DILI, 19 jullu 2023 (TATOLI)—Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), kuarta ne’e, husu IX Governu Konstitusionál tau atensaun ba infraestrutura bázika hanesan edukasaun, saúde no sira seluk tan hodi fó benefísia direta ba povu.
Notísia Relevante: IX Governu hakarak halo planu integradu infraestrutura ho obra kualidade
Deputadu KHUNTO, António Verdiál de Sousa, louva esforsu Primeiru-Ministru ho nia membru Governu hodi dezeña planu prioridade atu implementa durante mandatu, nune’e apresia programa IX Governu nian no husu oinsá hasa’e asesu ba edukasaun, hasa’e kampu empregu no asisténsia médika.
“Hanesan reprezentante povu, ami hein ho esperansa boot ba ninia rezultadu no Bankada KHUNTO tau esperansa boot ba IX Governu no sei fó apoiu lejislatura no Governu ida-nia mandatu to’o tinan liman hodi serbi nasaun no povu,” nia hateten iha debate no apresiasaun programa IX Governu konstituisionál iha plenária PN.
Tambá ne’e, promosaun IX Governu mak bele hateten no PN ida forte ho efetiva hodi hala’o funsaun tolu hanesan reprezentante povu, superviziona implementasaun programa Governu no lejisladór.
Nia parte lee tiha ona programa IX Governu, nune’e kontente tebes tanba iha área infraestrutura IX Governu haree planu estratéjiku dezenvolvimentu nu’udar estratéjia di’ak hodi rezolve problema infraestrutura, estrada, asesu bee-moos, komunidade rurál sei asesu enérjia eletrisidade, komunidade hotu asesu edukasaun, saúde, asesu internet no laiha tan ema ki’ak.
“Partidu KHUNTO hela ho esperansa sei fó votu ne’ebé di’ak, atu nune’e dezenvolvimentu bele la’o,” nia hateten.
Nia husu, membru XI Governu atu suporta Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, atu nune’e hodi dezenvolvimentu Timor-Leste no labele haluha polítika desentralizasaun administrativa tenke la’o no funsiona.
Deputada FRETILIN, Lídia Norberta, hateten iha programa IX Governu haensan kontinuidade ida ba governasaun anteriór hatuur setór kapitál sosiál tenke dezenvolve hanesan iha área edukasaun no saúde, nu’udar nesesidade atu asegura kualidade moris povu nian, nune’e apresia programa Governu atu dezenvolve lian portugés liuhosi loke eskola CAFÉ iha postu administrativu hotu-hotu
“Ami nu’udar Deputada iha tinan hirak liu ba, simu rekomendasaun hosi inan-aman sira katak sira hakarak tebes atu loke tan eskola CAFÉ iha postu administrativu, hodi nune’e fó biban liu tan ba ita-nia oan sira aprende lian portugés, Tanba ne’e, iha oportunidade ne’e ami husu sá esforsu mak responsável tutela ba área edukasaun halo nune’e bele loke tan eskola CAFÉ iha postu administrative,” nia dehan.
Aleinde ne’e, nia husu iha setór edukasaun iha kestaun balun presiza prezerva hanesan valór umanizmu timorense liuliu Timor-Leste nia identidade hanesan parte hosi ASEAN no mós formasaun profesór desportu no hadi’a kondisaun profesór sira-nian
“Nune’e, ami hakarak hatene esforsu saida mak ministériu edukasaun sei halo edukasaun integradu, nune’e bele introdús mós sidadania sívika ba edukasaun formáll hahú hosi ensinu pre-eskolár to’o ensinu sekundáriu. Nota formasaun profesór desportu ladún iha prova mak aula eskolár desportu mós ladun iha. Aleinde hakarak husu hanesan ita hotu hatene atu forma ema sai matenek ne’e presiza profesór’, nune’e esforsu saida mak Governu sei halo haree kondisaun professor,” nia hateten.
Deputada FRETILIN, Maria Ana Bela Sávio, apresia programa IX Governu Konstituisionál ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, no husu atu kumpre promesa loron 120 sei halo auditória ba instituisaun hirak ne’ebé mensiona liuliu ba Ministériu Públiku kona-ba irregularidade barak iha relatóriu anuál.
