iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

PN dezeja susesu ba IX Governu ezekuta OR benefísia povu

PN dezeja susesu ba IX Governu ezekuta OR benefísia povu

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho membru Governu iha aprezentasaun, diskusaun no votasaun Orsamentu Retifikativu iha faze spesialidade, iha sala plenária Parlamentu Nasionál, kinta (24 agostu 2023). Imajen/Tatoli

DILI, 24 agostu 2023 (TATOLI)–Prezidente Parlamentu Nasionál (PN) Interina no Segundu Vise Prezidente PN, Maria Terezinha Viegas, dezeja susesu ba IX Governu konstituisionál atu ezekuta Orsamentu Retifikativu (OR) ba 2023 ho di’ak tuir programa ne’ebé trasa benefísia povu.

Notísia Relevante: PN aprova proposta Orsamentu Retifikativu biliaun $1,7 iha finál globál

“Agradese ba Governu ba maun boot (Primeiru Ministru) nia pasiénsia hodi hanorin ami atu banati tuir, tanba tempu agora determinante tebes ba ita no nu’udar timoroan, ha’u fiar katak laiha timoroan ida mak hanoin ladi’ak ba nia rain no nia povu. Nu’udar timoroan, hotu-hotu iha hanoin di’ak ba nia rain no povu, hotu-hotu hakaas aan liuliu ba Deputadu sira embora Orsamentu Retifikativu ita aprova ona, maibé ita -nia papél importante ida atu ba la’o tuir orsamentu ne’ebé mak ita aprova. Fó votu parabéns no susesu ba IX Governu no mós ba ita hotu,” Prezidente Interina PN ne’e hato’o hafoin PN halo aprovasaun finál globál ba proposta-lei Orsamentu Retifikativu (OR) ba 2023 iha sala plenária PN, kinta ne’e.

Nia lori Parlamentu Nasionál nia naran no meza hakarak hato’o agradesimentu ba Deputadu sira hotu, neé’ebé kontribui ba debate durante loron tolu nia laran ne’ebé mak la’o ho di’ak tebes.

“Ba bankada opozisaun, ami-nia agradesimentu ba ita boot sira-nia hanoin krítiku,” nia hateten.

Liuhosi deklarasaun votu, Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, hateten maske vota abstensaun maibé hein katak Governu sei ezekuta hodi implementa programa sira-ne’ebé di’ak ba povu no nasaun, atu nune’e ita mós promove boa-governasaun no transferénsia hodi hasa’e prestíjiu Estadu nia naran benefísiu ba povu.

“Hanesan  ami reitera ami-nia pozisaun sira ba diskusaun ba alterasaun Lei Enkuadramentu Orsamentál (LEO) no Lei Tribuntária ne’ebé esensiál tebes ba ami-nia haree, haktuir ba buat ne’ebé hatuur iha relatóriu no paresér komisaun C. Se alterasaun lei ida-ne’e mai a parte ou separada iha diskusaun ne’e, ami sei apoiu inisiativa ida-ne’e. Karik alterasaun mai ne’e diskusaun ho profunda no kuidadu ami sei fó apoiu. Maibé, tanba alterasaun ida halo hamutuk de’it no despaixu lalais de’it, ami laiha biban atu haree ho di’ak ba artigu sira importante de’it hodi jere orsamentu jerál Estadu,” nia hateten.

Xefe Bankada Fretilin, Aniceto Longuinhos Guterres, hakarak observa durante diskusaun OR la’o hosi inísiu to’o ramata, deputadu sira sei hatudu liman ba malu nafatin ka vinga malu uza linguajen ne’ebé la apropriadu, hosi ne’e deputadu sira seidauk preparadu atu serbisu hamutuk atu lori Timor-Leste ba oin.

Hodi bankada Fretilin nia naran, reafirma dala ita tan, respeita desizaun povu nian iha eleisaun lejislativa liu ba no Fretilin komprometidu nafatin atu kontribui opozisaun ida pozitivu, ativu, konstrutivu hala’o kna’ar ho onestidade no frontal ho prioridade estabilidade Estadu no moris di’ak povu nian.

“Fretilin nia prinsípiu ida mós halo krítika frontál, hodi ita ko’alia iha oin, nune’e espera Governu bele rona ami-nia krítika ho mentalidade nakonu no hanesan kontribuisaun ida ba funsionamentu sustentável Estadu nian. Postura ida ne’e hatudu Fretilin hakarak serbisu hamutuk ka kolabora atu lori ita-nia rai ne’e ba oin. Embora hela iha opozisaun, no opozisaun konstrutivu, signifika ami tenke hateten sala buat ne’ebé la loos, no ami apoiu buat ne’ebé loos,” nia hateten.

Durante debate proposta OR, Deputadu sira hosi bankada Fretilin no bankada seluk tan ho hanoin kle’an hodi bele fó hanoin kona-ba prinsípiu legal, proseduál no liuliu ida-ne’ebé prioritáriu nesesidade moris povu nian, maibé pozisaun hosi Governu hatudu de’it mak rezisténsia ba hanoin proposta no komentáriu hosi Deputadu sira.

