iklan

DILI, HEADLINE

Ramos-Horta: “Ha’u-nia mandatu asume kompromisu projeta TL ba mundu”

Ramos-Horta: “Ha’u-nia mandatu asume kompromisu projeta TL ba mundu”

Presidenti da Republika Jose Ramos Horta wainhira halo inspesaun ba formatura iha seremonia selebrasaun aniversariu restourasaun indepensia ba dala24 iha 𝐏𝐫𝐚𝐬𝐚 𝐓𝐚𝐬𝐢-𝐓𝐨𝐥𝐮 Dili 20 maiu 2026. Foto TATOLI/Antonio Daciparu

DILI, 20 Maiu 2026 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten bainhira hahú hala’o mandatu iha tinan 2022 ho kompromisu atu projeta Timor-Leste ba mundu.

“Iha inísiu ha’u-nia mandatu, ha’u assume kompromisu atu projeta Timor-Leste ba mundu. Ita hasai tiha país husi izolamentu, ita retoma fali ligasaun estratéjika sira no ita lori ita-nia bandeira ba parseiru vital sira iha ASEAN, CPLP, iha Fórum Illa sira Pasífiku nian, iha Grupu g7+ no Nasaun Unida, ne’ebé abranje nasaun sira dezde Austrália, Xina, EUA to’o Índia,” Prezidente Ramos-Horta hateten iha nia diskursu durante komemorasaun tinan 24 restaurasaun independénsia, ne’ebé realiza iha Tasi-Tolu, ohin.

Xefe Estadu ne’e dehan, hasoru malu ona ho dezenas husi Xefe Estadu sira inklui Prezidente no Soberanu sira husi país sira hanesan Angola, Alemaña, Azerbaijaun, Bangladexe, Brazil, Brunei
Darussalam, Bulgária, Kamboja, Xina, Koreia-Súl, Emiradu Árabe Unidu (EAU), Filipina, Fransa, Indonézia, Japaun, Laos, Malázia, Monaco, Mosambike, Portugál, Singapura, Vatikanu, Vietname, entre sira seluk.

“Ita-nia Konstituisaun fó sai momoos: atribui ba Prezidente Repúblika papél ativu ida iha
relasaun esterna. Ema balun insiste atu interfere iha Prezidente nia kompeténsia sira iha matéria polítika esterna,” nia dehan.

Nia hatutan, kapítulu kona-ba Relasaun Internasionál sira, tendensialmente, haree maibé ida-ne’e mak vizaun ida-ne’ebé klot, ne’ebé konfunde kustu pasajen aerea ida-nian ho valór husi rede ida parseiru no amigu sira-nian.

“Redús diplomasia ba liña ida husi gastu de’it mak la komprende katak ba nasaun joven ida hanesan ita-nian, izolamentu mak despeza ne’ebé karun liu ne’ebé ita bele selu. Izolamentu kusta mai ita investimentu, kusta mai ita seguransa no kusta mai ita-nia fatin iha meza, iha-ne’ebé maka deside futuru Sudeste Aziátiku nian,” nia esplika.

Konstituisaun atribui ko-responsabilidade ba kondusaun relasaun internasionál sira ba Prezidente Repúblika no ba Governu no ida-ne’e imperativu ba sobrevivénsia no kreximentu.

Kontaktu sira-ne’e aumenta ba enkontru internasionál nivel aas liu atus ida, ne’ebé hala’o tantu iha vizita ofisiál sira no mós enkontru multilaterál sira.

Dadus sira-ne’e la’ós númeru de’it. Sira reflete mudansa paradigma ida: Timor-Leste sai ona husi país ida-ne’ebé simu de’it solidariedade internasionál ba sai atór ida ne’ebé partisipa, diálogu no propoin.

“Iha perkursu ida-ne’e nia laran tomak, ha’u sempre buka atu garante katak Timor-Leste nia prezensa internasionál reflete mós ninia esperiénsia únika kona-ba rezisténsia, rekonsiliasaun no harii dame, esperiénsia ida ne’ebé kontinua hetan rekoñesimentu no valorizasaun iha fatin oioin iha mundu,” nia tenik.

