iklan

NASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

Taur Matan Ruak “Ita buka serbisu hamutuk dezenvolve ita-nia rai”

Taur Matan Ruak “Ita buka serbisu hamutuk dezenvolve ita-nia rai”

Eis Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak. Imajen TATOLI/Antonio Daciparu

DILI, 14 Maiu 2025 (TATOLI) – Eis Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hateten Timor-Leste restaura independénsia iha 20 Maiu 2002 no tinan 2025 halo ona tinan 23, tanba ne’e timoroan hotu presiza serbisu hamutuk dezenvolve Timor-Leste sai di’akliu.

Iha komemorasaun restaurasaun independénsia ba tinan 2025 tema “Hametin pas no dezenvolvimentu.”

Eis Prezidente Repúblika parabeniza populasaun iha Timor-Leste ne’ebé sei komemora 20 Maiu iha semana oin.

Prezidente Partidu Libertasaun Populár ne’e halo observasaun katak, kada tinan sempre komemora maibé hafuhu-an beibeik.

“Enfrenta dezafiu iha ita-nia oin, dezafiu la’ós individuál, família maibé dezafiu Nasaun, ita buka serbisu hamutuk nune’e bele dezenvolve ita-nia rai ho di’akliu,” Eis Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, informa ba jornalista sira, hafoin sai oradór ba Konferénsia Akadémika ho tema “Reflesaun Nasionál ba da-23 restaurasaun independénsia, iha Auditóriu Fakuldade Siénsia Sosiál, Kaikoli, kuarta ne’e.

“Ita la husu ba Timor, saida mak Timor bele fó ba ita. Maibé husu ba ita-nia aan, saida mak ita fó ba Timor. Entaun kada idak-idak tuir nia kbiit no posibilidade hodi kontribui ho másimu ba ita-nia rain.”

Istória

Timór Portugés

Parte Osidentál ka loromonu ilha Timór, ho kapitál iha Kupaun, pertense ba Repúblika Indonézia. Parte orientál ka lorosa’e, ho kapitál iha Díli, uluk pertense ba Portugál hahú husi sékulu XVI. Bainhira primeiru merkadór sira ka ema fa’an sasán sira ho misionári portugeze sira tama iha rai Timór iha 1515, sira hetan populasaun tomak organizadu tiha ona iha Estadu kiik lubun ida, ne’ebé fahe ba konfederasaun boot rua: Serviaun ho Belus, ne’ebé sei animistas. Izlamizmu, relijiaun ne’ebé boot liu iha Indonézia to’o oihin loron, seidauk mai to’o Timór, nune’e mós ho budizmu ne’ebé, liu-liu iha Sékulu VIII, tau tiha ona nia marka iha Java.

Iha 3º kuartél (períodu tinan 25 ) sékulu XVI to’o iha Timór primeiru frades dominikanu portugeze sira, liuhusi sira maka komesa dezenvolve neineik influénsia relijiaun, no mós harii dominasaun portugeza. Maibé evolusaun kulturál la’o kontráriu fali, la hanesan ho buat ne’ebé ita hare iha illa sira ne’ebé halo parte Indonézia hanesan Java, Sumatra no iha kosta ka parte tasi ninin Kalimantan no Sulawesi, ne’ebé estende ka habelar ba beibeik.

Iha 1651, olandeze sira konkista ka hadau Kupaun, iha ilha Timór nia parte loromonu rohan bá, no hahú penetra ka tama mai to’o iha rai klaran. Iha 1859, liuhusi tratadu ida ne’ebé Portugál ho Olanda halo, sira konsege tau fronteira entre Timór Portugés (atuál Timor Leste) no Timór Olandés (Timór Osidentál/Timur Barat). Iha 1945 Indonézia hetan nia independénsia, no Timór Osidentál mós halo parte nia territóriu.

Timór iha Segunda Gerra Mundiál

Iha Segunda Gerra Mundiál, Forsas Aliada sira (australianu ho olandeze), tanba rekoñese pozisaun estratéjika Timór nian, sira mai tau sira nia forsa iha territóriu tomak no halo funu hasoru forsa Japaun nian. Timór-oan rihun-ba-rihun mak fó an ba mate hodi luta hamutuk ho aliadu sira. Iha 1945, Administrasaun Portugeza restaura ka hamriik ihkas fali iha Timor-Leste.

Direitu ba autudeterminasaun

Entre 1945 no Juñu 1974, Governu indonézia, tanba obedese ba Direitu Internasionál, deklara iha ONU no mós iha fatin seluseluk katak nia la iha reivindikasaun territoriál nein uitoan kona-ba Timór Orientál (Leste). Hamahon-an ba rezolusaun 1514 (XV) 14 Dezembru 1960, Nasaun Unida konsidera Timor-Leste hanesan terrítóriu ida ke la autónomu, iha administrasaun portugál nian okos.