“Governu nia pozisaun ida-ne’e hatudu mós ladún tau interrese populasaun nian nu’udar prioridade, maibé buka uluk atu diskrimina no ignora inisiativa sira pro Estadu-pro povu ne’ebé Governu anteriór sira hala’o ona. Ezemplu ida mak rezisténsia ne’ebé hatudu repoin alokasaun orsamentál ba uma naroman ba povu, justifikasaun la klaru,” nia dehan.

Aleinde ne’e, bankada Fretilin haree submisaun mai ho maratona lori proposta OR mai ne’ebé hamutuk de’it ho lei importante sira, ho intensaun atu kria distrisaun foku Deputadu sira-nian ba de’it númeru, maibé la konsege haree didi’ak prinsípiu legál.

Proposta OR ne’e mai mós atu proposta halo redusaun ba taxa, maibé iha livru orsamentu katak reseita doméstika sa’e, nune’e orsamentu ne’ebé foin aprova laiha lójika bainhiraTL hatun taxa ho impostu iha parte balun reseita doméstika sae fila-fali, nune’e dúvida formula saida mak Governu halo kontájen ba ida-ne’e.

“Maibé, atu hateten orsamentu ne’e foin aprova haree hosi parte ida-ne’e, la tuir rekezitu konstituisionál hanesan hatudu iha artigu 97 pontu rua, lei rua seluk sikat hamutuk ho pedidu orsamentu retifikativu. Ami vota abstensaun, tanba ami haree lei ne’ebé ita foin aprova daudaun, nakonu ho visus ilegalidade, inkonstituisionalidade. Ha’u hakarak hateten iha fatin ida-ne’e, ami sei lori ba Tribunál hodi husu fiskalizasaun abstrata konstitusionalidade ho legalidade,” Nia hateten

Nia apela relasiona ho Timor-Leste agosra iha situasaun defísil sei hasoru presipísiu orsamentál antes tinan 2034, nune’e parte hotu presiza hamutuk kondus ho kuidadu.

Deputadu KHUNTO, Luis Roberto, hateten hanesan bankada opozisaun iha PN vota a-favór ba OR la signifika husu kadeira ruma ba IX Governu atu fó ba KHUNTO, tanba bankada ho kompromisu katak interrese Estadu no povu mak importante.

Vise Bankada PD, Deputada Teresa Gusmão, fó apresiasaun no kongratulasaun ba IX Governu konstituisionál ne’ebé iha pasu dahuluk susesu iha loron 120 governasaun.

“Sasukat susesu iha loron 120, mak primeiru halo alterasaun lei Orsamentu Jerál Estadu ba 2023, no Lei Enkuadramentu Orsamentál, lei Tributária, nu’udar baze legal atu ezekuta orsamentu ho transparánsia, poupansa, efisiénsia no efikásia ba programa IX Governu no sasukat daruak mak hatun taxa hosi 5% ba 2.5% no hatun orsamentu retifikativu hosi biliaun $2,1 tun ba biliaun $1.96,” nia hateten.

Bankada PD fiar katak ho intervensaun Primeiru-Ministru nian iha debate OR katak, garante povu hein fulan rua tan sei aprezenta orsamentu jerál Estadu ba 2024, bele akumula no asegura ona povu nia nesesidade no preokupasaun ba moris di’ak.

Vise bankada CNRT, Deputadu Patrocínio Fernandes, klarifika katak proposta lei OR mai ho nia títulu klaru ne’ebé trata ida-idak nia kapítulu rasik, la’ós lori lei OR mak altera lei sira seluk, bele konkorda iha debate konjunta.

“Dezde inísiu proposta-lei ne’e tama iha Parlamentu, la’o tuir ninia andamentu no prosesu rejimentál, no paresér komisaun espesializada sira laiha ida mensiona kona-ba inkonstitusionalidade no ilegalidade, irejimentál kona-ba prosesu debate ida-ne’e. maibé ida-idak ninia pontu de vista. Ami rekoñese karik bankada opozisaun rejista ida-ne’e. Ita hotu hatene katak, kompeténsia atu deklara inkonstitusionalidade mak Tribunál, ne’eduni bankada Fretilin pronúnsia ona ita bele ba,” nia hateten.

Deputadu bankada Governu ne’e agradese ba krítika konstrutiva sira hosi bankada opozisaun iha ambiente demokrásia, PN tenke iha duni opozisaun ida halo kontrolu di’ak, nune’e iha check and balance iha aktu governativa, no parabéns ba reprezentante povu sira vota a-favór ba proposta lei OR.

Nia hato’o parabéns ba Governu no povu ne’ebé ohin PN aprova OR ba 2023 nian ne’ebé laiha vota kontra, nune’e husu Governu atu ezekuta ho didi’ak.

Notísia Relevante: PN aprova hatun taxa importasaun hosi 5% ba 2,5%

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!