DILI, 12 novembru 2024 (TATOLI)– Timor-Leste ohin hanoin hikas tinan 33 momentu istóriku Masakre Santa Cruz no Selebrasaun Loron Nasional Juventude.
Hodi memoriza momentu importante ida ne’e, dader ne’e Dom Virgílio Kardeal do Carmo da Silva prezide missa hamutuk ne’ebé akompaña husi Padre nain ualu no hetan partisipante husi entidade governu, parlamentu, estadu no familia sobrevivente sira.
“Razaun fundamental ita halibur hamutuk iha ne’e hodi hanoin fila fali akontesimentu tinan 33 liu ba, laiha dalan ne’ebé diak liu mai ita hanesan ema fiar nain hodi halibur hamutuk no hato’o agradese ba Maromak ba buat hotu ne’ebé ita hetan liu husi eventu istoriku ne’ebé ita selebra dadaun,” Dom Virgílio dehan iha ninia omilia durante Missa ba Selebrrasaun Tinan 33 Masakre Santa Cruz iha Igreja Motael, tersa ne’e.
Kardeal ne’e hateten leitura sira iha misa ne’e lori karakteristik matenek nian no lori ema hotu hanoin hikas fali momentu sira maske husi lisaun, grupu no munisípiu la hanesan, tanba batizmu lori ema hotu hola parte iha vokasaun komum ida nu’udar ema sarani, hatudu laran maus ba malu no buka nafatin atu sai laran diak no neon ida deit basa ema hotu isin ida deit iha Kristu.
Nia rekoñese sobrevivente sira 12 Novembru sai ida deit ho motivu sentral mak unidade iha Santisima Trindade, no ho espiritu unidade mak ema halibur malu hodi tane aas esperitu patriotizmu no espiritu saran aan ba rai ida nee nia di’ak.
“Ohin Timor-Leste ida hetan ona nia independensia, presiza espiritu laos rai nian deit mais ba lalehan nian hodi hatene haree ba erói sira nia patriorizmu la’ós hare’e deit ho matan mais ho fuan ho hanoin no reflete. Foinsa’e sira ohin loron presiza espiritu hodi tane aas valor rai ida ne’e nian, apresia malu, haraik aan ba malu, servisu hamutuk, hatene sakfirika nia aan ba komunidade, familia no ba nasaun,” nia haktuir.
Ho leitura Saun Paulo nian ba Sarani sira iha Tito mós husu ba katuas no ferik sira atu hakiak hahalok diak sira hodi hanorin foinsa’e sira katak unidade la’ós buat ne’ebé automatiku maibe ezije sakrifisiu ema hotu nian tanba família mak sai baze atu hakiak unidade.
Kada tinan sempre halo prosesaun hodi hanoin hikas saida mak nia erói sira halo, signifika lao tuir sira nia ain fatin la’ós deit ho múzika no barullu, maibe la’o ne’e atu bele apriende ho sira nia ezemplu hodi sakrifika aan iha sentidu katak sira ne’ebé lao iha ne’e haluhan sira nia aan hodi hanoin konaba determinasaun boot ida, povu nia diak no liberdade ba rai ida ne’e.
“La’o ne’e la’ós atu la’o deit maibé atu kuda iha fuan no banati oinsa bele apriende husi sira, kuda iha espiritu patriotizmu no hanoin ba rai nia diak no ezije sakrifisiu ne’ebé ha’u tenke halo, saida mak ha’u presiza halo liu tan ba desenvolvimentu rai ne’e nian. Hanesan uluk, ohin mos ita presiza la’o hamutuk nafatin nu’udar povu, familia, foin-sae no labarik atu nune’e nai loke dalan mai ita, tulun ita atu haburas liu tan domin ba Maromak no hakiak attitude ida ne’ebé konfiansa iha Maromak nian oan,” Kardeal hateten.
Iha fatin hanesan, Prezidente Komite 12 Novembru, Gregorio Saldanha lori sobrevivente no familia hamutuk ho komisaun organizadora hato’o agradese ba Dom Virgilio Kardeal ne’ebé fo biban ona hodi prezide misa hamutuk ho padre nain ualu.
“Hodi ema hotu nia naran hakarak hato’o agradesimentu ba Kardeal, Amo Parokia Motael no Amo hotu hodi disponibiliza tempu halo misa hodi hanoin hikas tinan 33 ba memoria Santa Cruz. Ita memoriza sira hodi hanoin hikas sira nia terus no sakrifisiu hodi foti desizaun ba responsabilidade ne’e,” Gregorio esplika.
Hafoin partisipa selebrasaun misa, hanesan tinan-tinan halo mos marsa husi Igreja Motael ba Semiteriu Santa Cruz ne’ebé akompaña husi akolitus, eskuteiru, estudante sira, membru F-FDTL no PNTL, korpu diplomatiku, entidade estadu, governu no parlamentu hamutuk ho familia sobrevivente no komunidade tomak.
Jornalista : Cidalia Fátima
Editora : Armandina Moniz