Kooperasaun ho Territóriu Norte no NTT

Nia subliña importánsia evidente hosi kooperasaun ho Austrália, liuliu Territóriu Norte, no ho Indonézia, liuliu Provínsia Nusa Tenggara Timur. Ida-ne’e mak espasu sub-rejionál ida ne’ebé integradu naturalmente, iha-ne’ebé proximidade jeográfika kruza ho afinidade kulturál sira, dezafiu komún sira no potensiál ekonómiku signifikativu ne’ebé seidauk esplora.

Nia esplika, aprofundamentu kooperasaun ida-ne’e ligasaun marítima no aérea, turizmu, investimentu no parseria sira, fasilitasaun komérsiu lokál ka fortalesimentu seguransa fronteira nian, sei permite hamosu benefísiu konkretu ba populasaun sira, liuliu ba sira-ne’ebé hela iha área fronteira sira-ne’ebé fahe ho NTT.

“Relasaun Timor-Leste/Indonézia hetan avansu konsistente iha área estratéjika sira, ho progresu sira iha negosiasaun fronteira marítima no terrestre, komérsiu no investimentu, iha edukasaun no formasaun téknika, saúde no siénsia, no mós iha juventude, kultura no governasaun inklui kooperasaun multilaterál,” nia esplika.

Mobilidade husi emprezáriu sira, traballadór sira, akadémiku sira no turista sira entre país sira maka sinál klaru ida husi vitalidade hosi relasaun sira entre povu sira ligasaun dinámiku no esensiál ida ne’ebé sustenta no projeta futuru amizade nian.

Nia hatutan, iha kontestu ida-ne’e, diplomasia tradús ba rezultadu konkretu ho impaktu diretu ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál.

Kooperasaun Ekonómika no Projetu Estruturante sira

Kooperasaun iha indústria, destaka ho projetu konstrusaun ró nian iha Laleia, Manatutu, iha parseria ho Tsuneishi Shipbuilding Co., Ltd., ne’ebé konstitui investimentu estruturante ida ba diversifikasaun ekonómika no ba kualifikasaun kapitál umanu nasionál.

Projetu ida-ne’e hamosu empregu diretu no formasaun téknika progresiva ba sidadaun timoroan sira, ho estimativa timoroan hamutuk 4.000 ne’ebé sei hetan empregu to’o tinan 2027.

Iha departamentu design husi Tsuneishi Timor Shipbuilding agora daudaun emprega ekipa ida ho profisionál timor-oan na’in-34, depoisde rekrutamentu ne’ebé hahú iha tinan 2024.

Tékniku na’in-neen hetan benefísiu husi formasaun espesializada fulan 18 iha Japaun no Filipina, ne’ebé hahú iha juñu 2025, prevé ona hosi juñu 2026, kontratasaun ba traballadór na’in-20 tan, hodi eleva ekipa ba maizumenus profisionál na’in-55.

Iha tempu hanesan, dezde 2024, atribui ona bolsa estudu anuál ba estudante UNTL-FECT na’in-20 hodi reforsa ligasaun entre ensinu superiór no indústria.

Iha planu kapasitasaun prátika dezde janeiru 2025, estajiáriu tékniku timoroan na’in-21 mak integra ona iha estaleiru sira iha sede empreza nian iha Japaun no integrasaun ba estajiáriu na’in-10 tan, ne’ebé planeia ona hahú husi Setembru 2026.

Iha nivel lokál, serbisu levantamentu no estudu rai nian envolve rezidente 34 husi Laleia entre j\Jullu no Agostu 2025, no rezidente to’o 40 makaagora daudaun partisipa iha levantamentu detalladu ne’ebé la’o hela entre abril no jullu 2026, hodi asegura impaktu diretu ba ekonomia lokál.

