- Istória kona-ba estuda astronomia
Tempu uluk liu, ema primitivu sira, iha kuriozidade atu observa fenómena sira ne’ebé akontese hale’u sira, liu-liu kona-ba loro-matan nia halai, rai naroman, rai nakukun no fase fulan nian. Sira estuda ba mundu no fitun sira-nia halai bazeia ba de’it sira-nia haree ka observa ba lalehan, iha grupu fitun sira, tempu udan monu rai no tempu kolleta. Filozófu barak mak aprezenta sira-nia idea kona-ba sasán lalehan iha tempu ne’ebá, entre filozófu sira ne’e, ida mak filozófu Tales de Mileto (624-546 a.C.), ne’ebé konsidera katak mundu ne’e hanesan disku belar depois nakonu ho bee.
Maizumenus iha 350 a.C., Aristóteles dezenvolve teória ida no dehan katak mundu mak sai sentru ba universu no sasán lalehan sira seluk halai hale’u nia. Ideia ida ne’e bazea ba ninian observasaun ba mundu, ne’ebé mak mundu nunka halai maibé iha nia fatin de’it.
![]() |
Tuirmai, iha sekulu II d.C., sientista husi matemátika no astronomia, Claudio Ptolomeu reforsa pensamentu ida ne’e no nia elabora teória ida ne’ebé ho naran teória Geocêntrico. Teória geocêntrico ne’e dehan katak mundu fiksu iha sentru ba universu no sasán lalehan sira |
seluk inklui loro-matan mak halai hale’u ba mundu, ho ninia orbita ne’e sirkular no velosidade ne’ebé mak la hanesan. Estrutura ba sistema geocêntrico ne’e mak hanesan : fulan mak primeiru, tuirmai merkuriu, venus, loro-matan, marte, jupiter no saturnu hanesan figura iha leten. Maske sistema geocêntrico ida ne’e aseita liu ho tempu naruk ho sekulu 14 kedas, maibé iha evidénsia hatudu katak sistema ida ne’e, sei iha problema ne’ebé la konsege rezolve husi sientista Ptolomeu, ezemplu ba problema ida mak hanesan orbita ba planeta marte ninian la hanesan ho observasaun direta.
Iha sékulu XVI d.C. sientista ba astrónomia e matemátika husi polonês, Nicolau Copérnico (1473-1543), aprezenta teória ida ne’ebé mak ninian teória ne kontra teória modelu geocêntrico, ne’ebé ho naran modelo heliocêntrico. Iha ninian teória heliocêntrica afirma katak mundu no planeta sira seluk mak halai hale’u loro-matan ho orbita sirkular, hanesan hatudu iha figura kraik ne’e.
Sistema heliocêntrico ne’e mós iha tempu ne’ebá la aseita hanesan sientifikamente. Iha sékulu XVII, Galileu e Galilei reforsa teória heliocêntrica ida ne’e liuhusi utiliza teleskópiu atu observa kratera sira ba fulan ninian, faze sira ba planeta venus no hetan satélite naturál ba planeta jupiter mak hanesan : Io, Ganimedes, Calixto e Europa. Maske nune’e tuirmai, astrônomu ida husi alemaun ne’ebé ho naran Johannes Kepler utiliza dadus sira husi astrónomu sueco nian ho naran Tycho Brahe, ne’ebé kolleta ho tempu naruk durante tinan 20 nia laran, to’o ikus orbita sirkular troka ba orbita elíptika ne’ebé mak koñesidu ho lei Kepler sira. Tuirmai, sientista fízika husi Inglaterra, Sir Isaac Newton, ne’ebé autór ba lei gravidade, halo kompleta teória Kepler nian, liu-liu esplikasaun kona-ba orbita elíptika nia halai. Daudaun ne teória heliocêntrico ida ne’e, teória ne’ebé mak ema fiar iha mundu akadémiku. Depois tuirmai, kontribuisaun boot husi Copérnico, Galileu e Kepler, Isaac Newton (1642-1727) hodi elabora Lei Gravitasaun Universál, hodi halo esplikasaun kona-ba fenómenu gravidade nian no planeta sira-nia halai ne’ebé antes ne’e seidauk iha esplikasaun.
