DILI, 13 Jullu 2026 (TATOLI) – Organizasaun interngovermentál ne’ebé halibur nasaun 20 ne’ebé afetadu husi frajilidade no konflitu (g7+), Segunda ne’e, haruka Misaun Observasaun Eleitorál (MOE) hodi akompaña eleisaun prezidensiál iha São Tomé e Príncipe ne’ebé sei hala’o iha loron 19 Jullu.
La’os de’it g7+, iha eleisaun prezidensiál ne’e sei observa mós husi organizasaun internasionál sira seluk, hanesan, Uniaun Afrikana, Uniaun Europeia, International Organization of Francophonie (IOF) no Komunidade País Ko’alia Lian Portugés (CPLP, sigla iha portugés).
g7+ haruka misaun ne’e hodi responde ba konvite ofisiál ne’ebé diriji husi Komisaun Nasionál Eleitorál (CEN, sigla iha portugés) São Tomé e Príncipe ba Sekretáriu-Jerál, Hélder da Costa, tanba nasaun ne’e hakarak kontribui ba transparénsia, kredibilidade, no integridade iha prosesu eleitorál.
Iha dokumentu ne’e, CEN destaka katak observasaun internasionál ba eleisaun maka instrumentu xave ida hodi hametin transparénsia, kredibilidade no konfiansa iha prosesu demokrátiku.
Misaun ne’e sei lidera hosi Komisáriu husi Komisaun Nasionál Eleisaun Libéria, Floyd Oxley Sayor, ne’ebé sei halo viajen diretamente hosi Libéria ba São Tomé e Príncipe. Delegasaun ne’e inklui mós Diretór Operasionál g7+, Felix Piedade, no Diretór-Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál Timor-Leste, Elvino Fernandes Moniz, no sira nain-rua sai husi Dili ohin. Ofisiál Protokolu no Parseiru sira ba Sekretariadu g7+, Elísio Monteiro Valadares, sei hamutuk ho misaun iha Portugál molok grupu ne’e halo viajen hamutuk ba São Tomé e Príncipe.
Tuir kalendáriu misaun nian, iha loron dahuluk atividade nian, observadór sira sei halo enkontru kortejia ho Prezidente CEN, Jeudiger Nascimento ho objetivo atu buka hatene kona-ba preparasaun ba eleisaun, inklui enkuadramentu legál, edukasaun votante, mekanizmu rezolusaun disputa, no aspetu tékniku sira seluk iha prosesu eleitorál ne’e.
Ajenda inklui mós enkontru kortezia ho organizasaun sosiedade sivíl, instituisaun seguransa, líder relijiozu, organizasaun naun-governamentál, Ministru Finansa no Ministru Negósiu Estranjeiru, no mós halo observasaun ba kandidatu prezidensiál sira nia kampaña.
Molok loron eleisaun, delegasaun sira sei partisipa iha sesaun informativa introdutória kona-ba metodologia observasaun, oinsá atu observa meza votu, utilizasaun lista verifikasaun no elaborasaun relatóriu preliminár.
Alende ne’e sei halo apresentasaun kona-ba objetivu misaun nian, kódigu conduta no protokolu seguransa no mós buka hatene kona-ba vizaun jerál, panorama polítika, no kuadru eleitorál São Tomé e Príncipe nian.
Iha loron eleisaun, 19 Jullu, observadór sira sei fahe ba equipa rua hodi akompaña abertura sentru votasaun, prosesu votasaun, enseramentu votasaun (urna), no kontajen votu iha fatin oioin.
Hafoin eleisaun, ekipa sei halibur halibur dadus ne’ebé rekolla iha terenu hodi elabora relatóriu preliminár, ne’ebé sei aprezenta ba CEN molok fó sai ba públiku. Programa ne’e inklui mós preparasaun relatóriu finál ida ne’ebé kontein rekomendasaun sira ho objetivu atu hametin kredibilidade no integridade prosesu eleitorál sira iha futuru.
Misaun sei konklui iha loron 24 fulan-jullu ho delegasaun sei fila ba ida-idak nia nasaun, hafoin remata atividade sira ne’ebé envolve observasaun no avaliasaun ba prosesu eleitorál no aprezentasaun hosi deskobrimentu sira.
Kandidatu na’in neen maka kompete iha eleisaun prezidensiál São Tomé e Príncipe nian. Konkore ba kargu ne’e maka Prezidente atuál, Carlos Vila Nova, (ne’ebé buka re-eleisaun); eis-Primeiru-Ministru, Jorge Bom Jesus; polítiku no emprezáriu Domingos Monteiro; Nito D’Abreu, líder parlamentár partidu Asaun Demokrátika Independente (ADI); no jurista nain-rua, Miques João Bonfim no Eugénio Tiny.
