DILI, 27 setembru (TATOLI)–Koordenadór Nasionál Organizasaun Naun Governamentál Rede ba Rai, Pedrito Vieira, husu ba Governu atu mantein estakamentu antigu tuir akordu Governu Portugál no Olanda iha fronteira Naktuka iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cuse Ambeno (RAEOA).
“Ita hakarak husu ba Timor laran tomak atu ita labele husik ita maluk sira husi Naktuka, tanba fronteira ne’ebé legal iha tinan 1904 ne’ebé uluk desizaun polítika husi Governu Portugál no Olanda to’o tempu okupasaun Indonézia, katak faktu ne’ebá validu ba provinsia Timor-Timur. Entaun, ita hakarak husu ba ita-nia Governu halo reflesaun ba preukupasaun nasionál ne’ebé mak la’o,” Kordenadór Nasionál Organizasaun Naun Governamental Rede ba Rai, Pedrito Vieira, ba jornalista sira liuhusi konferénsia imprensa, iha Faról.
Nia dehan, Rde ba Rai hakarak fó hanoin ba Governu atu labele husik Timor-Leste nia rai no pedasuk ida mós labele, tanba ida-ne’e liuhusi libertasaun naruk ne’ebé TL hetan liuhusi prosesu naruk.
Nia apela, sidadaun hotu-hotu iha Timor-Leste atu labele husik populasaun Naktuka perante problema fronteriza ne’ebé hasoru, maibé kontribui fó hanoin oinsá bele hetan solusaun.
“Problema ne’e problema nasionál, la’ós grupu ka individu ida-nian, hanoin saida mak hato’o ba Governu oinsá halo negosiasaun atu ita bele manán. Rede ba rai halo advokasia sei aproxima komunidade iha ne’ebá no iha tempu besik sei mai iha Dili hodi bele hato’o petisaun atu sira bele rona preokupasaun povu nian,” nia dehan.
Tuir koordenadór ne’e hateten, ba ema-ne’ebé laran di’ak sira sei la hakiduk, sei kontinua buat ne’ebé loos no buat ne’ebé mak komponente Governu hatudu la loos ba sosiedade Timor-Leste.
“Ita funu naruk hatudu ona katak forsa Indonézia ne’ebé boot iha Azia, maibé ita konsege ho polítika ita bele manán funu ho partisipasaun másimu. Ida-ne’e mak ita fó hanoin ba Governu labele sees husi aspirasaun no realidade sira-ne’ebé ita-nia komunidade enfrenta,” nia hateten.
Pedrito Vieira hateten, populasaun ein jerál seidauk hatene motivu no kauza husi alterasaun estakamentu iha fronteira Naktuka nian, tanba Governu mak halo negosiasaun entre rai rua.
Koordenadór ne’e relata, popualsaun Naktuka lakon sira-nia rai liu hektar 200 nia bokur no tetuk ne’ebé bele halo agríkola hodi povu sustenta sira-nia moris.
“As vezes populasaun tanis, tanba ne’e mak labele halo desizaun polítika tuir ita-nia vontade de’it. Desizaun tenke tuir realidade,” nia dehan.
Jornalista : Jesuína Xavier
Editór : Cancio Ximenes