Iha kooperasaun área enerjia nian, destaka mós konstrusaun sentrál solár ho eskala boot dahuluk iha país ne’e, iha Laleia, Manatutu, ida-ne’e dezenvolve hosi konsórsiu internasionál ida-ne’ebé lidera husi Empreza Franseza EDF (Électricité de France) no Empreza Japoneza ITOCHU.

“Projetu ida-ne’e integra sentrál fotovoltaika 72 MW (90 MWp), sistema armazenamentu ida iha bateria 36 MW/80 MWh, sub-estasaun no liña transmisaun 150kV, ne’ebé prodús maizumenus 134 GWh enerjia moos nian kada tinan, ne’ebé sufisiente atu abastese enerjia ba uma maizumenus 80.000 no evita maizumenus tonelada 92.714 CO2
tinan-tinan,” nia tenik.

Inisiativa ida-ne’e desiziva atu hamenus dependénsia ba kombustível fósil sira iha país ida-ne’ebé mak dependente maka’as nafatin ba gazoleo importadu ba produsaun eletrisidade.

Multilateralizmu no Orden Internasionál

Situasaun internasionál atuál karakteriza ho aumentu inserteza, instabilidade no
imprevizibilidade.

Mundu hasoru hela dezastre naturál sira-ne’ebé maka’as ba beibeik, pandemia sira, krize klimátika sira, tensaun jeopolítika sira, funu sira, disputa komersiál sira no konflitu armadu sira-ne’ebé ameasa estabilidade globál no agrava sofrimentu umanu.

Mudansa klimátika intensifika rai-maran, inundasaun, inséndiu florestál, inseguransa ai-han no deslokasaun populasaun, afeta liuliu país sira-ne’ebé frajil no vulneravel liu.

Iha tempu hanesan, proliferasaun konflitu no rivalidade estratéjiku sira kontinua konsume rekursu sira ne’ebé boot liu, ne’ebé tenke kanaliza ba dezenvolvimentu umanu, ba edukasaun, ba saúde, ba bee, ba saneamentu no ba eradikasaun pobreza.

Infelizmente, Lideransa Internasionál seidauk bele absorve ho kompletu lisaun sira Istória nian.

Dala barak ita evoka Istória iha diskursu solene sira, maibé ita haluha atu aplika ninia lisaun fundamentál sira.

Istória hatudu beibeik katak funu sira aneksasaun nian, funu sira agresaun nian no konkista nian sempre hamosu sofrimentu umanu, destruisaun ekonómika no instabilidade ne’ebé prolongada.

Ida-ne’e mós hatudu katak poténsia boot sira iha responsabilidade boot liu ba prezervasaun dame no ba estabilidade internasionál, hodi reziste tentasaun atu atua hanesan (xerife mundu nian) ka atu impoin unilateralmente sira-nia vontade ba ema seluk.

Bainhira ignora lisaun sira-ne’e, rezultadu sira sempre hanesan: funu, hamlaha, pobreza, inseguransa, deslokasaun umana no destruisaun sosiál.

“Ohin loron, konsekuénsia sira-ne’e vizivel iha senáriu konflitu Ohin loron, konsekuénsia sira-ne’e vizivel iha senáriu konflitu oioin iha Ukránia, iha Médiu Oriente, iha Iraun, iha Sudaun, iha Sudaun Súl, iha Mali, iha Repúblika Demokrátika Kongo, iha Myanmar no iha Iémen,” nia afirma.

Entretantu, destruisaun totál Gaza nian konstitui trajédia umana ida-ne’ebé sei marka jerasaun sira.

Konflitu entre Rúsia no Ukránia kontinua hamosu lakon umanu ne’ebé devastadór no impaktu kle’an ba seguransa ai-han no enerjétika globál.

Funu ne’ebé envolve Israel, Estadus Unidus no Iraun mós hatudu oinsá sansaun, ostilidade no falta diálogu durante dékada sira la konsege hamosu estabilidade ne’ebé dura ba tempu naruk.