- Saida mak Sistema Solár?
Sistema Solár ne’e mak sasán sira ne’ebé hamutuk iha lalehan mak hanesan planeta sira, satélite naturál sira, asteroide, meteoroid no kometa sira ne’ebé mak sira ne halai hale’u loro-matan.
Iha sistema solár loro-matan mak okupa 99,8% husi massa totál no sasán sira seluk ekivalente de’it ho 0,2%. Loro-matan no sasán sira seluk iha sistema solár hola parte iha galaxia ida (grupu fitun sira), ne’ebé ho naran “Via-Láctea”.
- Mundu no mundu nia halai

Mundu ne planeta dala tolu ne’ebé hamutuk ho planeta prinsipál sira seluk ne’ebé besik loro-matan ho nia massa 5,976X1024 Kg, ne’ebé dala ruma ho naran Planeta Azul. Mundu ida ne’e úniku planeta iha sistema solár ne’ebé mak iha ai-horis no animál sira moris, tanba iha kondisaun tolu mak permite mak hanesan: iha mundu ne’e iha bee, iha anin no iha temperatura ne’ebé mak normál (ladun manas no ladun malirin). Iha mundu nian kulit ka leten (superfísie) ne, bee tasi mak okupa ho 71% no restu sira seluk okupa husi kontinente no illa sira.
- Movimentu rotasaun ba mundu nian
| Movimentu rotasaun ba mundu ne’e mak hanesan movimentu ida ne’ebé mundu halo ba nian rasik ka halai hale’u ba nia an rasik, ho durasaun ka périodu lolos mak 23h, 56m e 4s, ida ne’e signifika sei falta hela 3m e 56s mak halo kompleta 24h. loron-loron sei falta 3m e 56s no sura hamutuk to’o tinan ida ekivale loron 2 ou loron 3 ne’ebé mak implika ba fulan no halo diminuisaun ba loron iha fulan fevereiru ho de’it 28 loron. | Movimento Rotação do Planeta Terra |
Mundu halo movimentu rotasaun ho velosidade besik 1675 km/h, ne signifika katak horas ida mundu dulas nia an distánsia to’o kilometru 1675, maske mundu halai ho valór velosidade boot hanesan ne’e, maibé ita la sente tanba valór velosidade ne’e la muda (konstanta). Konsekuénsia ba movimentu rotasaun mak akontese loron no kalan troka malu.
- Movimentu translasaun ba mundu nian

Movimentu translasaun ba mundu nian mak movimentu ida ne’ebé mundu halo ka halai hale’u loro-matan. Mundu ne halai hale’u loro-matan ho durasaun ka périodu la’ós de’it ho loron 365, maibé iha mós 6 oras tan, tanba ne’e mak akontese tinan bissexto, iha tinan 4 , ida ne’e signifika katak tinan ida iha restu horas 6 no too tinan 4 ne’e ekivale loron ida (horas 24), ne’e mak implika ba fulan fevereiru akontese loron to’o 29 mas depois tinan 4. Ezemplu mak hanesan tinan 2020 iha fevereiru ne to’o loron 29 no sei akontese tan iha tinan tuirmai mak hanesan iha tinan 2024, 2028, 2032 hanesan ne kontinuasaun ba oin.
Orbita ba mundu nia hale’u loro-matan ne eliptika signifika loro-matan mak iha sentru dala ruma mundu halai hale’u besik no dala ruma halai hale’u dook. Mundu halai hale’u besik loro-matan ne’e ho naran Perigeu no ne’e akontese iha loron 3 fulan janeiru ho distánsia 147.000 km husi mundu ba loro-matan no mundu halai hale’u dook husi loro-matan ne’e ho naran apogeu akontese iha loron 3 fulan jullu ho distánsia 152.000 km husi mundu ba loro-matan. Tuir sientista sira-nia hanoin katak, mundu ne halis 230 ba nia eixo rotasaun nian no konsekuénsia husi movimentu translasaun ne’e mak akontese iha estasaun 4 iha polu sira (Norte e Sul) mak hanesan : verão ( husi loron 21 fulan juñu too loron 23 fulan setembru), outono ( husi 22 ou 23 fulan setembru too loron 22 fulan dezembru), inverno ( husi loron 22 fulan dezembru to’o loron 20 fulan marsu) no primavera ( husi loron 20 fulan marsu to’o loron 21 fulan juñu.), maibé iha liña ekuadór ne’e iha estasaun rua de’it mak hanesan tempu udan no bai-loron.
