia ami hodi rezolve problema báziku. Ha’u la’o hale’u tiha fakuldade sira no haree kondisaun bázika ne’e mak sei problema, liliu saladeaula, estudante resin iha saladeaula. Fatór sira-ne’e mak kontribui tebes ba ita-nia objetivu, no ita-nia kualidade. Ne’e ba ita-nia problema bázika sira, entaun ha’u nu’udár reitór tau-atensaun ba asuntu ne’e,” Joviano hateten.

Reitór UNTL fundamenta, iha nia mandatu buka maneira atu hadi’a nesesidade bázika, kria kondisaun ida-ne’ebé serve hodi dosente no estudante bele halo prosesu aprendizajen ho di’ak.

“Dahuluk mak presiza melloramentu kondisaun bázika. UNTL neste-momentu hasoru hela difikuldade ba kondisaun bázika. Iha UNTL prosesu ida-ne’e la’o di’ak mak presiza espasu no kondisaun mak bele hasa’e kualidade para futuru iha kapasidade intelektuál aas. Entaun, atu atinje kualidade mak presiza kondisaun bázika ne’e importante,” nia informa.

Reitór rekoñese katak númeru estudante foun ne’ebé UNTL simu kada tinan liu ona kapasidade universidade nian, maibé universidade labele rejeita tanba sira mak futuru Timor-Leste nian.

“Hakarak ka lakohi, estudante iha kuantidade boot, ita labele rejeita tanba ne’e timoroan. Se ita rejeita, sira bá ne’ebé? Sira ita-nia ema, ita-nia oan, ita-nia futuru, Timor nia futuru. Ne’ebé, UNTL loron ne’e ita tenke simu ona númeru balun 3.000-4.000,” nia hateten.

Nia esplika katak normalmente UNTL simu estudante 3.000 to’o 4.000 kada tinan, dalaruma adisionál tan, nune’e kria problema ba dosente tanba kestaun saladeaula no ekipamentu laboratóriu.

“Ne’e problema tanba númeru estudante ne’e liu tiha kapasidade universidade nian. Kapasidade ne’ebé ita iha. Entaun, sai fali servisu ba ami, para etapa ba etapa atu halo preparasaun ba ida-ne’e, buka solusaun ba ida-ne’e,” Joviano haktuir.

Reitór tenik melloramentu saladeaula ne’ebé halo daudaun maihusi diagnóstiku badak ida, maibé sei iha kondisaun barak ne’ebé presiza hadi’a.

Daudaun ne’e, UNTL iha estudante besik 30.000 iha fakuldade sanulu ne’ebé espalla iha kampus sentrál Liceu, Hera, Lahane no Kaikoli.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!