Konsekuénsia husi konflitu sira-ne’e halo sente dook liu rejiaun sira ne’ebé afetadu diretamente.

Estadu sira-ne’ebé frajil mak apoia kustu indiretu sira-ne’ebé boot liu: aumentu iha folin aihan no enerjia nian, pobreza ne’ebé sai aat liután, inseguransa ai-han nian, redusaun ajuda internasionál no difikuldade ekonómika no sosiál ne’ebé boot liu.

“Ami haree ho preokupasaun kle’an konflitu militár ne’ebé la’o hela iha Iraun no ami kondena atake sira ho misil no drone hasoru país terseiru sira ne’ebé la halo parte diretamente iha konflitu,” nia relata.

Reafirma urjénsia kumprimentu rigorozu ba direitu internasionál no respeitu eskrupulozu ba rezolusaun vinkulativa sira hosi Konsellu Seguransa Organizasaun Nasoins Unidas nian ba restaurasaun estabilidade iha rejiaun.

Iha momentu kompleksidade jeopolítika estrema ida-ne’e, ami espresa ami-nia solidariedade no apoiu tomak ba país sira Golfu nian  liuliu Emiradu Árabe Unidu, Bahrain, Qatar, Kuwait, Oman no Arábia Saudita  ne’ebé sai alvu, maski sira-nia neutralidade.

Hirak-ne’e hetan impaktu maka’as hosi ameasa sira ba seguransa rejionál no perturbasaun sira iha Estreitu Ormuz nian.

“Ami elojia sira-nia esforsu kontínuu sira ne’ebé hala’o hela hodi kontrola krize no proteje rota komérsiu globál sira no garante seguransa ba sira-nia teritóriu, iha-ne’ebé respeitu ba sira-nia soberania no protesaun ba populasaun sivíl sira esensiál,” nia dehan.

Timor-Leste reafirma nia kompromisu ho direitu internasionál no ho prinsípiu sira hosi Karta Nasaun Unida nian, hodi subliña importánsia hosi parte hotu-hotu hodi respeita seguransa husi rota marítima estratéjika sira no prinsípiu viziñu di’ak nian.

Iha nível globál, ami simu ho otimizmu dezenvolvimentu pozitivu sira ikus liu iha relasaun sira entre Xina no Estadus Unidus, ne’ebé marka ho simeira istórika iha Pekin entre Prezidente Xi Jinping no Donald Trump, ne’ebé bele kontribui hodi hamenus tensaun globál sira no hametin estabilidade internasionál.

Entendimentu entre ekonomia prinsipál sira iha mundu kona-ba nesesidade ba kooperasaun estratéjika no reforsu ba diálogu iha matéria sira seguransa globál no komérsiu internasionál nian konstitui dezenvolvimentu ida ne’ebé enkorajadór iha momentu ida ne’ebé iha instabilidade aas.

“Ami repete katak diálogu, diplomasia no respeitu ba malu entre Estadu sira sai nafatin nu’udar dalan sustentável úniku ba rezolusaun konflitu, prevensaun ba eskalada militár no promosaun ba pás no ba estabilidade internasionál,” nia hateten.

Entendimentu entre ekonomia prinsipál sira iha mundu kona-ba nesesidade ba kooperasaun estratéjika no reforsu ba diálogu iha matéria sira seguransa globál no komérsiu internasionál nian konstitui dezenvolvimentu ida ne’ebé enkorajadór iha momentu ida ne’ebé iha
instabilidade aas.

“Ami repete katak diálogu, diplomasia no respeitu ba malu entre Estadu sira sai nafatin nu’udar dalan sustentável úniku ba rezolusaun konflitu, prevensaun ba eskalada militár no promosaun ba pás no ba estabilidade internasionál,” nia haklaken.

