DILI, 22 Maiu 2026 (TATOLI) – Organizasaun Raes Hadomi Timor Oan (RHTO) fasilita ona programa kuda modo ho sistema hidropóniku ba ema ho defisiénsia (EhD) hodi diversifika ekonomia família.
Sistema hidropóniku mak métodu kultivu ai-horis la uza rai, maibe utiliza de’it solusaun nutritiva minerais ho dalan akuaozu. Téknika inovadora ne’e permite ai-horis sira buras iha ne’ebé nutriente sira fó diretamente ba ai-horis-nia abut. Prosesu ida-ne’e sinifika katak kuda ai-horis la utiliza rai.
“Kuda modo ho sistema hidropóniku mak métodu ida ba kuda ai-horis iha ne’ebé bee mistura de’it ho nutrisaun espesífiku. Sistema ida-ne’e uza bee ne’ebé sirkula hodi fó nutrisaun direta ba ai-horis nia abut,”Antonino Maubere hateten ba TATOLI iha Taibesi, Dili, Sesta ne’e.
Nia relata katak programa ne’e implementa ona iha munisípiu Vikeke, Baukau no Bobonaro: “Rezultadu ne’ebé hetan to’o agora konsidera diak.”
“Uma-kain hamutuk 34 mak sai ona benefisiáriu ba sistema kuda modo hidropóniku. Husi númeru ne’e, uma-kain 11 iha Baucau, Vikeke 11 no Bobonaro 12. Benefisiáriu hotu-hotu mak ema ho defisiénsia,” nia dehan.
Antonino subliña katak programa ne’e sei konsidera hanesan projetu pilotu ida, no iha planu atu habelar ba munisípiu hotu iha Timor-Leste.
Nia espera katak programa hidropóniku ne’e bele ajuda ema ho defisiénsia sira atu aprende kuda modo ho maneira ne’ebé efisiente no efetivu, atu bele uza ba konsumu família no mós faan produtu hodi sustenta ekonomia uma-kain.
Programa kuda modo ho sistema hidropóniku ne’e hetan apoiu finanseiru husi Governu Australia liu husi The Australian Department of Foreign Affairs and Trade (DFAT).
Journalista: Camilio de Sousa
Editór: Filomeno Martins