Mundu ne’e halis ho 23.50, ba nia eixu rotasaun nian, tanba ne’e mak, bainhira iha tempu verão iha hemisfério norte, loro-matan la monu ou kontinua loron nafatin iha polu norte, durante fulan 6 ( husi fulan abril to’o fulan setembru) ne’ebé koñesidu ho naran “Sol da Meia-Noite “ no iha polo sul akontese kontráriu, loro-matan la mosu ho tempu ne’ebé hanesan, fulan 6 hotu ( husi fulan outubru to’o fulan marsu) ne’ebé ho naran “A Noite Polar”. Entaun iha tempu veraun iha fulan 6 ho loron de’it iha polu norte no fulan 6 ho kalan de’it iha polu sul, maibé sira ne’e akontese iha valór latitude ne’ebé mak maximu, bainhira valór latitude diminuisaun, tempu be loron de’it ka kalan de’it ne’e mós diminuisaun hotu signifika ki’ik husi fulan 6.
- Eklipse loron (Loron mate)
Eklipse ida akontese ne’e sempre sasán ida tama ou liu sasán seluk nia lalatak. Tanba ne’e mak bainhira mundu hetan ka kona lalatak husi fulan, mak akontese eklipse loron (loron mate), hanesan hatudu iha figura tuirmai ne’e:

Eklipse ne’e iha tipu hat mak hanesan tuirmai ne’e:
- Eklipse solár totál: naroman husi loro-matan la kona mundu tanba fulan mak taka
- Eklipse solár parsiál: naroman husi loro-matan sorin de’it mak kona mundu;
- Eklipse solár anulár: lalatak husi fulan la kona mundu tanba fulan halai hale’u dook husi mundu ou orbita fulan nian mak halo ángulu 5,2 grau relasaun ba orbita mundu no loro-matan nian
- Eklipse solár íbridu: eklipse ida ne’ebé ita observa ho karatéristika eklipse hotu kedas mak primeiru akontese anula pasa ba eklipse totál depois to’o ikus anula fali, no ida ne’e mak sei akontese iha loron 20 fulan abril tinan 2023 oin mai.
Eklipse loron anula
Eklipse loron anula akontese, wainhira akontese situasaun 2 mak hanesan tuirmai ne’e :
- Orbita fulan nian halo aliñamentu ba loro-matan no mundu maibé fulan halai hale’u dook husi mundu tanba ne’e mak penumbra de’it mak kona ba mundu, mak hanesan hatudu iha figura tuirmai ne’e

O sol, Terra e lua estão alinhados, a lua esta aproximada da Terra por isso acontece Eclipse solar total 
O sol, Terra e lua estão alinhados, a lua esta aproximada da Terra por isso acontece Eclipse solar total - Fulan nia obrita halis halo 5,20 ba orbita mundu nian hanesan indika iha figura kraik ne’e. Tanba ne’e mak eklipse totál ne’e sei la akontese fulan-fulan ou akontese fulan nakonu ka fulan foun, maibé tinan ida akontese mínimu dala 2 no maximu dala 7 (dala 5 loron mate no dala 2 fulan mate ka dala 4 loron mate no dala 3 fulan mate)

A lua esta aproximada do planeta terra e A órbita da Lua está inclinado 5,2 ° em relação ao plano da órbita da Terra, por isso não acontece Eclipse solar total nem penumbra 
A lua esta aproximada do planeta terra e alinhados em relação ao plano da órbita da Terra, por isso acontece Eklipse solar total e penumbra
Karaterístika balun husi eklipse totál loron mak hanesan tuirmai ne’e :
- Durante eklipse solár ida, largura ba lalatak fulan nian kona iha planeta rai sempre ki’ik husi 270km , hanesan indika iha figura sorin
- Lalatak eklipse nia ne’e ho velosidade pelu-menus 34km/min ba leste signifika iha minutu ida (1) lalatak eklipse desloka to’o 34 km halai ba leste, tanba ne mak eklipse ida ho nia durasaun maximu mak 7,5min
- Distánsia ba eklipse parsiál husi sorin ba sorin besik 3000 km, hanesan indika iha figura leten
Imagens reais de Eclipses solares:
![]()
|
Eclipse total do sol em 09/03/2016 direto da indonésia |
- Eklipse loron ne’ebé sei akontese iha loron 20 fulan abril tinan 2023
Eklipse loron Íbridu
Eklipse loron íbridu ne’e akumula hotu karakterístika husi eklipse ida hanesan primeiru eklipse anula depois pasa ba eklipse totál to’o ikus ba fali eklipse anula.