Nia subliña, mundu presiza ohin loron liu fali uluk, komprensaun ida-ne’ebé responsavel entre poténsia boot sira  membru permanente sira Konsellu Seguransa nian: Xina, Estadu Unidu, Rúsia, Fransa no Reinu Unidu no hanesan ho poténsia emerjente sira, Brazil, Índia, Indonézia, país sira Golfu nian no Uniaun Europeia.

Realidade internasionál sékulu XXI nian ezije arkitetura globál ida-ne’ebé reprezentativa liu, ekilibrada liu no preventiva liu.

Arkitetura ida-ne’ebé reflete la’ós de’it poder militár, maibé mós dimensaun ekonómika,
enerjétika, demográfika no sivilizasionál hosi rejiaun oioin iha mundu.

“Ami reafirma katak sistema internasionál bazeia ba regra sira, ba direitu internasionál no ba instituisaun multilaterál sira la’ós luxu polítiku ida, maibé nesesidade imperioza ida, tanba laiha alternativa sira ne’ebé di’ak liu. Sira bele la perfeitu, maibé sira nafatin konstitui kuadru di’ak liu ne’ebé disponivel atu evita labele ukun mundu ho forsa,” nia subliña.

Bainhira regra sira-ne’e aplika ho seletiva, ka bainhira konfiansa iha instituisaun sira sai fraku, fundamentu rasik hosi kooperasaun internasionál sai frajil no fásil so’e-sai. No, bainhira ida-ne’e akontese, maka país sira ne’ebé ki’ik no menus dezenvolvidu maka sente uluk no ho intensidade ne’ebé boot liu konsekuénsia sira husi erozaun ida-ne’e.

Nasaun Unida nafatin indispensavel, maibé hanesan evidente katak sistema internasionál atuál presiza reforma sira-ne’ebé kle’an.

Konsellu Seguransa reflete nafatin realidade jeopolítika pós-Funu Mundiál Daruak no la koresponde ona kompletamente ba dinámika polítika, ekonómika no demográfika sékulu XXI nian.

“Ami defende reforma ida-ne’ebé sériu no aten-barani ba Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian (CS/ONU), inklui nia alargamentu hosi membru sira 15 atuál  5 permanente no 10 la’ós permanente  ba totál membru sira 37,” nia hateten.

Ba efeitu elijibilidade nu’udar membru Konsellu Seguransa ONU nian, Estadu kandidatu ida labele iha situasaun konflitu armadu internu ka funu sivíl; iha konflitu armadu ho país viziñu sira; sujeitu ba sansaun sira ne’ebé impoin hosi Konsellu Seguransa ONU nian, hosi Tribunál Internasionál Justisa nian (TIJ) ka hosi Tribunál Penál Internasionál (TPI); no mós labele sai objetu ba kondenasaun hosi mekanizmu sira Nasoins Unidas nian ba violasaun grave direitus umanus, partisipasaun ka komplasénsia iha krime organizadu, tráfiku umanu, tráfiku droga ka atividade ilísita grave sira seluk.

Membru semi-permanente sira hamutuk 15 sei eleitu fali ba mandatu tinan tolu, bainhira sira kontinua prienxe kritériu sira ne’ebé temi ona.

Aleinde sira-nia kontribuisaun anuál ba Orsamentu Jerál Nasoins Unidas nian, membru semipermanente sira tenke kontribui dólar millaun $25 tinan-tinan ba orsamentu Operasaun Pás nian (Peace Operations), no mós apoiu finanseiru ba operasaun pás espesífika sira, tuir dimensaun hosi sira ida-idak nia PIB.

Membru na’in-22 ne’ebé la’ós permanente bele hetan eleitu ba mandatu tinan rua, hodi aplika kritériu hanesan ne’ebé define ona ba membru semi-permanente sira. Membru sira-ne’e bele kandidata-an ba re-eleisaun ba mandatu tinan rua tuituir malu.

Bainhira direitu vetu nian elimina ona, rezolusaun ida hosi Konsellu Seguransa ONU nian kona-ba matéria sira funu no dame nian tenke hetan aprovasaun hosi maioria ida dois terços (2/3) hosi votu sira favorável hosi membru sira ne’ebé prezente.