Husi 1962 to’o 1973, Asembleia Jerál ONU aprova rezolusaun tuituir malu, hodi afirma direitu Timor-Leste nian ba autudeterminasaun, hanesan mós ba kolónia Portugál nian sira seluk iha tempu ne’ebá.

Iha Portugál rejime Salazar (tuir mai, Marcelo Caetano), lakohi rekoñese direitu ida-ne’e, hodi dehan katak Timór Orientál provínsia portugál nian ida hotu hanesan mós provínsia sira seluk iha Portugál kontinentál laran.

Revolusaun iha Portugál

Revolusaun 25 Abríl 1974, restaura ka harii hikas fali demokrasia iha Portugál, hodi konsagra respeitu ba autudeterminasaun kolónia Portugál nian sira. Tanba ho vizaun atu promove ezersísiu ba direitu ida-ne’e, mak iha Dili iha 13 Maiu tinan ida ne’ebá nian, kria Komisaun ba Autudeterminasaun Timór nian. Entaun Governu Portugés autoriza harii partidu polítiku sira, hodi nune’e mosu organizasaun partidária boot tolu iha Timór Leste: UDT (União Demokrátika Timorense), ne’ebé hakarak “Timór atu integra iha komunidade língua Portugeza”; ASDT (Associação Sosiál-Democrata Timórense) ikus mai nakfila ba FRETILIN (Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente), defende direitu ba independénsia; no APODETI (Associação Popular Demokrátika Timórense), ne’ebé hakarak “integrasaun ho autonomia iha komunidade Indonézia”.

Deskolonizasaun Timór

Iha 1975, tanba impériu koloniál portugés naksobu-rahun, mak aumenta movimentu libertasaun lokál. Iha Maiu 1975, autoridade Lisboa sira lori sira-nia projetu ida mai aprezenta ba prinsipál partidus Timór-nian sira, no rona tiha sira, publika iha 11 Jullu lei ne’ebé prevee nomeasaun Altu Komisáriu portugés ida, no, iha Outubru tinan ne’e duni, halo eleisaun Asembleia Populár ida atu define nia estatutu polítiku. Diploma ne’e prevee ona períodu tranzisaun ida ba tinan tolu laran.

Hahú fulan Janeiru 1975, hala’o daudaun ona programa lokál kona-ba deskolonizasaun progresiva, liuhusi Reforma Administrativa, ne’ebé lori konsege realiza Eleisaun ba Administrasaun Rejionál Konsellu Lautém.

Rezultadus husi konsulta populár ne’ebé halo ba dala uluk hatudu momoos katak APODETI ladún hetan apoiu, ida-ne’e hatudu momoos katak, tuir prosesu demokrátiku, Timór-oan sira nunka bele simu integrasaun ba iha país viziñu. Antezde eleisaun rejionál hirak-ne’e mós klaru tebes ona, ba naran observadór independente ida-ne’ebé mai vizita territóriu ne’e, katak maioria esmagadora Timór-oan rekuza ka hakribi tomak integrasaun iha Indonézia. Diferensa kulturál mak hanesan razaun prinsipál ida hotu ne’ebé halo sira la simu integrasaun.

Proklamasaun Independénsia

Iha 28 Novembru 1975 Fretilin halo proklamasaun unilaterál independénsia, ho primeiru Prezidente Repúblika, mak Francisco Xavier do Amaral no Nicolau Lobato simu kargu hanesan Primeiru Ministru hodi ikus fali mai, sai mós hanesan primeiru líder Rezisténsia Armada. Ho proklamasaun Independénsia gerra sivíl hetok sai maka’as liután.

Indonézia, ho pretextu ka razaun atu proteje nia sidadauns iha territóriu Timór laran, invade ka tama ho forsa iha parte Leste illa ida ne’e no sarani seluk fali territóriu ne’e ho naran Timor Timur, sai provínsia 27. Sira simu apoiu subasubar husi Governu norte-amerikanu ne’ebé haré Fretilin hanesan organizasaun ida ho orientasaun marxista.

Rezisténsia Timor-nian

Depoizde Indonézia okupa tiha territóriu ne’e, rezisténsia Timór-nian mós komesa konsolida neineik, hahú kedas ho lideransa FRETILIN. Atu apoia FALINTIL (Forsas Armadas de Libertação de Timór-Leste), ne’ebé harí iha 20 Agostu 1975, organiza tán Frente Klandestina iha rai laran, Frente Diplomátika, iha rai li’ur.

