DILI, 07 Jullu 2026 (TATOLI) – Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, hateten Igreja Katólika no povu Timor-Leste lakon aman espirituál ida, nai-lulik no ema ne’ebé iha fuan boot hodi hadomi ema hotu, iha misa requiem ba Padre João Felgueiras ne’ebé hala’o iha Igreja Katedrál Dili, ohin.
Misa ne’e marka prezensa husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, membru Governu, dirijente instituisaun Estadu, eis-Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, relijiozu sira no sarani sira ne’ebé fó omenajen ikus ba misionáriu jezuita ne’e.
Iha omília, arsebispu hateten Igreja Timor-Leste ohin lutu tanba lakon “na’i-lulik santu ida”, aman domin na’in no ema ida ne’ebé fuan boot tebes hodi hadomi ema no ba kreda Timór.
“Ohin manu-aman kokorek subar, bibi-atan di’ak la’o husik ami nobon, husik Timór sa’e ba leten aas, horik fatin rohan-la’ek, husik hela tadan sira iha ami-nia fatuk murak no duut-matan sira, ita-nia liafuan sira sai roman ba timoroan no bei-oan sira, klamar santa la’o bá ho damen, bá hasoru Na’i santu hotu”, arsebispu dehan.

Don Virgílio mós hateten katak dadolin ne’ebé fó ba Padre João tuir dehan dadolin ida-ne’e mai husi fuan Timór nian, lisan di’ak bei-ala sira husik hela. “Hanorin ita katak molok ita husik ema katuas ida ne’ebé ita hadomi, ita husik nia ho dadolin husi fuan lun turu, maibé mós nakonu gratidaun ba Maromak tanba haraik ona mai ita prezensa naruk husi ita-nia murak ‘Padre João Felgueiras, SJ’”.
Nia dehan Padre João Felgueiras la’o daudaun iha horik fatin ikus iha reinu lalehan, lírika husi dadolin ida-ne’e iha relasaun ho espresaun iha evanjellu São João nian ne’ebé ko’alia kona-ba Jezús nia domin ba ema sira hodi dehan “Nia hadomi imi sira ne’ebé iha mundu. Nia hadomi sira to’o rohan”.
Tuir Don Virgílio, Padre Felgueiras mai Timór iha tinan 1971 no la konsidera rai ida-ne’e nu’udar fatin pasajen ida ba nia misaun, nu’udar misionáriu Jezuita, nia hili atu hela nafatin, serbí no dedika nia moris tomak ba povu Timor-Leste.
Nia hili atu halo timoroan sira sai nu’udar ninia emar sira ne’ebé nia hadomi, tau-matan no hanorin, nia hadomi duni to’o rohan, husik hela tadan santidade nian, prega metin iha ema Timór no Maromak nia bensaun hasulin ona liuhusi nia mai iha rai ne’e.

Arsebispu dehan Padre João husik hela legadu ida ne’ebé metin, legadu servisu no evanjelizasaun ne’ebé inspira husi espiritualidade Santo Inácio de Loyola, ne’ebé sai matadalan ba ninia moris relijozu tomak.
Don Virgílio dehan amu Felgueiras hanoin filafali orasaun Santo Inácio de Loyola nian ne’ebé nia repete beibeik durante nia moris hodi entrega nia liberdade, manorin, matenek, no hakarak tomak ba Maromak.
Kardeál apela timoroan sira hodi kontinua hamoris nia legadu espiritál, nia misionáriu no santidade ninian, no buka halo tuir nafatin nia lia hanorin, halo nia liafuan murak sira manas nafatin iha timoroan nia fuan.
“Ita reja atu nia jelu misionáriu nian kontinua inspira kreda Timór, sarani sira, relijiozu no relijioza, líder sira rai Timór ninian. Nia mate atu husik fini evanjellu nian moris, buras iha rai ida-ne’e”, dehan.
Superiór Maiór Rejiaun Independente Timor-Leste, reprezenta Kompañia de Jesus, Padre Eric Jhon, hateten família Jezuita hamutuk ho Sentru Juveníl lakon ho Padre João Felgueiras nia mate, maibe durante períodu presta omenajen ho ema lubun boot reja, hatudu katak la’ós Jezuita de’it mak lakon, maibé nasaun tomak.

“Maibé, loron hirak ne’e ami sente manán boot ho esperiénsia, riku tebetebes, ho testemuña husi konta istória ne’ebé ami rona kona-ba padre João nia laran-di’ak, fiar-metin, belun ba ema ki’ak sira, edukadór, lutadór ba ukun-an rai Timór ninian”, dehan.
Tuir nia, ho padre João nia moris naruk nu’udar misionáriu iha Timór, nia halo knaar hodi sai buat hotu ba ema hotu, la hili ema hodi konsola, akompaña ou transforma vida.
Bispu Dioseze Baukau, Don Leandro Maria Alves, hateten Pe. João Felgueiras dedika nia an tomak ba povu no igreja, ba nasaun Timor-Leste. “Agradese ba Maromak tanba amu nia prezensa nu’udar grasa boot Maromak nian ida ne’ebé haraik mai igreja no nasaun Timor-Leste”.
“Amu João nu’udar ita hotu nia aman espirituál, ema hotu koñese amu bainhira ita hasoru buat primeiru ne’ebé nia ko’alia mai ita mak Maromak nia domin. Nia sempre dehan Maromak hadomi tebetebes ita, nia husu atu ita hotu reza hodi kria relasaun ho Maromak, nia lori ema hotu atu hakbesik-an ba Na’i Maromak”, dehan.
Nia dehan amu João mós haree nu’udar aman ba edukasaun ninian, la’ós de’it edukasaun formal, maibé edukasaun tomak. Nia liafuan sira, hahalok, halo ema bele aprende buat barak. Nia hakarak atu timoroan sira hetan edukasaun, nia buka maneira oioin atu tulun timoroan barak hetan matenek.
“Tan nia hatene katak só edukasaun maka ita bele dezenvolve ita-nia rain. Nia mós sempre ko’alia mai ita atu hadomi malu. Nia dehan Maromak hadomi imi tan ne’e imi mós buka atu hadomi malu. Nia ema ida haraik-an tebetebes, simples, nia nunka buka atu mosu iha oin, nia hala’o nia knaar sira iha nonook nia-laran iha orasaun, buat hotu ne’ebé nia halo ne’e ba Maromak nia Gloria”, konklui.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




