iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL

Kardeál Virgílio: “Ksolok ne’e la’ós ba ha’u maibé ba igreja no povu TL”

Kardeál Virgílio: “Ksolok ne’e la’ós ba ha’u maibé ba igreja no povu TL”

Eminénsia Reverendísima Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB. Imajen/Espesiál.

DILI, 28 agostu 2022 (TATOLI)—Eminénsia Reverendísima Kardeál Virgílio do Carmo da Silva, konsidera kargu foun sai kardeál nu’udar solok foun ba istória igreja katólika Timor-Leste no sarani tomak, hafoin Timor-Leste selebra tinan 500 ezisténsia doutrina katólika nian iha Timor-Leste.

Notísia Relevante: Papa Fransisco husu Kardeál foun sai roman ba sarani tomak Maromak nian

“Ohin momentu ksolok ida ne’e la’ós ba ha’u de’it, maibé ksolok ba igreja no povu Timor-Leste,” refere komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairu Pite, Dili, domingu ne’e.

Eminénsia Kardeál Reverendísima Virgílio hateten, agradese ba Maromak ba solok boot ne’ebé  Nai Maromak  haraik ba uma kreda no ba povu Timor, tanba kardeál ne’e orgullu id aba povu Timor-Leste tomak.

“Mai ita agradese ba Maromak ba solok boot ne’ebé  Nai Maromak haraik ba uma kreda no ba povu Timor tanba kardeál ida-ne’e orgullu ida ba povu Timor-Leste nian tomak. Ne’eduni mai ita haksolok nafatin ba Nai Maromak ninia bolu no hodi hala’o ita hotu nia kna’ar nu’udar sarani ida di’ak,” Eminénsia Kardeál Don Virgílio hateten.

Xanana husu povu agradese ba Maromak

Iha fatin hanesan, Enviadu Espesiál Extraordináriu Prezidente Repúlika, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o parabéns no husu povu tomak atu agradese ba Nai Maromak no Papa Francisco ne’ebé nunka haluha hodi hili timoroan ida sai kardeál foun ba rai doben Timor-Leste.

“Ita hotu kontente atu bele partisipa iha serimónia ida simples tebes, ohin ita rona Amu Papa dehan ba kardeál foun sira hodi hatudu ba mundu katak ita hotu nia fé (fiar) sei iha no ita hotu hanoin mensajen Papa katak fraternidade umana ne’e tenke iha kardeál sira idak-idak hodi motiva joven sira atu harii kultura diálogu, kooperasaun no kultura armonia hodi joven sira bele halibur malu halo buat di’ak ba nia rain no ba ema seluk hodi kria pás no estabilidade,” Xanana hateten

Reprezentante Madre Kongregasaun SSpS, Joana Soares no Madre Kongregasaun Franciscana iha Itália, Ana Paula Soares Correia ne’ebé reprezenta komunidade Timoroan sira-ne’ebé partisipa serimónia konsistóriu ordinariu públiku ne’e sente orgullu tanba Timor-Leste nasaun ki’ik iha ona kardeál rasik.

”Parabéns, ita hotu agradese tebes, depois tinan 500 liu ita hotu hetan kardeál ida. Mezmu ita foin mak ukun aan tinan 20 liu maibé ho grasa Maromak nian ita simu ita-nia kardeál foun Don Virgillio,” Madre Joana agradese.

Nune’e mós Madre Ines hato’o parabéns ba sarani katólika Timor-Leste iha ona Kardeál foun ne’ebé halo servisu di’ak liután haklaken Maromak nia evanjellu ba sarani sira tomak.

“Ami kontente tebes, tanba ita bele partisipa ita-nia Bispu Don Virgilio sai kardeál reprezenta rai Timor-Leste hodi haklaken dame ba mundu tuir Maromak nia hanorin,” nia hateten.

Iha parte seluk, Frater Sebastiaon dos Santos Monteiro, sente orgullu tebes tanba Papa Francisco hili komunidade Don Bosco Timor-Leste nia bibi atan di’ak ida atu servi no haklaken Maromak nia hanoin di’ak ba ema tomak.