Bainhira hetan ona aprovasaun hosi Konsellu Seguransa ONU nian, rezolusaun ne’e sei tranzita kedas ba Asembleia-Jeral, iha-ne’ebé sei submete ba votasaun iha prazu másimu oras 24 nia laran, laiha posibilidade ba emenda sira.

Iha votasaun ida-idak nia rohan, Estadu-Membru sira ne’ebé vota “kontra” ka opta ba “abstensaun” sei dispoin minutu ida atu esplika sira-nia votu ida-idak.

Rezolusaun ne’ebé aprova ho maioria kualifikada dois terços (2/3), tantu iha Konsellu Seguransa ONU nian no iha Plenária Asembleia Jerál nian, sei vinkula Estadu-Membru hotuhotu, lahó exesaun.

Kompozisaun rejionál hosi membru naun-permanente sira hosi Konsellu Seguransa foun nian bele tuir distribuisaun ida-ne’e: Áfrika (maizumenus abitante biliaun 1): kadeira 7; Ázia/Oseánia (maizumenus abitante biliaun 4): kadeira 8; Europa (maizumenus abitante millaun 400): kadeira 3; Amérika sira (maizumenus abitante millaun 500): kadeira 4.

Estadu sira iha direitu soberanu atu define sira-nia polítika ekonómika no komersiál, hodi deside ho sé maka sira hakarak atu esporta, importa, investe ka koopera ekonomikamente.

Maibé, sira labele rekorre ba uzu forsa hodi impoin unilateralmente sira-nia vontade ba povu no nasaun sira seluk, no mós labele uza sansaun punitiva ho forma arbitrária ka halai sees husi enkuadramentu lejítimu direitu internasionál no Nasaun Unida nian.

Poténsia boot sira tenke asume responsabilidade ne’ebé aumenta iha promosaun diplomasia preventiva, iha mediasaun ba tensaun no konflitu sira, no buka solusaun ba problema sira ne’ebé grave liu ne’ebé maka Umanidade hasoru: ki’ak, hamlaha, inseguransa ai-han, falta bee-hemu, falta saneamentu báziku, moras sira ne’ebé bele prevene no dezigualdade sira-ne’ebé estrema.

Susar atu komprende oinsá mundu kontinua investe dolar biliaun sira iha armamentu no
destruisaun, enkuantu ema millaun resin moris nafatin lahó asesu ba servisu báziku adekuadu sira, no bainhira iha país industrializadu sira ne’ebé iha arma nukleár sira, sira-nia sidadaun millaun resin maka laiha uma (homeless), moris iha kondisaun sira-ne’ebé prekáriu tebes, neineik konsume sira iha pobreza estrema no epidemia droga maka’as.

Prioridade komunidade internasionál nian tenke garante kualidade edukasaun, fasilidade saúde, bee no saneamentu, ai-han, uma ne’ebé dignu no oportunidade ekonómika ba ema hotu-hotu no la’ós atu hamosu korrida armamentu globál ida no konfrontasaun jeopolítika.

Dezafiu sira ita-nia tempu nian husi dame ba seguransa ai-han, husi mudansa klimátika ba tusan, husi dezenvolvimentu umanu ba justisa ekonómika labele rezolve keta-ketak.

Sira ezije responsabilidade koletiva, korajen polítika no kultura kooperasaun internasionál
ne’ebé jenuína.

Futuru Umanidade nian sei depende ba ita-nia kapasidade koletiva atu substitui lójika konfrontasaun nian ho lójika kooperasaun, diálogu no respeitu ba malu.

Iha mundu ida ho ema liu biliaun ualu, interdependente no vulnerável ba dezafiu globál sira ne’ebé hanesan, dame para ona atu sai de’it aspirasaun morál ida—ida-ne’e sai ona nesesidade estratéjika ida ba sobrevivénsia komún Umanidade nian.