Hafoin ho lideransa Xanana Gusmão komesa implementa Polítika Unidade Nasionál, hodi tau hamutuk esforsu husi setór polítiku Timór-nian tomak no avansa ho despartidarizasaun estrutura rezisténsia, no transforma CRRN (Conselho Revolucionário de Resistência Nasionál) ba CNRM (Conselho Nacional de Resistência Maubere), no ikus fali mai ba CNRT (Conselho Nacional de Resistência Timórense), ne’ebé lidera prosesu to’o independénsia, maibé ho ona auspísiu ka patrosíniu Nasaun Unida nian.

Besik 1/3 populasaun País, ka ema liu 250 mil, mak mate iha funu. Governu Indonézia bandu uza lian portugés, no mós halo ema ta’uk koalia subdistritu, liuhusi sensura maka’as ba imprensa no limita tebes observadór internasionál atu tama mai iha territóriu ne’e, to’o Soeharto monu iha 1998.

Konsulta Populár – “Sim” ba Independénsia

Iha 1996 José Ramos Horta ho bispu Díli, D. Ximenes Belo simu prémiu Nobel ba Páz tanba defende Direitu Umanu no independénsia Timor-Leste. Iha 1998, ho Soeharto monu, depois “milagre ekonómiku indonézia nian” mós besik ona to’o nia fin, B. J. Habibie simu sai prezidente paíz ne’e nian, foin mak konkorda atu hala’o referendu ida ne’ebé populasaun sei vota “sim” karik hakarak nafatin integrasaun iha Indonézia no “não” se hili independênsia.

Referendu realiza iha 30/08/1999, ho partisipasaun tomak liu 90% iha referendu no 78,5% votu, mak Povu Timór rejeita ka la simu autonomia ne’ebé Indonézia propoin, hakarak hili mak independénsia formál.

Maske nune’e, milísia pró-Indonézia sira atua nafatin iha territóriu laran tomak, hodi ataka mós sede UNAMET ( observadores Nasaun Unida nian) no provoka Bispu D. Ximenes Belo sai ba Austrália, Kay Rala Xanana Gusmão simu azilu iha embaixada ingleza iha Jakarta. Milísia anti-independénsia sira sei kontinua oho ema barabarak, simu kilat no kro’at husi membru ezérsitu Indonézia, tanba la simu rezultadu referendu.

Solidariedade Internasionál

Imajen ne’ebé fó-sai hamosu protestu iha rai barak hasoru embaixada Indonézia nian, norte-amerikanu no británika, no mós hasoru Nasaun Unida, hodi ezije atu halo kedas intervensaun hodi hapara asasinatu ka oho ema. Iha Portugál dezde 25 Abríl 1974, ita nunka haree manifestasaun populár ne’ebé barak hanesan ne’e, husi norte to’o súl paíz nian. Ba primeira vez utiliza maka’as tebes internet halo divulgasaun kampaña pro intervensaun rápida ONU nian.

Intervensaun Nasaun Unida

Finalmente iha 18 Setembru 1999 kontinjente “capacetes azuis” Nasaun Unida nian ida haruka mai, hahú ho forsa militár internasionál hamutuk ema na’in 2500, hafoin hasa’e ba 8 mil, inklui australianu, britániku, franseze, italianu, malaiu, norte-amerikanu, kanadianu no seluktán, aleinde brazileiru no arjentinu sira. Misaun forsa páz ne’e nian, ne’ebé brazileiru ida naran Sérgio Vieira de Mello mak xefia, mak atu mai dezarma ka hasai tiha milísianu sira-nia kilat no tulun prosesu tranzisaun ho rekonstrusaun paíz.

Restaurasaun Independénsia

Iha Portugál ho iha paízes barak ema organiza kampaña atubele halibur donativu, ai-hán no livru sira. Neineik situasaun bele kontrola fali, dezarma daudaun milísia sira no hahú hadi’a fali uma, eskola no infraestrutura seluk tán. Xanana Gusmão fila-fali mai paíz, nune’e mós ho timoroan sira seluk iha ezíliu, barak mak ho formasaun universitária. Hala’o eleisaun ba Asembleia Konstituinte ne’ebé mak elabora ka halo Konstituisaun Timór-Leste nian, no komesa vigora iha 20 Maiu 2002, wainhira fó hikas fali soberania paíz nian, no loron ida ne’e duni, marka hanesan Loron Restaurasaun Independénsia.

Jornalista : Osória Marques

Editór: Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!