Sentimentu kontente hanesan hato’o mós hosi Komunidade Timoroan iha Itália, Ghaul Robberto, agradese no hato’o parabéns ba kaerdeál Don Virgillio no ba povu no rai lulik Timor-Leste bele hetan kaerdeál foun ida -ne’ebé simu investidura hamutuk ho kardeál nasaun 20.

“Ita agradese ba grasa hosi Maromak no ita-nia rai-lulik hodi hili ita-nia kaerdeál hodi tau matan nafatin ba ita-nia rain Timor-Leste,” nia orgullu.

Entretantu, hafoin simu investidura, kardeál foun sira hosi nasaun 20 inklui Timor-Leste hetan oportunidade hodi kumprimenta sarani kada nasaun ne’ebé partisipa iha serimónia ne’e.

Hosi Timor-Leste nian, sarani atus resik hamarik formatura lori baindeira RDTL hodi hananu Inu nasionál “Patria-Patria” no hakilar slogan rezistensia “Viva-Viva Timor-Leste” hamutuk ho Lider Istóriku, Kay Rala Xanana Gusmão hodi formatura ba kumprimenta Kadeál Don Virgilio.

Biografia Kardeal Virgílio do Carmo da Silva, SDB

Kardeál Virgílio moris iha loron 27 novembru 1967, iha Venilale, Timor-Leste. Kardeál hahú estudu dahuluk iha Eskola Primária to’o Sekundária iha Eskola Salasiana iha Fatumaca, Gariuai, Baucau.

Hafoin ramata eskola, nia kontinua formasaun iha kongregasaun Salesiana no halo ninia profisaun dahuluk iha loron 31 maiu 1990 iha Komunidade Salesiana Fatumaca, Gariaui, Baucau.

Depoizde halo ninia profisaun dahuluk, Kardeál Virgílio hala’o ninia estudu filozófiku no teolójiku iha Manila, Filipina. Durante estudu iha Filipina, nia halo ninia profisaun perpétua iha loron 19 marsu 1997.

Nia simu ordenasaun prezbiterál iha loron 08 dezembru 1998 iha Santuário Nacional de Maria Auxiliadora dos Cristãos Parañaque, Filipina, depoizde ramata ninia estudu teolójiku nian iha Don Bosco School of Theology (BDST) ne’ebé uluk hanaran Don Bosco Center of Studies (DBCS).

Husi tinan 1999-2002, nia tau matan ba aspirante sira iha Fatumaca. Hafoin muda ba Venilale hodi tau matan ba pre-sspirante sira-nian ho hala’o mós kna’ar nu’udar administradór komunidade nian. Hosi 2005-2007, Virgílio kontinua fila-fali ninia estudu sira iha área Espiritualidade nian iha Universidade Pontifícia Salesiana (UPS), Roma. Fila-fali mai Timór, hosi tinan 2007-2014, nia hala’o ninia kna’ar iha Komunidade Salesiana Fatumaca nu’udar Mestre dos Noviços.

Hosi tinan 2009-2014, Kardeál dezignadu hala’o mós ninia knaar nu’udar Diretór Komunidade Salesiana Fatumaca. Iha tinan 2015, Reitór-Mór Salesianu sira-nian Don Ángel Fernández Artime, SDB hili Mons. Virgílio sai Provinsiál ba Vise-Provínsia ITM (Indonesia-Timor) nian.

Iha loron 30 janeiru 2016, Mons. Virgílio hetan nomeasaun hosi Papa Francisco hodi sai Bispu Dioseze Dili nian no iha Setembru 2019 foti nia sai Arsebispu dahuluk ba Arkedioseze Metropolitana Dili nian.

Hafoin, iha loron 29 Maiu 2022, iha konkluzaun Regina Coeli nian, Papa Francisco fó sai naran hirak-ne’ebé atu hola parte iha Koléjiu Kardeál sira-nian hamutuk na’in ruanulu-resin-ida no entre sira ida mak Kardial Virgílio do Carmo da Silva, SDB.