Timor-Leste, nu’udar Nasaun ne’ebé koñese kle’an valór dame nian, sei kontinua defende orden internasionál ida ne’ebé bazeia ba respeitu mútuo, ba dignidade umana no ba
kooperasaun entre Estadu sira, hodi kontribui, iha ninia kapasidade nia laran, ba kultura ida diálogu nian, rekonsiliasaun nian no konstrusaun solusaun pasífika nian.

Dame la’ós de’it auzénsia funu nian. Dame hanesan mós justisa, dezenvolvimentu umanu, solidariedade no esperansa ne’ebé fahe entre povu sira, tuir liña Deklarasaun kona-ba Fraternidade Umana ba Dame Mundiál no Konvivénsia Komún, ne’ebé asina iha Abu Dhabi, iha loron 4 fulan-fevereiru tinan 2019, hosi Sua Santidade Papa Francisco no hosi Grande Imam Al-Azhar nian, Ahmad Al-Tayyeb.

Ho espíritu ida-ne’e, Servisu Fraternidade Umana Prezidénsia nian promove ona ativamente divulgasaun valór sira-ne’e nian entre jerasaun foun sira, hodi fó kontinuidade ba apoiu ne’ebé presta ona ba lansamentu Sentru Fraternidade Umana nian iha Timor-Leste, iha tinan 2022, nune’e mós inkluzaun dokumentu ida-ne’e nian iha kurríkulu eskolár Ministériu Edukasaun nian, ne’ebé konkretiza iha tinan 2023.

Entre 2024 no abril 2026, inisiativa sira-ne’e atinje totál globál, eskola 87 no maizumenus estudante 4.000—inklui eskola 41 no estudante 1.325 iha 2024, eskola 38 no estudante 1.953 iha 2025, no eskola 8 no estudante 722 entre janeiru no abril 2026—kontribui ba formasaun kultura ida dame nian, toleránsia, fraternidade no konvivénsia armonioza entre ema hotu.

Integrasaun Tomak iha ASEAN

Timor-Leste nia adezaun tomak ba Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN), ne’ebé formaliza iha loron 26 fulan-outubru tinan 2025, iha Kuala Lumpur, konstitui marku sentrál ida hosi ita-nia istória resente no objetivu estratéjiku ida ne’ebé asumi dezde inísiu ha’u-nia mandatu prezidensiál.

Ho ninia entrada nu’udar Estadu-membru ba da-11, hahú faze foun ida integrasaun rejionál nian, ne’ebé marka ho kooperasaun boot liu, responsabilidade partillada no partisipasaun tomak iha dinámika Sudeste Aziátiku nian.

Hahú husi momentu ida-ne’e, Timor-Leste integra totalmente iha komunidade ekonómika no sosiokulturál ASEAN nian — bloku ida ne’ebé abranje ema besik millaun 700 no PIB kombinadu ida ho dolar triliun haat (4) hodi kompleta unidade jeográfika Sudeste Aziátiku nian.

Liu fali aktu diplomátiku ida, ida-ne’e mak afirmasaun klara ida kona-ba pertensa rejionál.

Nune’e, país ne’e konfirma vokasaun istórika no estratéjika ida: ida ne’ebé halo parte iha nia viziñansa aziátika, ho sira-ne’ebé nia fahe lasu kle’an istória, kultura no destinu nian.

Timor-Leste mós valoriza no hein atu kontribui ba aprofundamentu parseria sira entre ASEAN, CPLP, Fórum Illa Pasífiku no grupu g7+, organizasaun sira ne’ebé nia Estadu-membru fahe konviksaun, prinsípiu no espíritu solidariedade fraterna nian, hodi rekoñese mós importánsia atu hametin kooperasaun Súl-Súl nu’udar instrumentu ida ba promosaun ba dezenvolvimentu, ba estabilidade no ba prosperidade komún.

