DILI, 13 Juñu 2025 (TATOLI) – Ministra Finansa, Santina Cardoso, informa tetu preliminár orsamentu fiskál ba 2026 ne’ebé haree ba kapasidade orsamentál entre billaun $1,8 no $1,9.
Governante ne’e dehan ida-ne’e indikasaun ida ne’ebé Ministériu Finansa sempre aprezenta tuir kapasidade ezekusaun nian atu haree mós ho prioridade sira ne’ebé iha.
“Ami planeia hela atu lori tetu orsamentu bá iha Konsellu Ministru iha semana oin, depoizde jornada. Tanba tuir lei, jornada hotu tiha ami tenke aprezenta bá Konsellu Ministru tetu ba Orsamentu 2026”, Santina Cardoso hatene iha ámbitu jornada orsamentál ho tema “Optimiza Rezultadu ho Despeza ne’ebé Realístiku” hodi foku ba esensiál husi responsabilidade koletiva nu’udar jestór rekursu públiku, ne’ebé realiza iha Ministériu Finansa, ohin.
Tuir nia, ida-ne’e tetu preliminár katak tetu inisiál ba Orsamentu Jerál Estadu 2026, tanba sei iha diskusaun iha Komisaun Revizaun Orsamentu atu hatene kle’an liu.
Nia esplika depoizde aprezenta ba Komisaun Revizaun Orsamentu, Ministériu Finansa sei halo análize kle’an ba programa ministériu sira hodi haree mós ba kontribuisaun no dezempeñu setór sira-nian.
“Entaun, iha ne’ebá haree filafali iha Komisaun Revizaun Orsamentu, depoiz Komisaun mak halo orsamentu fiskál tau ba lei, hodi bá Konsellu Ministru aprova, lori bá Parlamentu Nasionál [ne’ebé] tuir lei iha 01 Outubru 2025”, nia salienta.
Governante ne’e realasa katak preparasaun ba Orsamentu Jerál Estadu 2026, la’ós de’it ezersísiu tékniku ida kona-ba alokasaun kustu, maibé ida-ne’e inklui mós Timor-Leste nia vizaun ba dezenvolvimentu ida hodi kontinua kompromisu atu hadi’a vida sidadaun sira-nian no atu harii nasaun ida próspera no rezilente liután.
“Ita-nia sorumutu ohin hamutuk ho entidade relevante tomak ne’ebé sei diskute hodi forma ita-nia kalendáriu orsamentál ba 2026. Ho ita-nia partisipasaun másima iha sesaun ida-ne’e sei garante prosesu elaborasaun orsamentu ida ne’ebé komprensivu bazeia ba evidénsia no responde ba realidade sira ne’ebé ita-nia nasaun enfrenta hela”, dehan.
Rekorde katak iha jornada orsamentál 2025 tékniku sira Ministériu Finansa aprezenta senáriu rua ba tetu fiskál 2025 ho montante billaun $1,8 no $1,9.
Iha senaríu dahuluk billaun $1,8, ne’e mai ho nia deskrisaun atu hasa’e kreximentu 2,5% iha 2025, presiza investe iha setór produtivu, kria kondisaun ba setór privadu atu dezenvolve no kria postu traballu, asume ezekusaun boot liu 92% no transferénsia obrigatória veteranu no realoka osan husi empreza públika sira ho balansu kaixa aas ba investimentu.
Iha senáriu ida-ne’e alokasaun verba ba Kapitál no Dezenvolvimentu iha millaun $323, Bens no Servisu $346, Kapitál Menór $37, Saláriu no Vensimentu $470 no Transferénsia Públika $625.
Ba senáriu daruak billaun $1,9, sei hasa’e kreximentu ba 3,2%, presiza investe iha setór produtivu, kria kondisaun ba setór privadu atu dezenvolve no kria postu traballu, asume ezekusaun boot liu 80% no transferénsia obrigatória veteranu no realoka osan husi empreza públika sira ho balansu kaixa aas ba investimentu.
Montante osan iha senáriu ida-ne’e prevee ba Kapitál no Dezenvolvimentu mak sa’e ba millaun $423, no kategoria seluk mantein ho senáriu dahuluk nian.
Husi tetu sira ne’e no lori bá Parlamentu Nasionál aprova ho montante hamutuk billaun $2,6 ba tinan ida-ne’e.
Notísia relevante: Jornada orsamentál 2026 define prioridade no tetu fiskál ba tinan oin
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