Tuir dadus finál hosi CEN, votante 142,191 maka rejistadu, husi númeru ne’e, eleitór nain-121,670 hela iha São Tomé e Príncipe, no 20,521 iha diáspora. Votasaun sei hala’o iha sentru votasaun hamutuk 359: 287 iha São Tomé e Príncipe, 47 iha Europa, no 25 iha nasaun afrikanu sira.
Harii iha tinan 2010 iha Dili, g7+ nu’udar organizasaun intergovernamentál ida ne’ebé halibur nasaun 20 ne’ebé afetadu hosi konflitu no frajilidade, ho misaun atu promove pás, estabilidade, no hametin instituisaun Estadu-Membru sira nian.
Organizasaun ne’e foka nia atividade iha área prioridade tolu: advokasia internasionál ba harii dame no harii Estadu; kooperasaun ‘fragilidade-ba-fragilidade’ liu husi fahe esperiénsia entre nasaun membru sira; no fortalesimentu institusionál.
Sekretaria Jerál nia sede iha Díli no mantein mós eskritóriu iha Lisboa (inaugura iha 2017) no Nova Iorke (loke iha Setembru 2024).
Observasaun eleisaun maka inisiativa kooperasaun xave ida hosi g7+. Misaun dahuluk akontese iha tinan 2014, bainhira organizasaun ne’e fasilita Timor-Leste nia apoiu ba prosesu eleitorál Guiné-Bissau nian, espesifikamente kona-ba rejistu eleitorál no organizasaun eleitorál.
Iha Marsu 2017, g7+ hala’o misaun observasaun ba eleisaun prezidensiál iha Komoro, ne’ebé envolve peritu eleitorál sira husi nasaun membru sira. Inisiativa ida-ne’e institusionaliza iha Marsu 2023 durante enkontru ida iha Freetown, Sierra Leoa, ofisialmente sai parte ida hosi programa sira organizasaun nian ne’ebé ho objetivu atu promove eleisaun sira ne’ebé livre, justu, pasífiku no transparente.
Hahú hosi ne’ebá, g7+ observa ona eleisaun parlamentár sira iha Timor-Leste (21 Maiu 2023) no Guiné-Bissau (4 Juñu 2023, no 23 Novembru 2025), no mós eleisaun jerál sira iha Serra Leoa (24 Juñu 2023), Libéria (Outubru 2023), no Illa Salomão (17 Abril 2024). Misaun ne’ebé agora haruka ba São Tomé e Príncipe reprezenta organizasaun nia asaun ikus hodi promove integridade eleitorál, transferénsia pasífika podér nian, no hametin demokrasia iha nia Estadu-Membru sira.
São Tomé e Prínsipe nu’udar nasaun membru g7+ nian nebe’e mak nu’udar mos nasaun ne’ebé forma husi illas iha Áfrika Sentrál ne’ebé besik ba iha liña Ekuador nian no Golfo Guiné. Nasaun ne’e forma husi illa rua mak São Tomé no Prínsipe.
São Tomé ne’e forma ovál no nia luan liu Prínsipe. Sidade mak São Tomé, no nasaun refere halo viziñu ho Gabon no Guiné Equatoriál iha kosta atlántika parte Áfrika Sentrál ninian.
Nasaun ne’e koloniza husi Portugal no proklama nia independénsia iha loron 12 Julu 1975. Ekonomikamente São Tomé e Príncipe depende ba iha setór agrikultura ho produtu sira seluk hanesan kakau, alende ida ne’e depende mós ba peska, turismu no ajudu husi rai liur.
Administrativamente sistema governasaun ne’ebé São Tomé e Príncipe implementa mak Semi-Prezidensiál, iha nebe’e Prezidente Repúblika hili direta husi sidadaun sira nune’e mos assembleia geral (Parlamentu). Iha mos separasaun poder Prezidente Repúblika nia funsaun nu’udar Xefe Estadu no Primeiru-Ministru nu’udar Xefe Governu. Durasaun ba Presidente da Republika ho Parlamentu Nasional ne maximu tinan lima.
São Tomé e Príncipe nia Populasaun hamutuk millaun 244,994 no portugés nu’udar lian ofisiál.
Jornalista: Afonso do Rosário
Editora: Isaura Lemos de Deus