“Opiniaun ida-ne’e mak FRETILIN hakarak tanba FRETILIN buka lia-loos no FRETILIN hakarak kombate korrupsaun iha Timor-Leste. Ami apresia tebes PM nia desizaun ho promesa hirak ne’e espera auditória barak mak Tribunál Kontas halo tiha ona no fó sai hosi nia relatóriu iha tinan 2019 bele iha kontinuidade,” nia hateten.
Deputadu FRETILIN, Antoninho Bianco, apresia programaIX Governu tanba aprezenta dentru korridór konstituisaun artigu 108 alínea 1 no 2 ne’ebé programa ne’e mai tuir tempu ne’ebé estipula iha konstituisaun.
“Konteúdu programa ne’e rasik no liga ba intervensaun Primeiru-Ministru nian, ha’u bele dehan kompromisu polítiku iha tempu badak mós serbisu todan ba Governu loron 120 no iha fulan 12 mós volume serbisu ne’ebé tenke makaas, ne’ebé kompromisu polítiku ita la’ós dehan ambisiozu maibé todan ba membru na’in-47 atu lao durante tinan lima,” nia dehan.
Nia nota ba konteúdu programa ne’ebé iha presiza dadus tanba temi de’it setór hira-hira atu halo ida-ne’e no ida-ne’eba, maibé la hatudu nia dadus serteza entaun presiza dadus.
“Ha’u bele sita buat balun iha ne’e, se ita temi agrikultura ko’alia kona-ba toos, natar, pekuária, peska, floresta no sira seluk. Ita dehan agrikultura ne’e potensialidade Timor nian, natar ne’e hira no oras ne’e aproveita ona hira no ema loloos halo natar ne’e iha ka lae no produsaun iha ka lae. Pelumenus, aprezenta dadus ruma bele konvense no ba oin atu halo nusa,” nia hateten.
Deputadu hosi Partidu Demokrátiku, Armando Lopes, apresia programa Governu lori ensinu pre-eskolár, ensinu báziku, ensinu sekundáriu, ensinu sekundáriu tékniku vokasionál ne’ebé ho kualidade hakbesik ba povu iha área remota, nune’e tempu ona to’o iha área remota dezenvolvimentu rekursu umanu, labele iha kotuk ba polítika kualidade edukasaun tama iha área remota suku no postu administrativu sira, ida-ne’e mak harii nasaun hosi baze.
Nune’e, iha obrigasaun atu kria kondisaun iha área remota bele sai matenek no na’in mós ba dezenvolvimentu.
“Planu hosi baze temi ona iha programa IX Governu, ha’u louva no agradese maibé presiza mensiona ida importante no xave determinante ba prestaun kualidade hodi prodús rekursu hanesan kareira profesór tenke loke espasu bele eleva sira nia grau no eskalaun. Saláriu ba profesór permanente presiza aumenta, konstrui alozamentu dignu ba profesór hosi fatin ida transfere ba fatin seluk, trata profesór ne’ebé tama ona idade reforma. Tanba ne’e, tempu ona polítika edukasaun harii nasaun hosi baze,” nia dehan.
Deputadu FRETILIN, Oscar Lima leitura programa Governu iha área infraestrutura iha ne’eba kona-ba asegura efisiénsia, efikásia no transparánsia iha sistema investimentu ba infraestrutura projetu bo’ot nian inklui prosedimentu ba aprovizionamentu jestaun kontratu no sistema pagamentu.
“Refere ba ida-ne’e, hau hakarak hato’o kle’ur ona ita-nia maluk emprezáriu timoroan sira halerik ho prosedimentu pagamentu ida-ne’e mak komplikadu no naruk tebes ba iha situasaun pagamentu. Ha’u hakarak hato’o de’it ba situasaun ida-ne’e espera atu bele hamenus fó fasilidade ba emprezáriu sira,” nia dehan.
Deputada FRETILIN, Helena Martins, fó kontinuidade ba konstrusaun insfraestruta saúde ne’ebé Governu anterior hala’o ona, hanesan Ospitál Nasionál Guido Valedares (HNGV) ho modernu hodi fó atendimentu di’ak ba povu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