Eklipse loron íbridru ne’ebé sei akontese iha loron 20 fulan abril tinan 2023 mai, sei akontese iha nasaun tolu mak hanesan : Austrália, Timor-Leste no Indonézia, hanesan hatudu iha mapa kraik ne’e.

Iha Timor Leste, sei akontese eklipse ho tipu rua mak hanesan eklipse loron totál no eklipse loron penumbra
| – Eklipse loron totál ne sei akontese iha fatin balun husi munisípiu 4 mak hanesan munisípiu Baucau, munisípiu manatuto, munisípiu Lautem e munisípiu Viqueque
– Eklipse loron penumbra sei akontese ba munisípiu hotu iha Timor-leste hanesan indika iha imajen sorin ne’e.
|
Tuirmai ne’ee’e mapa ba eklipse solár totál no penumbra ne’ebé sei akontese iha loron 20 fulan abril tinan 2023 iha Timor-Leste
– O eklipse totál akontese iha munisípius 4 (Baucau, Manatuto, Lospalos e Viqueque)
– Iha munisípiu Lospalos e Viqueque Eklipse totál akontese iha postu administrativu hotu
– iha munisípiu Baucau eklipse totál akontese iha postu administrativu rua mak hanesan Baugia e Quelicai
– Iha munisípiu Manatuto eklipse totál akontese iha suku ida de’it, suku ne’e ho naran “suku Aubean” ne’ebé hola parte ba pontu administrativu Natarbora .
Tabela tuirmai ne’e, bele haree fatin balun iha munisípiu 4 ne’ebé sei akontese eklipse loron totál e Eklipse loron penumbra ho durasaun ou tempu ne’ebé la hanesan.

- Efeitu sira husi eklipse loron totál
Efeitu prinsipál sira husi eklipse solár totál mak hanesan tuirmai ne’e:
- Halo matan moras ka kanek
Wainhira ita haree diretamente ba eklispe loron totál depois la uza protesaun (oklu) ruma , naroman loron ho tipu radiasaun ultravioleta fasil los atu tama ita-nia matan no to’o retina, bele provoka hakanek. Tanba ne’e mak unika maneira atu halo observasaun direta ba eklipse ba loron mak tenke usa okulus ho nia lente rasik ou teleskopiu ho fitro NE’EBÉ diak. Tanba ne’e mak babain, eklipse totál ne’e akontese iha nasaun ida, governu ka intituisaun relevante sira iha nasaun refere, kria kondisaun ka fasilita ema sira ne’ebé iha interrese atu haree ka observa direta eklipse totál ne’e.
- Redusaun ba temperatura
Wainhira fulan impede naroman ka radiasaun husi loro-matan mai iha mundu, akontese temperatura tuun lalais los. Bazea ba ideia husi sientista ba instrumentu nian, Denis Reuter, dehan katak wainhira akontese eklipse ida halo temperatura tuun to’o 100°C kada oras ida konta husi ínisiu akontesimentu. Ne’e signifika karik eklipse loron totál ne’e ho durasaun oras ida (1), temperatura sei tuun to’o 1000 Celcius, imajina iha Timor-Leste temperatura mínima ne’e 200Celcius no maxima 350 Celcius mak eklipse dura to’o oras ida, temperatura sei tuun no temperatura valór sai negativa purvolta 75 hanesan ne’e, entaun jelu bele taka tomak iha ita-nia rai Timor-Leste.
