iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

Timor-Leste no Austrália halo diálogu bilaterál reforsa kooperasaun dezenvolvimentu

Timor-Leste no Austrália halo diálogu bilaterál reforsa kooperasaun dezenvolvimentu

Bandeira Timor-Leste no Austrália. Imajen/Espesiál

DILI, 04 agostu 2022 (TATOLI)–Governu Timor-Leste no Governu Austrália halo diálogu bilaterál hodi refleta kooperasaun ba dezenvolvimentu ne’ebé estabelese ona iha tempu naruk no prioridade konjuntu ba futuru.

“Austrália no Timor-Leste nia kooperasaun ba dezenvolvimentu ne’e ampla no profunda tebes,” Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes hateten iha Ministériu Finansa, Aitarak-laran, kinta ne’e.

Governante ne’e konsidera, kooperasaun ne’e nu’udar parte importante ida iha relasaun bilaterál entre país rua.

“Ami serbisu hamutuk iha área no ministériu oioin, hahú hosi programa dezenvolvimentu komunitária iha baze to’o reforma polítika. Durante COVID-19, ami-nia parseria ne’ebé estabelese ona durante tempu naruk permite ami hodi serbisu hamutuk hodi implementa Timor-Leste nia resposta ba COVID-19, fornese vasina tokon ida resin ne’ebé finansia hosi Governu Austrália,” nia akresenta.

Notísia relevante: Timor-Leste no Austrália sei selebra akordu subsidiáriu millaun $25

Iha tinan fiskál Austrália 2022-2023, orsamentu asisténsia dezenvolvimentu hosi Austrália ba Timor-Leste hamutuk millaun AU$105,7 (aproximadamente millaun $73).

Ministru Finansa no Embaixadór utiliza oportunidade ne’e hodi asina akordu subsidiáriu ba PROSIVU.

PROSIVU nu’udar apoiu Austrália ho montante millaun AU$60 (aproximadente millaun $40) programa governasaun ho Timor-Leste, foka iha fornesimentu péritu sira mai Governu Timor-Leste iha área jestaun finansa públika, dezenvolvimentu ekonómiku no reforma administrasaun públika, ne’ebé hanesan kontinuasaun hosi koperasaun ne’ebé ho tinan naruk ona liuhosi Austrália ninia programa governasaun ba dezenvolvimentu.

“Programa parseria ba prosperidade inkluzivu, PROSIVU, lori esperansa, motivasaun no kompromisu foun hosi ami-nia parseirus dezenvolvimentu hodi hadi’a dezempeñu ami-nia servisu públiku ne’ebé sei fó impaktu profunda ba populasaun sira-nia moris,” nia akresenta.

Aleinde ne’e, Ministériu Finansa prontu atu simu apoiu sira hodi hametin liután reforma jestaun finansa públika, espesialmente serbisu besik liután ho diresaun sira ne’ebé mak envolve iha planeamentu no orsamentasaun, tributária no aduaneira atu nune’e ministériu bele ezerse nia funsaun tuir mandatu.

Iha biban hanesan, Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Bill Costello, iha esperansa programa PROSIVU sei kontinua apoiu planu rekuperasaun ekonómiku tinan 2020.

“Iha ita-nia diálogu dezenvolvimentu bilaterál, Austrália ho Timor-Leste diskute ami-nia asisténsia ne’ebé luan. Nune’e mós dezafiu no oportunidade emerjente sira, ne’ebé inklui mós oinsá atu fornese serbisu ne’ebé kualidade no asesível ba timor-oan nune’e mós programa Austrália nian ne’ebá aliña ho Grande Opsaun Planu iha prioridade enkuadramentu Governu nian,” nia dehan.

Diplomata ne’e subliña, liuhosi relasaun ne’ebé forti bele mós ajuda serbisu hamutuk iha área foun sira inklui Austrália nia suporta iha área foun sira ba transformasaun infrastrutura hanesan reabilitasaun Aeroportu Nicolau Lobato, ho apoiu hosi Japaun, Banku Dezenvolvimentu Aziátiku no International Finance Cooperation, inklui kabu submariñu Timor-Leste, ne’ebé projetu hirak nee sei fornese benefísiu ekonómiku reál ba Timor-Leste.

“Ami mós orgullu ho ami-nia serbisu hamutuk ba Governu nia prioridade sira hanesan Governu nia pagamentu foun ba inan isin-rua no labarik liuhosi Bolsa da Mãe jerasaun foun, ne’ebé ami espera atu hadi’a kualidade moris no rezultadu hadi’a nutirisaun ba inan isin rua no labarik,” nia realsa.

Iha nível ekonomia globál, Austrália apresia sai hanesan nasaun ne’ebé asina protokolu bilaterál ho Timor-Leste nu’udar parte ida hosi Timor-Leste nia aplikasaun atu adere ba Organizasaun Mundiál Komérsiu.

Aleinde PROSIVU, Timor-Leste no Austrália kontente hodi tama iha faze foun programa Nabilan (hapara violénsia kontra feto no labarik), TOMAK (Agrikultura) inklui programa bolsa estudu Austrália.

Iha tinan hirak tuir mai, Timor-Leste no Austrália sei serbisu besik liután hodi asegura prioridade dezenvolvimentu ne’ebé aliña no kontinua nafatin kooperasaun foka ba fornesimentu rezultadu dezenvolvimentu  forte ba timor-oan sira.

Jornalista   : Antónia Gusmão

Editora        : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!