iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Mercy Corps, UE no KOICA disponibiliza fasilidade alerta sedu ba Governu

Mercy Corps, UE no KOICA disponibiliza fasilidade alerta sedu ba Governu

Sistema Alerta. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 27 Marsu 2024 (TATOLI) – Mercy Corps, Uniaun Europeia (UE) no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA, sigla inglesh) ofisialmente entrega aparelu sistema alerta sedu ba Governu Timor-Leste liuhosi Diresaun Nasionál Metodolojia no Jeofízika (DNCG), Ministériu Transporte no Telekomunikasaun.

“Mercy Corps nia projetu ‘’PREPARADU’’ ne’e implementa ona iha Dili ho objetivu atu hasa’e preparasaun no resposta ba inundasaun no tsunami sira, nune’e mós atu fornese kapasitasaun ba respondente sira liuhosi servisu redusaun risku dezastre iha nivel komunidade liuhosi kolaborasaun ho Autoridade Protesaun Sivil iha nivel nasionál”, Diretór Nasionál Mercy Corps, Jules Keane, informa iha nia diskursu iha edifísiu Postu Administrativu Vera Kruz, Maskarinhas, ohin.

Nia afirma, Komisaun Jestaun Dezastre iha suku 15 ne’ebé vulneravel, hetan ona apoiu ho objetivu atu fornese koñesimentu nesesáriu hodi hadia preparasaun ba dezastre iha nivel komunidade. Suku hirak ne’e mak Vila Verde, Motael, Caicoli, Mascarenhas, Colmera, Fatuhada, Kampu Alor, Bairo Pite, Dare, Comoro, Bemori, Santa Kruz, Bidau Akadiruhun, Bidau Santana, Bidau Lesidere, no Kuluhun.

Nia hatutan, projetu ida-ne’e inisiativa rejiliénsia urbana Maloa ne’ebé finansia husi UE ninia objetivu mak atu hadi’a rejiliénsia klimátika iha bee-matan Maloa nian liuhusi jestaun rai-luan no ekosistema, dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé sensivel ba klima no rekoperasaun negósiu. Inisiativa ida-ne’e implementa iha suku vulneravel neen iha Dili, hanesan Vila Verde, Motael, Colmera,Kampo Alor, Bairo Pite no Dare.

“Mercy Corps nia papél iha implementasaun sistema avizu sedu, dahuluk koordenasaun ho instituisaun Governu nian no parte interesada relevante sira hodi identifika fatin no ekipamentu sira ba instalasaun,” nia dehan.

Nia esplika, daruak hasa’e komunidade nia konsiénsia hodi asegura komunidade sira komprende didi’ak kona-ba sistema avizu sedu, funsaun no aktu bainhira simu mensajen avizu.Datoluk,fornese apoiu finansiamentu hodi implementa sistema avizu sedu liuhosi setór privadu.

“Sistema avizu sedu ne’ebé dezenvolve husi empreza privadu lokál Similie no instaladu iha koordenasaun ho parte interesada no membru komunidade sira nu’udar pasu signifikativu ida ba preparasaun ba dezastre. Sistema avizu sedu ne’e kompostu husi estasaun 16,” nia relata.

Nia hateten, ekipamentu sira-ne’e inklui sensór nivel bee, estasaun tempu-tomak, sensór rai-moos, no rai-nakdoko, sistema ne’e bele rejista parámetru 11 hanesan udan, anin, temperatura aereu, presaun aereu, humididade, vapor, naroman, índise ahi, índise rai-rahun, humididade rai, no temperatura rai.

Dadus ne’ebé halibur husi estasaun hirak-ne’e automatikamente rejista iha sistema DNMG, fornese informasaun kona-ba eventu klimátiku no dezastre sira ne’ebé atuál iha tempu real. Informasaun hirak-ne’e sei benefisia komunidade sira ne’ebé hela iha área dezastre nian tanba sei ajuda sira atu asegura sira-nia sasán no evakuadu bainhira dezastre ida akontese.

Aleinde ne’e, sei tulun mós Autoridade Protesaun Sivil no Komisaun Jestaun Dezastre Suku, nune’e mós autoridade nasionál ka lokál sira, ho asaun preparasaun no resposta lalais.

Mercy Corps, Uniao Europeia ni Koica Entrega Sistems Alerta Sedu Diresaun Nasional b aba meteorologia no geofisika (DNMG), Ministerio do Transportes no komunikasaun. Iha salaun Posto Vera Cruz. segunda (27/03). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

Instalasaun sistema avizu sedu ida-ne’e nu’udar pasu signifikativu ida hodi hamenus impaktu dezastre nian ba komunidade sira. Sistema ne’e nia kapasidade atu fornese informasaun iha tempu reál kona-ba akontesimentu klimátiku no situasaun dezastre sei permite autoridade sira atu halo asaun iha tempu loloos no prevene lakon vida no propriedade.

Iha fatin hanesan, Embaixadór Uniaun Europeia, Mark Fiedrich, hateten sistema avizu sedu sira-ne’e sei ajuda Governu atu hasa’e ninia kapasidade atu halibur dadus kona-ba tempu reál ne’ebé fiar-na’in, hadi’a previzaun klimátika no ikusmai bele informa ba parte interesada sira, inklui membru komunidade sira kona-ba risku klimátiku ne’ebé la’o ba oin.

“Ita hatene oinsá Timor-Leste sensivel ba perigu klimátiku sira. Ita-boot sira hasoru ona dezastre sira hanesan inundasaun  ne’ebé akontese iha loron 4 abril 2021. Infelizmente, akontesimentu klimátiku sira seluk bele akontese iha futuru. Sistema ida-ne’ebé forte hodi forese informasaun ne’ebé loos hamutuk ho Governu no ema ne’ebé prepara ba kualkér emerjénsia mak sai nu’udar xave atu hamenus lakon moris no propriedade,” Mark Fiedrich, hatutan

Nune’e, Diretór-Jerál MTC, Constantinho Ferreira Soares, dehan liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun agradese ba Mercy Corps, Uniaun Europeia no KOICA nian ba ninia kooperasaun hodi implementa projetu Mercy Corps ne’ebé implementa iha Dili ho objetivu atu hasa’e preparasaun no resposta ba inundasaun no tsunami.

“Hodi Governu Timor-Leste nia naran liuhosi MTC ha’u agradese ba Mercy Corps, Uniaun Europeia no KOICA nia apoiu ba projetu ne’e, hein katak projetu ne’e bele implementa iha munisípiu seluk hodi hamenus impaktu dezastre nian ba komunidade sira”, Constantinho Ferreira Soares afirma.

Entertantu,dezenvolve teknolojia sistema avizu sedu iha Dili nu’udar komponente ida husi inisiativa Maloa Urban Resilience, ne’ebé finansia husi Mercy Corps iha Uniaun Europeia, no Mercy Corps nia projetu PREPARADU ne’ebé finansia husi KOICA.

Jornalista : Felicidade Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!