Papa Francisco hatudu ninia domin ba povu Timor no Sarani sira Kreda Timor-Leste nian hodi hili ita-nia Arsebispu ba to’o iha Koléjiu Kardeál sira-nian. Elevasaun ba Koléjiu Kardeál sira-nian ida-ne’e nu’udar prezente ida ba Kreda Timor-Leste no sarani Timoroan sira hotu.

Papa Francisco iha ninia konkluzaun ba nomeasaun ida-ne’e husu ba sarani tomak iha mundu atu reza ba kardeál foun sira-ne’e atu kolabora didi’ak ho nia, ne’ebé halao kna’ar nu’udar Bispo Roma nian no ulun Kreda Katólika, hodi tau matan ba Maromak nia povu iha mundu tomak.

Kardeál foun sira ne’ebé Papa Francisco sei nomea (Kardeál Eleitór Foun) tuir orden Kriasaun mak hanesan:

  1. D. Arthur Roche (Inglaterra), prefeito da Congregação para o Culto Divino e a Disciplina dos Sacramentos (Santa Sé)
  2. D. Lazzaro You Heung sik (Coreia do Sul), Prefeito da Congregação para o Clero (Santa Sé)
  3. D. Fernando Vérgez Alzaga (Espanha), Presidente da Comissão Pontifícia para o Estado da Cidade do Vaticano e presidente do Goveratorado do Estado da Cidade do Vaticano
  4. D. Jean-Marc Aveline (França), Arcebispo de Marselha
  5. D. Peter Okpaleke (Nigéria), bispo de Ekwulobia
  6. D. Leonardo Ulrich Steiner (Brasil), Arcebispo de Manaus
  7. D. Filipe Neri António Sebastião do Rosário Ferrão (Índia), Arcebispo de Goa e Damão
  8. D. Mons. Robert Walter McElroy (EUA), Bispo de San Diego
  9. D. Virgílio do Carmo da Silva (Timor-Leste), Arcebispo de Díli
  10. D. Óscar Cantoni (Itália), Bispo de Como
  11. D. Anthony Poola (Índia), Bispo de Hyderabad
  12. D. Paulo Cezar Costa (Brasil), Arcebispo de Brasília
  13. D. Richard Kuuia Baawobr (Gana), Bispo de Wa
  14. D. William Goh Seng Chye (Singapura), arcebispo de Singapura
  15. D. Adalberto Martínez Flores (Paraguai), Arcebispo de Assunção
  16. D. Giorgio Marengo (Itália), Prefeito Apostólico de Ulaanbaatar (Mongólia).

Kardeál sira-ne’ebé nia otas liu 80

  1. D. Jorge Enrique Jiménez Carvajal (Colômbia), Arcebispo Emérito de Cartagena
  2. 18. D. Lucas Van Looy (Bélgica), Arcebispo Emérito de Gent
  3. D. Mons. Arrigo Miglio (Itália),
  4. Arcebispo emérito de Cagliari Padre Gianfranco Ghirlanda, sj, (Itália),
  5. Professor de Teologia Mons. Fortunato Frezza (Itália), Cónego de São Pedro

Tuir dadus hosi Vátikanu katak, dadaun ne’e númeru kardeál iha tinan ida ne’e (27 de Agosto de 2022) Uma kreda universál iha kardeál hamutuk 229 husi númeru ne’e, 132 mak kardeál eleitores katak, kardeàl hirak ne’ebé iha voz ativa bainhira mosu eventu konklave ruma.

Nune’e mós dadus kardeál ba nasaun Europa ho totál 107 (husi númeru ne’e na’in-54 eleitores) Kardeál Amerikanu ho totál na’in-60 kardeál (husi númeru ne’e na’in-38 eleitores) Kardeál Asia ho totál na’in-30 (husi númeru ne’e, 20 eleitores) Kardeál Afrikanu ho totál 27 (husi númeru ne’e na’in-17 eleitores) Kardeal Oceânia hamutuk na’in-5 (husi númeru ne’e na’in- 3 eleitores).

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!