DILI,10 Jullu 2026 (TATOLI) — Fundu Nasaun Unida nian ba Labarik sira (UNICEF, sigla portugés) apoia Ministériu Saúde (MS) ho ekipamentu jestaun lixu médiku hamutuk neen hodi distribui ba Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) no Ospitál Referál Baucau, Maubisse, Suai, Maliana no Oekusi.
Ekipamentu sira ne’e finansia husi Governu Kanadá ho valór besik rihun $800.
Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Patrizia DiGiovanni, apresia Ministériu Saúde ba parseria forte iha reforsu kualidade servisu esensiál saúde sira ne’ebé asesivél ba populasaun jerál, inklui ema sira vulnerável no komunidade sira ne’ebé iha área difisil atu hetan asesu.
“Ami agradese ba Hospitál Nasionál Guido Valadares no ospitál rejionál no referénsia sira hotu ba kolaborasaun hodi garantia istalasaun ekipamentu ne’ebé amigavél ba klima instaladu iha ospitál referál lima no ospitál nasionál,” Patrizia DiGiovanni dehan bainhira partisipa iha serimónia entrega ekipamentu iha HNGV, ohin.

Tuir nia, mákina hirak-ne’e fornese dalan ida-ne’ebé seguru no amigavel ba ambiente atu trata lixu saúde infetiva. Sira sei ajuda hamenus risku ba pesoál saúde sira, pasiente sira, ema ne’ebé halo lixu, no komunidade sira ne’ebé besik.
Alémde ida ne’e, kontribui mós ba hamenus ahi-suar karbonu no suporta inisiativa ambiente matak. Ho ekipamentu hirak-ne’e, UNICEF fornese pakote kompletu ida, inklui instalasaun, komisaun, no formasaun ba funsionáriu sira ne’ebé sei mantein opera.
“UNICEF mós sei fó apoiu ba manutensaun iha tinan rua oin mai, atu tulun harii kapasidade lokál no mantein ekipamentu sira-ne’e funsiona ho seguru no efisiente, tanba ne’e ami husu ba tékniku Ministériu Saúde atu uza oportunidade aprendizajen ba sustentabilidade ekipamentu sira-nian,”dirijente haktuir.
Nune’e mós, UNICEF fó apoiu ba reabilitasaun armazenamentu lixu kuidadu saúde nian iha ospitál referál lima hanesan parte importante ida husi sistema jestaun lixu.
Iha fatin hanesan, Diretór Jerál Servisu Ospitálar iha MS, Ramundo dos Santos, konsidera katak UNICEF entrega ekipamentu sira ne’e hanesna marka pasu importante ida, atu hadi’a sistema saúde iha Timor-Leste.
“Ha’u hakarak hato’o agradese ba UNICEF no parseiru sira hotu, tanba sira nia apoiu tékniku no finaseiru ba Ministériu Saúde. Alinde ida ne’e atu hato’o mós apresiasaun ba HNGV ho nia estrutura tomak fasilita fatin ba ekipamentu ida ne’e hodi bele instala ho susesu atu ajuda ita hametin kualidade servisu saúde no proteje saúde povu Timor-Leste,” Ramundo dos Santos dehan.
Nia esplika katak ospitál no unidade saúde sira hotu-hotu prodúz lixu médiku kada loron, sé la jere ho di’ak bele lori risku ba traballadór, pasiente no jerente sira no mós komunidade sira ne’ebé mak besik iha ne’e.
“Ekipamentu hirak ne’e sei ajuda ospitál sira trata lixu médiku ho maneira ho seguru no hamenus transmisaun moras no proteje traballadór saúde sira, pasiente, komunidade no mós preserva ambiente,”nia haktuir.
Tanba ospitál no fasilidade saúde hotu-hotu iha Timor-Leste produz lixu saúde kada loron, kada oras, kada minutu no kada segundu tanba prosesu atendimentu saúde ne’ebé kontinua hala’o, atu responde ba dezafiu durante ne’e hasoru iha fasilidade saúde sira ne’ebé mak uza insineradór hodi sunu lixu saúde.
“Hamate mikrobiu, virus no bakteria sira, agora daudauk, Ministru Saúde, liuhusi Diretór Nasionál Ekipamentu Saúde no Departamentu Saúde Ambientál, ho apoiu husi UNICEF, ita hahú uza teknolojia foun hanaran Microwave (Steriwave) atu trata lixu saúde iha Timor-Leste,” nia akresenta.
Antes instala ekipamentu ne’e, MS halo tiha ona avaliasaun ba preparasaun no treinamentu ba operadór sira. Teknolojia Microwave ne’e konsidera iha vantajen boot liu husi servisu Ospitalár, Diretór Nasionál Ekipamentu Saúde no Departamentu Saúde Ambientál, bo’ot liu kompara ho Insineradór Tradisionál.
“Durante ne’e iha fasilidade saúde ita uza insineradór, ne’ebe-ke uza ahi hodi hamate mikrobiu, virus no bakteria ba iha lixu sira ne’ebe fasilidade saúde prodús. Iha fasilidade modernu ne’ebé apoiu husi ita ninia parseiru dezenvolvimentu UNICEF, halo tiha avalisaun preparasaun no mós mos treinamentu hodi instala Microwave ka Steriwave hodi maneza lixu saúde nian, ne’ebe kompara ho insneradór ninia vantajen boot teb-tebes,”nia relata.
Mekanizmu Microwave halo evaporasaun no uza kalór atu hamate mikrobiu, bakteria no virus iha lixu saúde. Tanba prosesu ne’e la uza ahi atu sunu lixu, nia la produz suar ne’ebé bele hamosu poluisaun ba anin no la prejudika ba komunidade, profisionál saúde, pasiente ho sira nia família.
“Projetu ida ne’e hetan apoiu finanseiru hamutuk besik $800 mil, hodi sosa ekipamentu ba Hospitál Nasionál Guido Valadares no ospitál referál lima seluk, tanba me ita agradese ba parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebe fó apoiu ba inisiativa ida ne’e,”nia informa.
Tanba ne’e, nia husu ba Diretór Ezekutivu ospitál referál sira atu tau matan ba uzu no manutensaun ekipamentu sira, halo kontaktu regulár ho diresaun relevante bainhira presiza atu garante mákina sira nafatin funsiona ho diak.
“Ekipamentu ne’e iha tipu rua. Makina ne’ebe instala iha HNGV iha kapasidade atu trata to’o kilograma 40 ba kada prosesu, enkuantu makina sira ne’ebe instala iha ospitál referál sira iha kapasidade menus, besik metade husi kapasidade HNGV nian. Tanba ne’e, ita espera kolaborasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira sei kontínua iha futuru atu fortalese sistema jestaun lixu saúde no esplora oportunidade seluk atu hasa’e kualidade servisu saúde iha rai laran,” dirijente afirma.
Notísia relevante: SSMD orienta tékniku pesoál saúde atu labele soe lixu médiku arbiru de’it
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