Maske nune’e ita presiza hatene katak, durasaun ka tempu ba eklipse totál ne’e nunka boot liu to’o 7 minutu no 58 segundu iha fatin sentru eklispe nian (tempu ba eklipse parsiál bele liu oras 3). Temperatura ba eklipse penumbra mos diminui maibé ho persentajen ki’ik, purvolta entre 30C too 50C. Ho redusaun temperatura no falta naroman husi loro-matan mai iha mundu ne’e mos fo impaktu seluk mai iha rai mak hanesan halo mudansa umidade no presaun ba atmosfera nian. Efeitu seluk mak hanesan organizasaun NASA dehan katak, rezultadu ba ekplise loro-matan nian fó sai katak animál sira barak mak ta’uk ka hakfodak no muda sira-nia komportamentu.
- Eklipse ba loron ne’ebé sei akontese futuru
Tabela tuirmai ne data no tipu eklipse nian ne’ebé sei akontese entre tinan 2023 to’o 2030
| NO | DATA | TIPO DE ECLIPSE |
| 1 | 20 de abril de 2023 | Eclipse Híbrido |
| 2 | 14 de outubro de 2023 | Eclipse Anular |
| 3 | 02 de abril de 2024 | Eclipse Totál |
| 4 | 02 de outubro de 2024 | Eclipse Anular |
| 5 | 29 de março de 2025 | Eclipse Parcial |
| 6 | 21 de setembro de 2025 | Eclipse Parcial |
| 7 | 17 de fevereiro de 2026 | Eclipse Anular |
| 8 | 12 de agosto de 2026 | Eclipse Totál |
| 9 | 06 de fevereiro de 2027 | Eclipse Anular |
| 10 | 02 de agosto de 2027 | Eclipse Totál |
| 11 | 26 de janeiro de 2028 | Eclipse Anular |
| 12 | 22 de julho de 2028 | Eclipse Totál |
| 13 | 14 de janeiro de 2029 | Eclipse Parcial |
| 14 | 12 de juho de 2029 | Eclipse Parcial |
| 15 | 11 de julho de 2029 | Eclipse Parcial |
| 16 | 05 de dezembro de 2029 | Eclipse Parcial |
| 17 | 01 de juñu de 2030 | Eclipse Anular |
| 18 | 25 de novembro de 2030 | Eclipse Totál |
- Referénsia bibliográfika
- https://www.iag.usp.br/astronomia/livros-e-apostilas
- https://olhardigital.com.br/2022/07/18/ciencia-e-espaco/Eklipse-lunar-totál-aponta-mudancas-de-temperatura-na-lua/
- ASIMOV, Isaac. Coleção Fronteiras do Universo. São Paulo. Editora Abril. 1989. 1ª Edição.
- GLEISER, A dança do Universo: dos mitos de Criação ao Big Bang. São Paulo. Editora Companhia das Letras. 1997. 1ª Edição.
- GLEISER, Marcelo. O fimda Terra e do Céu: O Apocalipse na Ciência e na Religião. São Paulo. Editora Companhia das Letras. 2001. 1ª Edição.
- Young & Freedman, “ física I,” Mecânica” , 12ª edição, Sonia Midori Yamamoto, 2009.
- HALLIDAY, David; RESNICK, Robert; WALKER, Jearl. Fundamentos da física – vol. 4. 9. ed. Rio de Janeiro: Editora LTC, 2014.
- Marcelo alonso e Edward J. Fin , “ Física ”, Maria Alice Gomes da Costa, 1992.
- SERWAY, Raymond A.; JEWEET JR., John W. Física para cientistas e engenheiros – vol. 1: mecânica. 8. ed. São Paulo: Cengage Learning, 2012.
- Tipler, Paulo, “física”, física moderna, volume 3, física para engenharia, 6ª Edição, márcia Russman Gallas, 2009
Elabora husi:
Julião da Costa Belo, M.Sc (Docente Física, UCT)
Nu.Tlfn.: 78508468
Hetan apoiu husi :
Patrícia da Cunha (Docente Física, UCT)
Nu.Tlfn.: 75785041
Dra. Graziela Lunardi (Diretora da escola de educação, UCT)
Nu.Tlfn.: 78325031







