DILI, 15 Agostu 2025 (TATOLI) – Organizasaun Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa) lansa relatóriu anuál kona-ba serbisu prestadu iha períodu 2022-2023, ne’ebé rejista katak kazu violénsia hasoru feto no labarik kontinua aumenta iha Timor-Leste ho 60%, violasaun seksuál 22% no kazu sivíl hanesan alimentasaun ba labarik 15%.
Diretora ALFeLa, Marcelina Amaral, dehan iha períodu tinan rua, organizasaun fó asisténsia legál ba kazu foun hamutuk 1.202, ne’ebé envolve feto no labarik feto 1.170, labarik mane 30, no feto transjéneru rua. Kazu tuan ne’ebé seidauk ramata iha sistema judisiál mak hetan monitorizasaun no asesoria legál ho totál besik rihun 2.
Marcelina Amaral hateten kazu ne’ebé ALFeLa akompaña 91% hetan ona desizaun, 1% lakohi hetan asisténsia husi ALFeLa tanba hetan ona husi instituisaun seluk, 3% kliente lakohi bá tribunál no 5% lakon kontaktu ho organizasaun.

Iha lansamentu relatóriu iha Otél Timor, Marcelina subliña katak violénsia bazeia ba jéneru sei kontinua akontese iha família laran tanba aspétu sosiokulturál, ekonómiku no fatór seluk.
“Relatóriu ne’e bele kontribui ba serbisu sira, kontinua tau atensaun oinsá hapara siklu violénsia hasoru feto no labarik iha Timor-Leste”, nia hateten.
Durante tinan rua ne’e, ALFeLa fó mós asisténsia ba kazu 36, ne’ebé envolve ema ho defisiénsia fízika, intelektuál, komunikasaun no psikososiál. Aleinde ne’e, vítima besik 700 hetan apoiu sosiál ka umanitáriu husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI).
Diretora ne’e agradese ba parseiru sira ne’ebé kontinua serbisu hamutuk ho ALFeLa hodi tau matan ba feto no labarik sira hetan justisa. “Vítima sira hato’o sira-nia satisfasaun ba asisténsia legál husi ALFeLa, liuliu ba kazu sira ne’ebé hetan ona desizaun husi tribunal”, nia salienta.
ALFeLa kontinua implementa programa serbisu prinsipál hanesan asisténsia legál, edukasaun legál, programa advokásia no reforsa kaasidade institusionál.

Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites, hateten katak papél ALFeLa nu’udar organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé fó asisténsia ba vítima feto no labarik iha país.
“Relatóriu anuál ohin lansa sei sai evidénsia di’ak tebes ba intervensaun sira no oinsá ita hotu bele serbisu hamutuk responde ba moris di’ak feto no labarik sira iha ita-nia nasaun”, nia hato’o.
Nia afirma katak MSSI iha kompromisu atu serbisu hamutuk ho parseiru hotu hodi implementa Planu Asaun Anuál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru ba períodu 2022-2032.
Adjunta-Prokuradoria Jerál Repúblika, Angelina Saldanha, konsidera mós katak ALFeLa kaer papél importante iha promosaun direitu sidadania nian no dezenvolvimentu sosiedade.
Maski Timor-Leste iha lejislasaun moderna kona-ba violénsia doméstika (Lei Nú. 7/2010, 7 fulan Jullu), violénsia bazeia ba jéneru ho forma sira seluk sei akontese. “Entidade relevante sira presiza reforsa sensibilizasaun no hasa’e konxiénsia públika hodi redús kestaun referida iha futuru”, nia hateten.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





