OEKUSI, 19 Juñu 2026 (TATOLI) – Autoridade Inspesaun Fiskalizasaun Atividade Ekonomia Sanitária no Alimentár (AIFAESA), akompaña ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), sesta ohin, halo destruisaun ba sasán sira-ne’ebé liu prazu iha mota ponte Noefefan, suku Lifau, sub-rejiaun Pante Makasar iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA).
Atividade inspesaun no destruisaun ne’ebé hala’o husi AIFAESA bazeia ba Dekretu-Lei Nu. 23/2009 kona-ba Rejime Infraesun Hasoru Ekonomia no Saúde Alimentar), ne’ebé fó kompeténsia atu foti asaun hasoru produtu sira-ne’ebé bele tau sidadaun sira-nia saúde iha risku. Alende ne’e, bazeia ba Dekretu-Lei Nu. 31/2021 (Rejime Jurídiku Kontrolu Tabaku), fa’an no distribui tabaku ilisítu—ka produtu tabaku ne’ebé la tuir regulamentu.
Koordenadór AIFAESA destakadu Oekusi, Damiaun Meta, informa, destruisaun ne’e ba de’it sasán liu prazu, estragadu inklui tabaku ilisitu sira, ne’ebé prende husi operadór ekonómiku sira tantu área urbana no área rurál.
“Destruisaun ne’e ba pradutu sira-ne’ebé durante ne’e ita halo aprensaun iha loja no kioske sira hahú husi urbana to’o nível suku no aldeia, produtu balun espiradu, balun estragadu no balun tabaku ilisíta sira,” Koordenadór ne’e hateten ba jornalista sira iha ponte Noefefan, ohin.
Tuir dadus ne’ebé rekolla husi operasaun fiskalizasaun ne’ebé hala’o dezde fulan-Abríl to’o Juñu 2026 (Trimestre II), tuir nia, AIFAESA konsege foti produtu kontrabandu no kualidade ladi’ak hodi akumula totál item hamutuk 2.442.
Detalle mak:
| Kategoria Produtu | Totál Item | Proporasaun (%) |
| Tabaku Ilisitu (Sigaru) | 1.285 | 52,6% |
| Produtu Alimentár (Hahán/Hemu) | 1.086 | 44,5% |
| Produtu Naun-Alimentár (Kosmétiku/Ijene) | 71 | 2,9% |
| Totál Jerál | 2.442 | 100% |
Tanba ne’e parte AIFAESA, kontinua apela ba operadór ekonómiku sira iha Rejiaun Oekusi, katak tabaku ilisitu sira, lei bandu totál no bandu atu fa’an sasán liu prazu tanba afeta ba saúde komunidade, tanba ne’e husu ba operadór ekonómiku atu kumpre lei ne’ebé estabelese ona, no antes ne’e mós AIFAESA hala’o ona sensibilizasaun públiku, molok hala’o inspesaun públiku.
“Karik sira-ne’ebé lakohi kumpre, ita halo ona prensaun dalarua to’o tolu, aplika mós sansaun administrativa, no suspende provizória hodi kumpre, maibé agradese tanba iha trimestre daruak ne’e, laiha, tan ne’e husu nafatin atu kumpre,” nia fó hanoin.
Tuir kódigu sanitáriu internasionál, konsumu ba hahán ne’ebé liu ona prazu (expired) bele hamosu moras grave hanesan intoksikasaun alimentár (gastroenterite) tanba bakteria ladi’ak ne’ebé dezenvolve ona iha produtu laran. No mós, tabaku ilisitu dalaruma la teste kualidade laboratóriu nian, nune’e substánsia kímika iha laran bele fó risku boot ba fuan no pulmaun.
Martinho Bobo, nu’udar rezidente Suku Lifau, hafoin observa atividade destruisaun ne’e iha ponte Noefefan, rekomenda ba parte AIFAESA atu kontinua halo inspesaun ba área rurál sira, nune’e bele garante saúde ba ema hotu.
“Ohin ha’u rasik, sasán barak mak sunu mutuk, ha’u haree sasán barak hanesan sigaru, hahán kal’en sira mós barak, pasti ita-nia kios na’in-sira lakon, maibé ko’alia kona-ba saúde, tenke hao hanesan ne’e, tanba ami la eskola, dalaruma ita ba hola mai han de’it, padahal sasán sira-ne’e liu ona prazu, ne’ebé ha’u husu tenke halo nafatin to’o área rurál sira, tanba barak mak faan sasán la tuir Governu nia hakarak, hanesan lei sira, ida-ne’e mak ami-nia rekomendasaun,” nia hateten.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