Integrasaun rejionál, hamutuk ho reforma interna sira-ne’ebé konsistente kontribui ba kreximentu aseleradu, liuhusi hadi’a kompetitividade, previzibilidade regulatória no integrasaun iha kadeia valór rejionál sira.

Esperiénsia husi país sira seluk iha rejiaun ne’e hatudu katak lukru sira-ne’ebé signifikativu liu la’ós automatikamente rezulta hosi abertura formál, maibé hosi kapasidade atu transforma kompromisu rejionál sira ba reforma nasionál konkreta.

Iha kontestu ida-ne’e, adezaun ba ASEAN aprezenta ba Timor-Leste oportunidade desiziva ida atu ankora siklu foun ida ba dezenvolvimentu ekonómiku nian, bazeia ba vetor fundamentál tolu: espansaun komérsiu rejionál, atrasaun investimentu produtivu sira no modernizasaun institusionál ne’ebé aliña ho padraun rejionál sira.

ASEAN oferese enkuadramentu, maibé impaktu sei depende ba kapasidade ezekusaun interna.

Governu durante ne’e reforsa mekanizmu koordenasaun inter-institusionál no preparasaun téknika, inklui reforsu formasaun diplomátika no kapasidade administrativa, atu nune’e bele asegura Timor-Leste nia integrasaun tomak iha ezijénsia organizasaun nian.

Entre dezafiu prinsipál sira destaka reforsu infraestrutura, kualifikasaun rekursu umanu, modernizasaun administrasaun públika, dijitalizasaun servisu sira (e-Government, e-Licensing e e-Payments), reforsu fasilitasaun komérsiu no efisiénsia fronteira nian (e-Borders, Balcão Único e comércio sem papel), harmonizasaun regulatória sira no previzibilidade ambiente
negósiu, fortalesimentu setór privadu no kadeia produtiva sira, no mós hadi’a koordenasaun entre instituisaun Estadu nian  fatór sira ne’ebé identifika hanesan determinante atu atinji adezaun ne’ebé tradús ba lukru ekonómiku reál, sustentável no aliñadu ho integrasaun rejionál.

Portu Baía Tibar nian konstitui ezemplu ida ho importánsia hosi reforma sira efisiénsia
operasionál nian, modernizasaun prosedimentu aduaneiru nian bele hamosu lukru imediatu iha kompetitividade, ho redusaun signifikativa iha tempu sira desalfandegamentu nian no
hadi’a previzibilidade lojístika, nune’e reforsa konfiansa hosi operadór ekonómiku sira no investidór sira.

Preparasaun ba Prezidénsia ASEAN Timor-Leste nian iha tinan 2029 asume relevánsia partikulár, ne’ebé reprezenta marku responsabilidade nasionál aas no teste ida ba kapasidade institusionál país nian.

Konsellu Nasionál ba Organizasaun Prezidénsia nian, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru mak koordena prosesu preparasaun ne’e.

Definisaun ba prioridade estratéjika sira husi prezidénsia ne’e mós hala’o hela, inklui
transformasaun dijitál, reforsu integrasaun ekonómika rejionál, promosaun moris-di’ak sidadaun sira-nian, ekonomia azúl no reziliénsia klimátika, ne’ebé aliña ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS).

Liu fali ezersísiu protokolár ida, preparasaun ne’e konstitui projetu nasionál mobilizadór ida, ne’ebé ezije koordenasaun, vizaun estratéjika no kapasidade operasionál atu garante katak Timor-Leste la’ós de’it partisipa iha ASEAN, maibé kontribui ativamente ba nia orientasaun iha futuru.

Ho liafuan badak, adezaun ba ASEAN reprezenta tantu rekoñesimentu ba dalan ida ne’ebé maka la’o ona no abertura ba etapa foun ida responsabilidade nian.

Ida-ne’e konfirma TimorLeste nia pertensa ba espasu naturál Sudeste Aziátiku nian no reforsa nia kapasidade ba partisipasaun tomak iha konstrusaun futuru rejionál.

Jornalista : Hortêncio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!